Editorial “Jesmo li dovoljno svjesni rizika gripe?” – Jelena Curać (HZZO): “Cilj suvremene tehnologije je olakšati profesionalcima u sustavu, doprinijeti efikasnosti liječenja i osvještavati važnost osobnog angažmana pacijenta u brizi za zdravlje!”
ealth Hub pripremio je seriju intervjua sa brojnim stručnjacima, kardiologom, dijabetologom, obiteljskim liječnikom, ljekarnikom te (javno)zdravstvenom administracijom na temu kroničnih bolesnika i cijepljenja protiv gripe u smislu pravovremene prevencije komplikacija kod osoba s dijagnozom dijabetesa ili kardiovaskularnih oboljenja.
Prema definiciji ECDC-a, sezonska gripa je bolest koja se može spriječiti cijepljenjem te od koje svake godine oboli otprilike deset do trideset posto europskog stanovništva, uzrokujući stotine tisuća hospitalizacija diljem Europe. U najvećem riziku su osobe starije životne dobi, mlađa djeca te pacijenti s kroničnim bolestima, no nemojmo zaboraviti da su svi u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija—koje uključuju upalu pluća, miokarditis i encefalitis, a koje mogu dovesti do fatalnih ishoda – smrti.
U zajedničkoj izjavi Povjerenice Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane dr. Stelle Kyriakides, regionalnog direktora WHO-a za Europu dr. Hansa Henrija P. Klugea i direktorice ECDC-a Andree Ammon, epidemija gripe u sezoni 2022.-2023. počela je rano u europskoj regiji, a zabrinutost je dodatno rasla zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i COVID-19 koji još uvijek predstavlja prijetnju javnom zdravlju. Sve institucije istaknule su veliku prijetnju ovih infekcija na zdravstvene usluge i europske građane, uz naglašavanje važnosti cijepljenja posebno osjetljivih skupina građana protiv gripe i COVID-19.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Također je važno ukazivati i na važnost data-driven skrbi i digitalne transformacije imunizacije, obzirom da je Hrvatska jedna od europskih lidera u informatizaciji zdravstva te taj potencijal vrijedi iskoristiti za unaprjeđenje skrbi uključujući i prevenciju imunizacijom uz bolju učinkovitost imunizacijskih programa. Naime, na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe / korone / pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.
O tome smo razgovarali s Jelenom Curać, dipl. ing., pomoćnicom ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za informacijske tehnologije.
Jelena Curać, dipl. ing.,
Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za informacijske tehnologije
Zdravstvene vlasti, savjetodavna tijela i liječnička društva preporučuju cijepljenje protiv gripe oboljelima od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a ove skupine u Hrvatskoj prema nacionalnom imunizacijskom programu imaju pravo na besplatno cijepljenje. No unatoč tome, primjena cjepiva protiv gripe ostaje ispod optimalne u populaciji osjetljivoj na šećernu bolest i kardiovaskularne bolesti te prateće komplikacije.
Koliko središnji informacijski sustav CEZIH može pomoći provoditeljima cijepljenja (posebice liječnici obiteljske medicine) i edukatorima o imunizaciji (npr magistri farmacije u ljekarnama) da se promijeni svijest kroničnih bolesnika, od preventivnog panela (u ordinacijama) pa do podizanja kronične terapije u ljekarnama kada se takvi pacijenti nađu u kontaktu sa zdravstvenim sustavom?
Cijepljenje je najučinkovitija preventivna mjera koja pored sprječavanja i smanjenja obolijevanja od zaraznih bolesti, zdravstvenom sustavu donosi smanjenje troškova liječenja i boravka u bolnici. Kada govorimo o cijepljenju, uobičajeno je da pažnju usmjeravamo na cijepljenje djece, dok se o važnosti cijepljenja u odraslih i starijih osoba, osobito onih s postojećim kroničnim stanjima još uvijek dovoljno ne govori. CEZIH je tu informatički sustav koji sadrži veliku količinu podataka o pacijentu.
Nad podacima koje imamo možemo definirati ili jednostavna poslovna pravila u obliku obavijesti ili aplikacije, npr. sa upitnicima poput preventivnog panela. Dakle opcije su velike, samo treba izdizajnirati sto želimo, a to se radi na javnozdravstvenoj strani u ovom slučaju. Može primjerice pomoći na način da informira, upozori i obavijesti provoditelje cijepljenja tako da signalizira zdravstvenim djelatnicima je li pacijent kronični bolesnik i je li cijepljen.
Također, može se uputiti bilo kojeg sudionika u procesu jesu li pacijentu napravljeni preventivni paneli i edukacija kod liječnika obiteljske medicine, može ga se educirati o mogućnostima Portala zdravlja. Vrlo je važna koordinirana edukacija svih djelatnika u procesu o CEZIH-u samom jer ponekad se čini da djelatnici koji imaju puno praktičnih ideja ne znaju sto im je sve na raspolaganju.
Na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe/korone/pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.
Kako ocjenjujete budućnost ovakvih preventivnih IT intervencija za sprječavanje komplikacija u rizičnih bolesnika, sukladno prijedlozima struke i znanstvenim dokazima, te koliko bi nešto tako moglo olakšati rad u kliničkoj praksi i poboljšati hrvatsku statistiku (u skladu s WHO preporukama) ukoliko IT sustavi proaktivno podsjećaju liječnike prema MKB oznaci da se ne zaborave cijepiti ako im dijagnoza to sugerira po nacionalnom imunizacijskom programu?
Naveli ste odlične ideje!
eKarton odnosno Portal zdravlja za građane odlično je mjesto na kojem se mogu dobiti informacije i edukacija o tomu što sve možemo učiniti za vlastito zdravlje. Sistemske obavijesti i podsjetnici olakšali bi liječnicima i ljekarnicima, pogotovo kada imamo na umu brzinu kojom moraju raditi i nedostatak vremena u ovo digitalno doba u kojem živimo. Olakšati profesionalcima u sustavu, doprinijeti efikasnosti liječenja i osvještavati važnost osobnog angažmana pacijenta u brizi za zdravlje cilj je suvremene tehnologije.
Za pacijente same, kroz alat poput Portala zdravlja moguće je napraviti edukacije (pisane, animirane, snimljene), upitnike o kvaliteti života te staju bolesti te implementirati dosta alata, poput primjerice podsjetnika ili savjeta o zdravstvenim temama prilagođenim tom pacijentu.
Nama dionicima u zdravstvu pacijenti su na prvom mjestu, a pacijentima je važno da to vide i osjete.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Upravo su iz tog razloga gosti podcasta “GRIPA – JESMO LI DOVOLJNO SVJESNI RIZIKA?” kojeg moderira Anita Galić (Health Hub), specijalisti koji se svakodnevno susreću s kroničnim bolesnicima:
+ prim. Daniel Lovrić, dr. med., specijalist interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije, Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, aritmije i transplantacijsku kardiologiju, Klinika za bolest srca i krvnih žila, KBC Zagreb
+ dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KB Sveti Duh
Malo smo pogledali i u digitalnu budućnost imunizacijske skrbi kako bi se olakšala klinička praksa 
Pogledajte podcast već danas!
PRISTUP PODCASTU (uz bodovanje Hrvatske liječničke komore):
https://www.e-medikus.com/…/gripa-jesmo-li-dovojno…
