Editorial “Jesmo li dovoljno svjesni rizika gripe?” – Doc. dr. sc. Tomislav Benjak (HZJZ): “Ideje o digitalnim podsjetnicima za imunizaciju su tehnički ostvarive- potreban je daljnji policy dijalog o implementaciji!”
ealth Hub pripremio je seriju intervjua sa brojnim stručnjacima, kardiologom, dijabetologom, obiteljskim liječnikom, ljekarnikom te (javno)zdravstvenom administracijom na temu kroničnih bolesnika i cijepljenja protiv gripe u smislu pravovremene prevencije komplikacija kod osoba s dijagnozom dijabetesa ili kardiovaskularnih oboljenja.
Prema definiciji ECDC-a, sezonska gripa je bolest koja se može spriječiti cijepljenjem te od koje svake godine oboli otprilike deset do trideset posto europskog stanovništva, uzrokujući stotine tisuća hospitalizacija diljem Europe. U najvećem riziku su osobe starije životne dobi, mlađa djeca te pacijenti s kroničnim bolestima, no nemojmo zaboraviti da su svi u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija—koje uključuju upalu pluća, miokarditis i encefalitis, a koje mogu dovesti do fatalnih ishoda – smrti.
U zajedničkoj izjavi Povjerenice Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane dr. Stelle Kyriakides, regionalnog direktora WHO-a za Europu dr. Hansa Henrija P. Klugea i direktorice ECDC-a Andree Ammon, epidemija gripe u sezoni 2022.-2023. počela je rano u europskoj regiji, a zabrinutost je dodatno rasla zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i COVID-19 koji još uvijek predstavlja prijetnju javnom zdravlju. Sve institucije istaknule su veliku prijetnju ovih infekcija na zdravstvene usluge i europske građane, uz naglašavanje važnosti cijepljenja posebno osjetljivih skupina građana protiv gripe i COVID-19.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Također je važno ukazivati i na važnost data-driven skrbi i digitalne transformacije imunizacije, obzirom da je Hrvatska jedna od europskih lidera u informatizaciji zdravstva te taj potencijal vrijedi iskoristiti za unaprjeđenje skrbi uključujući i prevenciju imunizacijom uz bolju učinkovitost imunizacijskih programa. Naime, na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe / korone / pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.
O tome smo razgovarali s doc. dr. sc. Tomislavom Benjakom, spec. javnog zdravstva, znanstvenim suradnikom (pomoćnikom ravnatelja za kvalitetu, voditeljem Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina Službe za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo)…
doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr.med., spec. javnog zdravstva, znanstveni suradnik (pomoćnik ravnatelja za kvalitetu, voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina Službe za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Kakva je javnozdravstvena vizija imunizacije protiv gripe za vulnerabilne skupine, kako osobe sa invaliditetom, tako i one „vulnerabilnog“ zdravstvenog stanja poput pacijenata sa šećernom bolesti, kardiovaskularnim bolesnicima ili osobama s takvim komorbiditetima?
Prije svega istaknuo bih činjenicu da se u RH protiv gripe cijepi već više od 30 godina. Osobno se cijepim od 1990. godine i cijepim se svake godine i od tada nikada nisam imao gripu. Ono što sam također primijetio da od kada se cijepim vrlo rijetko obolim i od ostalih respiratornih infekcija. Kao dijete i adolescent sam bio sklon čestim streptokoknim upalama grla, koje od kad se cijepim protiv gripe, nisam imao više nikad. Isto tako bih istaknuo da se protiv gripe cijepe svi članovi moje obitelji, uključujući i moju djecu, kod kojih također primjećujem porast općeg imuniteta i znatno smanjenje svih respiratornih infekcija. Vizija imunizacije protiv gripe za sve vulnerabilne skupine je ustvari vrlo jednostavna. Teži se što većem broju cijepljenih osoba, ukoliko je moguće svih. Još jednom ističem da se radi o vrlo sigurnom, i visoko učinkovitom cjepivu.
U populaciji postoji percepcija da je gripa nešto zanemarivo, da je to laka bolest, čak joj se i tepa: “gripica”. No stvarnost je sasvim drugačija. Gripa je, pogotovo za vulnerabilnu populaciju, osobe s invaliditetom, pacijente sa šećernom bolesti, kardiovaskularnim bolesnicima, vrlo teška bolest sa nažalost mogućim smrtnim ishodom. Sezona gripe počinje krajem prosinca i najbolje se i naj učinkovitije cijepiti početkom studenog, makar nije isključeno da se cijepi i tijekom prosinca i siječnja.
Zdravstvene vlasti, savjetodavna tijela i liječnička društva preporučuju cijepljenje protiv gripe oboljelima od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a ove skupine u Hrvatskoj prema nacionalnom imunizacijskom programu imaju pravo na besplatno cijepljenje. No unatoč tome, primjena cjepiva protiv gripe ostaje ispod optimalne u populaciji osjetljivoj na šećernu bolest i kardiovaskularne bolesti te sklone ozbiljnim komplikacijama.
Koliko središnji informacijski sustav CEZIH može pomoći provoditeljima cijepljenja (posebice liječnici obiteljske medicine) i edukatorima o imunizaciji (npr magistri farmacije u ljekarnama) da se promijeni svijest kroničnih bolesnika, od preventivnog panela (u ordinacijama) pa do podizanja kronične terapije u ljekarnama kada se takvi pacijenti nađu u kontaktu sa zdravstvenim sustavom?
Prije svega bih tu za građane podsjetio što je CEZIH- radi se o središnjem nacionalnom sustav pohrane svih zdravstvenih podataka i informacija, uključujući i podatke o svim osobama koje su koristile zdravstvenu zaštitu. U tom sustavu nalaze se podaci i o svim zabilježenim dijagnozama kod pojedine osobe. Upravo činjenica da postoji ovakav centralni sustav, kojem pristup imaju i liječnici obiteljske medicine te magistri farmacije u ljekarnama, omogućava da ovi zdravstveni djelatnici vide da li osoba/pacijent boluje od šećernu bolest i kardiovaskularne bolesti te u skladu sa time provede edukaciju o važnosti cijepljenja te samo cijepljenje.
Na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe/korone/pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.
Kako ocjenjujete budućnost ovakvih preventivnih IT intervencija za sprječavanje komplikacija u rizičnih bolesnika, sukladno prijedlozima struke i znanstvenim dokazima, te koliko bi nešto tako moglo olakšati rad u kliničkoj praksi i poboljšati hrvatsku statistiku (u skladu s WHO preporukama) ukoliko IT sustavi proaktivno podsjećaju liječnike prema MKB označi da se ne zaborave cijepiti ako im dijagnoza to sugerira po nacionalnom imunizacijskom programu?
Sve navedene ideje i prijedlozi su izuzetno dobri i svi pružaju mogućnost proaktivnog podsjećanja liječnike prema MKB označi da se ne zaborave cijepiti. I što je najvažnije sve ideje su tehnički ostvarive. Ono što bi kao prvi korak trebalo napraviti je podsjetiti još jednom sve dionike koji sudjeluju u ovim aktivnostima na te mogućnosti. Zadnji Policy Forumu o gripi je bio tijekom pandemije COVID-19, i iako ga je bilo važno tada održati, ipak je fokus cijelog zdravstvenog sustava bio na borbi protiv te pandemije. U skladu s time bi bilo odlično kada bi se opet organizirao, već u rujnu ove godine, Policy Forumu na, istu tu temu gripe i cijepljenja vulnerabilnih skupina, kada bi vidjeli gdje smo došli sa provedbom navedenih ideja i raspravili načine njihove implementacije.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Upravo su iz tog razloga gosti podcasta “GRIPA – JESMO LI DOVOLJNO SVJESNI RIZIKA?” kojeg moderira Anita Galić (Health Hub), specijalisti koji se svakodnevno susreću s kroničnim bolesnicima:
+ prim. Daniel Lovrić, dr. med., specijalist interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije, Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, aritmije i transplantacijsku kardiologiju, Klinika za bolest srca i krvnih žila, KBC Zagreb
+ dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KB Sveti Duh
Malo smo pogledali i u digitalnu budućnost imunizacijske skrbi kako bi se olakšala klinička praksa 
Pogledajte podcast već danas!
PRISTUP PODCASTU (uz bodovanje Hrvatske liječničke komore):
https://www.e-medikus.com/…/gripa-jesmo-li-dovojno…
