d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Dr. Mary Bussell, The Economist Intelligence Unit: “Rak pluća je najveći “rak ubojica” u Europi i treba biti na vrhu političke agende” (PRIME HFD)

Prenosimo Vam intervju s dr. Mary Bussell iz The Economist Intelligence Unit-a, konzultantice za zdravstvo, a koji je dio posebne publikacije posvećene onkologiji, PRIME, u izdanju Hrvatskog farmaceutskog društva povodom Hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Dr. Mary Bussell i The Economist Intelligence Unit Report “BREATHING IN NEW ERA”

(fotografija preuzeta od priopćenja KUZ-a)

The Economist Intelligence Unit (EIU) provodi istraživanje o raku pluća. Zašto je rak pluća postao tako važno pitanje za društvo i The Economist Intelligence Unit?

Economist Intelligence Unit (EIU), član The Economist Group i sestrins­ka tvrtka časopisa The Economist, provela je benchmarking studiju o zdravstvenim politikama vezanim za raka pluća diljem Europe. Unatoč nedavnom napretku u otkrivanju i liječenju raka pluća, ishodi liječenja i stope smrtnosti u Europi se još uvijek polako poboljšavaju. Naše istraživanje proučavalo je trenutnu situaciju u dvadeset i sedam zemalja diljem Eu­rope. Istraživali smo ključne politike i strukture kao i probir, dijagnozu, liječenje i sustave koji su uključeni u promicanje i pružanje tih usluga. Inicijativa ima za cilje proširiti znanje i potaknuti raspravu o prioritetima za poboljšanje pristupa onkološkoj skrbi u svakoj državi u našem istraživanju i diljem Europe. Svrha našeg rada je istražiti kako različita politička okruženja mogu djelomično potak­nuti varijacije u ishodu liječenja raka pluća. Naše izvješće namijenjeno je informiranju donositelja politika, zdravstvene administracije, javno-zdravstvenih tijela i društva u cjelini o krucijalnim pitanjima s kojima se povezuje rak pluća i predlaže platfor­mu za djelovanje.

Rak pluća je najčešće dijagnosticirani rak i vodeći uzrok smrtnosti od raka u svijetu. Dok 200 različitih vrsta karci­noma uzrokuje jedan od šest smrtnih slučajeva na globalnoj razini, više od jednog od četiri smrtna slučaja u Europi, čak 20% ovih slučajeva raka u Europi uzrokuje rak pluća, iako je riječ o bolesti koja se u velikoj mjeri može spriječiti.

Nadamo se da bi naše istraživanje moglo biti poticaj poboljšanju zdravstvenih ishoda za ljude koji se suočavaju s dijagnozom raka pluća. Bolji nacionalni planovi za borbu protiv raka, poboljšane kliničke smjernice za rak pluća, povećana svijest o faktorima rizika i rano otkrivanje važni su za poboljšanje rezultata. U posljednjih nekoliko godina napravili smo veliki napre­dak u mogućnosti dijagnosticiranja i liječenja raka pluća, ali usprkos tome, odgođena dijagnoza predstavlja pre­preku poboljšanju ishoda i preživlja­vanju. Postizanje poboljšanih ishoda dvostrani je izazov: moramo osigurati da ljudi koji su rizična skupina za pobol od rak pluća imaju potrebnu I pravovremenu skrb kako bi bolest mogla biti otkrivena i liječena što je ranije moguće; i- trebamo poboljšati naše napore kako bismo spriječili pojavnost ove zloćudne bolesti.

„Breathing in New Era” je komparativna analiza zdravstvenih politika o raku pluća u cijeloj Europi te kao izvješće The Economist Intelligence Unit-a (EIU) istražuje teret koji predstavlja rak pluća za europske države i građane. Koji su ključni dijelovi izvještaja?

Rak pluća europski je izazov i tre­ba biti na vrhu prioritetne agende svake države koristeći kliničke i javnozdravstvene metode. Dolaze nove i poboljšane mogućnosti probira, di­jagnostike i liječenja koje pacijentima mogu pomoći da žive duže i s boljom kvalitetom života. Uključivanje najnovijih spoznaja i tehnologija u kliničke smjernice i postupnike skrbi može pomoći zdravstvenim djelat­nicima da poboljšaju ishode boljim i pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem. Javnozdravstvene kam­panje za podizanje svijesti o raku pluća, prevencija i zdravstveno prosvjećivanje mogu pridonijeti dostizanju željenih javnozdravstvenih ciljeva, potičući građane da učine sve što mogu kako bi smanjili učestalost ove bolesti. Nema razloga zašto bi rak pluća trebao uzrokovati gotovo jed­nog od pet smrtnih slučajeva od raka u Europi.

Izgradnja partnerstva i suradnji između nacionalnih dionika imat će pozitivan utjecaj na smisleni, konstruktivni dijalog i razvoj politika na ovom području. Oni uključuju osnaživanje suradnje ministarstava zdravstva i javnozdravstvenih institucija, ministarstava financija, socijalne skrbi i obrazovanja, zdravstvenih djelatnika i udruženja pacijenata. Moramo prepoznati i ukloniti stigmu koja se veže uz rak pluća. Ostale vrste raka uglavnom su uspješno destigma­tizirane i možemo učiti iz strategija koje su koristili za smanjenje osjećaja samoprijekora, krivnje ili negativnih konotacija (op. rak pluća kao posljedica konzumacije duhanskih proizvo­da). Kako je jedan od sudionika radi­onice sažeto rekao: “Svatko s plućima može dobiti rak pluća.”

Dr. Mary Bussell prilikom najave ulaska Hrvatske u studiju The Economist Intelligence Unit-a, s koordinatorom programa za rano otkrivanje raka pluća akademikom Miroslavom Samaržijom, moderatoricom Sanjom Smiljanić, Dubravkom Šuicom (danas potpredsjednicom Europske komisije) i Ivicom Belinom, predsjednikom Koalicije udruga u zdravstvu

Naše izvješće identificira mnoga područja za poboljšanje jer nijedna država nije postigla visoki rezultat na svim analiziranim područjima. Profili pojedinih država istražuju nacionalne rezultate i specifične mogućnosti za poboljšanje. Zaključujemo izvješća s pet udruženih načela oko kojih se može nadograđivati uspješna politika za poboljšanje ishoda za osobe koji žive s rakom pluća u Europi:

  • Usvajanje spoznaje da rak pluća mora biti visoko prioritiziran u cijeloj Europi: potrebno je razviti posebne planove za borbu protiv raka pluća i poboljšati strateško planiranje i uskladiti ga s nacionalnim planovima protiv raka koji uključuju detalje o provedbi i financiranju.
  • Potrebno je vratiti fokus na rano otkrivanje raka pluća, bilo da je riječ o usvajanju programa probira i ranog otkrivanja, brzog protoka pacijenata sa sumnjom do dijagnoze te brzo upućivanje na liječenje.
  • Potrebno je osigurati da su pacijenti uključeni u komunikaciju s donositeljima odluka
  • Potrebno je kreirati sustave koji će osigurati održivu i jednaku dostup­nost inovacijama
  • Potrebno je ukloniti stigmu s raka pluća edukacijom, osvješćivanjem i suosjećanjem: sve ljude koji boluju od raka pluća treba liječiti s poštovanjem i dostojanstvom (op. da nisu krivci za vlastitu bolest).

Hrvatska je bila uključena u EIU studiju kao dio zemalja koji su se u drugom valu priključili ovom istraživanju. Imali ste priliku orga­nizirati radionicu o zdravstvenim politikama povezanim s rakom pluća na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar (MEFZG) u Centru za promicanje i istraživanje najboljih praksi u zdravstvu. Kako možete uočeno stanje u Hrvatskoj? Što možemo naučiti od vodećih država?

Oduševljeni smo što je Hrvatska sudjelovala u drugom valu našeg istraživanja. Vaša je država ostvarila dobre rezultate u našoj analizi jav­nozdravstvenih pristupa raku pluća, ali bi od koristi bilo i osnaživanje politika o konzumaciji duhanskih proizvoda. Identificirali smo nekoliko područja koja bi se mogla poboljšati. Primjerice, usvajanje Nacionalnog plana za borbu protiv raka (op. koji je usvojen kao strateđki okvir u prosincu 2020) važno je jer opi­suje kako država planira prioritizirati rak i teret koji rak nosi. Bez takvog plana ne bi se mogla postići koor­dinirani fokus svih dionika na rak. Pored potrebe za konačnim usvajanjem Nacionalnog plana protiv raka, Hrvatska bi mogla imati koristi i od specifičnog plana borbe protiv raka pluća. Kliničke smjernice protiv raka pluća mogu se poboljšati vremenskim okvirima za brzi protok pacijenata do dijagnostičkog testiranja i brzim sus­tavom upućivanja za brzo liječenje.

Sudionici radionice u Zagrebu zaista predano rade na poboljšanju ishoda za pacijente s rakom pluća i ushićeno su raspravljali o svojem nadolazećem Nacionalnom planu za kontrolu raka i usvajanju ažuriranih kliničkih smjernica o raku pluća s vremenskim okvirima za utvrđivanje standarda skrbi i osiguravanju da pacijenti ima­ju pristup psihološkoj podršci, kao i potpornoj i palijativnoj skrbi. Sudi­onici radionice prepoznali su važnost Nacionalnog plana za kontrolu raka, specifičnog plana kontrole raka pluća i kliničkih smjernica za rak pluća te ova tri dokumenta mogu poboljšati prepoznavanje važnosti problema­tike raka pluća, uspostaviti mjerila za skrb te izgraditi svijest zdravstvenih stručnjaka i zajednice u cjelini.

Hrvatska je nedavno predstavila Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća, koji će se u ci­jeloj državi provoditi kao prvi takve vrste u EU. Je li to primjer dobre prakse za ostale zemlje u EU?

Ranije otkrivanje može pomoći po­boljšanju ishoda kod ljudi koji boluju od raka pluća. Hrvatska je prva država Europske unije koja je uvela nacio­nalni screening na rak diljem države, usmjeren na sve aktivne pušače u dobi između 50 i 70 godina. Program pro­bira pokrenulo je hrvatsko Ministarst­vo zdravstva u siječnju 2020. Ovo je uzbudljiv korak za Hrvate da osiguraju da rak pluća bude na vrhu prioritetne agende u vašoj državi. Vrijeme je od presudne važnosti za osobe s rakom pluća: programi probira mogu po­moći u poboljšanju ranijeg otkrivanja i mogu poboljšati bolje ishode. Uz­budljivo nam je vidjeti Hrvatsku kako uspostavlja prvi nacionalni program probira u Europi, jer se bavi jednim od pet objedinjujućih načela koja smo utvrdili za poboljšanje ishoda za ljude koji žive s rakom pluća.

Zaključak

Veća svijest u općoj populaciji i među zdravstvenim stručnjacima u primar­noj zdravstvenoj zaštiti mogu pomoći u uklanjanju stigme raka pluća kod svih bolesnika koji se s time nose, pritom imajući na umu da duhan nije jedini krivac za obolijevanje.

Potrebno je raditi na podizanju svijes­ti između i diljem svih sudionika kako bi se riješio problem raka pluća:

od opće populacije koji čine sve što mogu kako bi ulagali u svoje zdravlje, do kliničara svjesnih prednosti ranog otkrivanja, do zdravstvenih sustavi koji mogu omogućiti neodgodive i brzo dostupne dijagnostičke testove da bi se što brže započelo liječenje, do državnih vlasti koje trebaju pre­poznati važnu ulogu koju imaju u javnom zdravstvu, istodobno mak­simizirajući znanstveni razvoj i dos­tupnost raspoloživim medicinskim inovacijama, novim tehnologijama i lijekovima koji dolaze.

  1. Austria, Belgium, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Hungary, Ireland, Israel, Italy, the Netherlands, Norway, Poland, Portugal, Romania, Russia, Serbia, Slovakia, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland, and the United Kingdom.
  2. American Cancer Society.The Cancer Atlas: Lung Cancer.2019.Available from: https:// canceratlas.cancer.org/the-burden/lung-cancer.
  3. World Health Organization.Cancer.Available from: https://www.who.int/health-topics/ cancer#tab=tab_1.
  4. World Cancer Research Fund; International American Institute for Cancer Research.Lung cancer statistics.Available from: https://www.wcrf.org/dietandcancer/cancer-trends/lung-cancer-statistics.

TEKST JE PREUZET UZ DOZVOLU HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA SA REFERENCE:

Hrvatsko farmaceutsko društvo je povodom Europskog tjedna borbe protiv raka 2020. te u čast hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, predstavilo digitalnu publikaciju PRIME  ONCOLOGY (Policy PlatfoRm for Integrated Care & Digital TransforMation in HealthcarE). Riječ je o jedinstvenoj platformi zdravstvenih politika za integralnu skrb i digitalnu transformaciju u zdravstvu. Ovakva vrsta digitalne publikacije, koja je u potpunosti posvećena temi onkologije jedinstvena je u Hrvatskoj i šire. Po prvi put, na vrlo inovativan i moderan način prikazane su sve teme vezane za područje onkologije, o kojima su svoje mišljenje dali najveći stručnjaci zdravstvenog sustava, od ministra zdravstva, preko specijaliziranih liječnika i ljekarnika pa sve do udruga pacijenata, s naglaskom na pogled u budućnost onkološke skrbi. Poseban naglasak je stavljen i na europske stručnjake, koji su svoje mišljenje, iskustva i najbolje prakse podijelili upravo u ovoj publikaciji.

Osim tema, poput prevencije i najnovijih dostignuća u dijagnostici, modernih terapija, komunikacije i skrbi onkoloških bolesnika, u digitalnoj publikaciji PRIME nalazi se i niz vrlo zanimlljivih i aktualnih istraživanja, poput Utjecaja pandemije COVID-19 na liječenje raka ili pametne onkološke skrbi u doba umjetne inteligencije i chatbotova. Ovom publikacijom Hrvatsko farmaceutsko društvo je izrazilo veliku podršku u donošenju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, kao i Europskog plana protiv raka, te je ponovno na konstruktivan i kreativan način povezalo sve dionike zdravstva i administracije da integriranim pristupom ponude nove ideje i rješenja za poboljšanje ishoda liječenja i dostupnost učinkovitoj i suvremenoj onkološkoj skrbi.

Cjelovita digitalna publikacija je dostupna na stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog farmaceutskog društva.

 
https://farmaceut.org/izdanja-i-edukativni-kutak/e-farmaceut/prime-oncology/