d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Editorial “Jesmo li dovoljno svjesni rizika gripe?” – Ana-Marija Liberati Pršo: “Preporuke za imunizaciju dijabetičara protiv gripe trebaju “upgrade” u smislu informatizacije!”

H

ealth Hub pripremio je seriju intervjua sa brojnim stručnjacima, kardiologom, dijabetologom, obiteljskim liječnikom, ljekarnikom te (javno)zdravstvenom administracijom na temu kroničnih bolesnika i cijepljenja protiv gripe u smislu pravovremene prevencije komplikacija kod osoba s dijagnozom dijabetesa ili kardiovaskularnih oboljenja.

Prema definiciji ECDC-a, sezonska gripa je bolest koja se može spriječiti cijepljenjem te od koje svake godine oboli otprilike deset do trideset posto europskog stanovništva, uzrokujući stotine tisuća hospitalizacija diljem Europe. U najvećem riziku su osobe starije životne dobi, mlađa djeca te pacijenti s kroničnim bolestima, no nemojmo zaboraviti da su svi u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija—koje uključuju upalu pluća, miokarditis i encefalitis, a koje mogu dovesti do fatalnih ishoda – smrti.

U zajedničkoj izjavi Povjerenice Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane dr. Stelle Kyriakides, regionalnog direktora WHO-a za Europu dr. Hansa Henrija P. Klugea i direktorice ECDC-a Andree Ammon, epidemija gripe u sezoni 2022.-2023. počela je rano u europskoj regiji, a zabrinutost je dodatno rasla zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i COVID-19 koji još uvijek predstavlja prijetnju javnom zdravlju. Sve institucije istaknule su veliku prijetnju ovih infekcija na zdravstvene usluge i europske građane, uz naglašavanje važnosti cijepljenja posebno osjetljivih skupina građana protiv gripe i COVID-19.

Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.

Također je važno ukazivati i na važnost data-driven skrbi i digitalne transformacije imunizacije, obzirom da je Hrvatska jedna od europskih lidera u informatizaciji zdravstva te taj potencijal vrijedi iskoristiti za unaprjeđenje skrbi uključujući i prevenciju imunizacijom uz bolju učinkovitost imunizacijskih programa. Naime, na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe / korone / pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.

O tome smo razgovarali s dr. sc. Ana-Marijom Liberati-Pršo, dr.med., specijalisticom interne medicine, subspecijalisticom endokrinologije i dijabetologije, te prvom hrvatskom internisticom s doktoratom nutricionizma, s Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Sveti Duh.

 

 

 

dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, s Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Sveti Duh.

 

 

 

 

Trenutna brojka oboljelih od šećerne bolesti u svijetu procjenjuje se na 400 milijuna, s daljnjim, neprekinutim trendom porasta. Naime dijabetes je posljednjih desetljeća postala kronična bolest pandemijskih razmjera koja se sobom nosi mnoštvo komplikacija, neželjenih ishoda, povećani mortalitet te narušenu kvalitetu života.

 

Srećom, živimo u doba moderne dijabetologije koja i oboljelima i liječnicima uvelike olakšava borbu s dijabetesom, budući da nam je na raspolaganju čitava paleta multifunkcionalnih, potentnih antidijabetika (oralnih I injektibilnih), modernih inzulina te napredne tehnologije u vidu sofisticiranih inzulinskih pumpi I senzora za kontinuirano praćenje glukoze. No, usprkos svim dostupnim terapijskim i dijagnostičkim opcijama I pomagalima, i dalje se suočavamo s velikim brojem bolesnika koji ne postižu terapijske ciljeve, koji razvijaju kronične dijabetičke komplikacije, koji nerijetko bivaju hospitalizirani s težim oblicima akutnih/infektivnih bolesti te na žalost skraćenim životnim vijekom i za više od 10 godina.

 

Kada pokusavamo dokučiti koja je to karika koja nedostaje u lancu dobre kontrole bolesti i prevencije komplikacija, najčešće se kao rješenje nudi – prevencija. I to sve razine prevencije –  od one primarne koja podrazumijeva rano uvođenje zdravih životnih navika (pravilna prehrana bez šećera i trans- masti, s minimalno zasićenih masti, s puno vlakana te biljnih namirnica bogatih vitaminima, mineralima I antioksidansima; nepušenje; redovita tjelovježba; kvalitetan i dostatan san; adekvatna hidracija…), do sekundarne i tercijarne koja osim mjera primarne prevencije podrazumijeva i dodatne korake koji znacajno smanjuju rizik od neželjenih dijabetičkih komplikacija (i njihove progresije) te neželjenih ishoda, a to su pravovremeno uvođenje i intenziviranje farmakoterapije, stroža samokontrola glikemije, redoviti specijalistički pregledi i – cijepljenje.

 

Cijepljenje je – ovisno o zemlji \ regiji o kojoj govorimo – i dalje nedovoljno primjenjivana mjera prevencije (20-70% procijepljenosti), a istovremeno izrazito uspješna u smislu prevencije neželjenih ishoda.

 

Osobe s dijabetesom su, naime, izuzetno vulnerabilna skupina s obzirom na promijenjen i narušen imunološki odgovor, glukovarijabilnost i hiperglikemiju kao neovisan čimbenik za razvoj i napredovanje infekcija, česte komorbiditete i polipragmaziju. Ako govorimo o gripi, osobe s dijabetesom trostruko češće bivaju hospitalizirane radi komplikacija influenze, a četverostruko češće završavaju u jedinicama intenzivnog liječenja, nerijetko s prolongiranim pa i trajnim posljedicama.

 

Takodjer, u osoba s dijebetesom češći su i smrtni ishodi od komplikacija influenze nego u osoba bez dijabetesa. Osim što češće razvijaju komplikacije  influenze, teže oblike bolesti pa i smrtni ishod, osobe s dijabetesom tjednima nakon preboljenja gripe imaju narušenu glikemijsku kontrolu koja je teško savladiva čak i uz primjenu viših doza inzulina. Tako narušena glikemija ne samo da je izvor frustracije kako za bolesnika, tako i za liječnika, već je i rizični faktor za progresiju kroničnih komplikacija.

 

Imajući u vidu sve navedeno, smatram da bi cijepljenje protiv gripe u osoba s dijabetesom kao izuzetno vulnerabilne skupine trebalo biti obavezna mjera prevencije. Svjetske krovne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američkog dijabetološkog društva (ADA) I Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) već godinama preporučuju cijepljenje protiv gripe kao temeljnu preventivnu mjeru u osoba s dijabetesom, a u nastavku mi se čini da bi takve preporuke od strane struke trebale doživjeti svojevrsni “upgrade” u smislu informatizacije. Naime, kako bi se u svakodnevnoj praksi  -u kojoj su liječnici preopterećeni prevelikim brojem pacijenata i administracijom – smanjila šansa da se bolesniku s dijabetesom daje preporuka za cijepljenje protiv gripe, bilo bi poželjno uvrstiti tu preporuku kao svojevrsni obrazac u sve informatičke sustave i softvere kojima se koriste liječnici (poput CEZIH-a, BIS-a, SPP-a itd). Dakle, kada u ordinaciju na pregled dođe osoba s dijabetesom, na kraju pregleda se pojavi podsjetnik ili alarm koji, nakon pruženih dijetetskih I farmakoloških preporuka \ terapije,  skreće pozornost I na dodatnu preporuku – za cijepljenje.

 

 

 

 

 

 

Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.

Upravo su iz tog razloga gosti podcasta “GRIPA – JESMO LI DOVOLJNO SVJESNI RIZIKA?” kojeg moderira Anita Galić (Health Hub), specijalisti koji se svakodnevno susreću s kroničnim bolesnicima:
+ prim. Daniel Lovrić, dr. med., specijalist interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije, Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, aritmije i transplantacijsku kardiologiju, Klinika za bolest srca i krvnih žila, KBC Zagreb
+ dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KB Sveti Duh

Malo smo pogledali i u digitalnu budućnost imunizacijske skrbi kako bi se olakšala klinička praksa 🙂 Pogledajte podcast već danas!

 

PRISTUP PODCASTU (uz bodovanje Hrvatske liječničke komore):
https://www.e-medikus.com/…/gripa-jesmo-li-dovojno…

#Team4Health #Prevencija #Imunizacija #StopKomplikacijamaGripe #EU4Health #VaccinationCoalition #IntegriranaSkrb #KoalicijaZaCijepljenje