d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin (HZJZ): “Digitalni podsjetnici na cijepljenje mogu predstavljati veliki doprinos za zaštitu zdravlja!”

H

ealth Hub kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo nastavlja s provođenjem aktivnosti na području osnaživanja dijaloga o suvremenim imunizacijskim politikama, dijeljenjem najboljih praksi iz regije te promicanjem digitalne transformacije u zdravstvenom ekosustavu. Od WHO-a do UNICEFA, preko Europske komisije i znanstvenih radova – svi su suglasni kako digitalni iskoraci poput podsjetnika za cijepljenje i ciljane digitalizirane poruke promicanja cijepljenja utječu na smanjenje prepreka za željene stope cijepljenja koje je javnozdravstvena struka preporučila. Državama trebaju prilagodljivi digitalni javnozdravstveni informacijski sustavi za usmjeravanje preporuke i provedbe cijepljenja sukladno usuglašenim nacionalnim imunizacijskim programima koji u doba narušenog povjerenja u cijepljenje i „infodemije“ ne postižu željene stope procijepljenosti čime se urušava javno zdravlje i održivost zdravstvenih sustava zbog nepotrebnih i preventabilnih komplikacija.

Policy Forum “DIGITALNA TRANSFORMACIJA IMUNIZACIJE – Proaktivna prevencija za smanjenje komplikacija“ održan je 15. rujna 2023. godine u Hotelu Zonar (Zagreb). Na ovom Policy Forumu sudjelovali su relevantni panelisti iz imunizacijskog ekosustava, kao partneri konstruktivnom dijalogu o budućnosti digitalne transformacije imunizacije (s naglaskom na nadolazeću sezonu respiratornih infekcija) iz niza institucija.

 Europska komisija (Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva EK u Hrvatskoj)
 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (državni tajnik Bernard Gršić)
 Ministarstvo zdravstva (Hrvoje Jezidžić, Uprava za eZdravstvo)
 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije Jelena Curać)
 Hrvatski zavod za javno zdravstvo (zamjenica ravnatelja doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin)
 Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar MEF UNIZG (ravnateljica prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak)
 Predstavnici Propulsion Fondacije za digitalnu, medijsku i zdravstvenu pismenost (direktor Darko Soković)
 Predstavnici obiteljskih liječnika (Goran Lazić, dr. med.)
 Hrvatska ljekarnička komora (predsjednica Ana Soldo, mag. pharm.)
 Predstavnici udruženja pacijenata (Sandra Karabatić, mag. sestrinstva iz Udruge Jedra i Ivica Belina, KUZ)
 Predstavnici zdravstvene industrije (dr. Sanja Vidmar Golub i dr. Željko Dubravac)

 

 

 

 

Nakon održanog sastanka s nama je svoje dojmove podijelila zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin.

 

 

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin

 

 

Riječ je o izrazito poticajnom sastanku na kojem smo se prisjetili različitih načina informiranja građana o zaštiti zdravlja i pružanju zdravstvene zaštite. Uvijek je posebno važno informirati građane o preventivnim postupcima. Građani će sami potražiti liječničku pomoć kad ih nešto boli ili kod drugih zdravstvenih smetnji. Što se tiče preventivnih postupaka, oni su nužni prije nego se građani razbole dakle prije simptoma bolesti. Time građani trebaju biti informirani o važnosti postupka, kome je namijenjen i kako ga mogu ostvariti.

E-komunikacija postaje sve značajnija u informiranju građana u gotovo svim dobnim skupinama izuzev možda za naše najstarije sugrađane. Zbog brzine, jednostavnosti, niskih troškova kad se jednom uspostavi odgovarajuća infrastruktura i ekološke prihvatljivosti u odnosu na papir, e-komunikacija je sadašnjost i budućnost komunikacije. Danska je uvela e-podsjetnike za roditelje djece za cijepljenje: ako dijete nije cijepljeno u dobi u kojoj je trebalo biti prema kalendaru cijepljenja, roditelj zaprima e-obavijest putem državnog portala. U obavijesti se podsjeća roditelje da je dijete potrebno cijepiti s obzirom na dob djeteta. Imala sam čast od 21. lipnja do 23. lipnja 2023. biti u Kopenhagenu u studijskom posjetu koji je organizirala HaDEA-e na temu “Danski program cijepljenja djece: registar cijepljenja i shema podsjetnika“. Taj primjer je Europska komisija izabrala uz još četiri primjera dobre prakse u unaprjeđenju cijepljenja. Uz danski primjer, primjeri dobre prakse su španjolsko cijepljenje protiv HPV-a, talijansko cijepljenje migranata i sezonskih radnika, irsko cijepljenje protiv gripe nazalnim sprejom u školama i nizozemski mobilni timovi za cijepljenje. Svih pet primjera dobre prakse izabrani su između ostalog temeljem evaluacija koje su ukazale na efikasnost u poboljšanju odaziva na cijepljenje.

Drugi kriterij odabira bila je održivost odnosno trajna, kontinuirana primjena modela u zdravstvenom sustavu. Zanimljivo je da Danci nemaju obavezno cijepljenje ali imaju vrlo visoke cjepne obuhvate i to 95% i više. Nisu mogli dokazati da podsjetnici povećavaju odaziv na cijepljenje jer je odaziv i bez podsjetnika toliko visok da ga nije moguće povećati. Uvijek postoji jedna manje grupacija osoba koje se ne mogu cijepiti zbog privremenih ili trajnih zdravstvenih kontraindikacija. No Danci su dokazali da podsjetnici potiču roditelje na brže odazivanje na cijepljenje jer upravo u danima nakon što se roditelju pošalje podsjetnik značajno raste broj cijepljene djece. Za dansku shemu podsjetnika nužna je baza cijepljenih osoba, što Hrvatska ima (eVac baza cijepljenih osoba). Također je nužna e-platforma za komunikaciju s građanima poput e-Građani.

 

 

 

 

 

 

“Digitalni podsjetnik na cijepljenje protiv gripe, pneumokoka i COVID-19 služio bi zdravstvenim djelatnicima da informiraju građane o preventivnim postupcima koji su za njega ili nju stručno preporučljivi čime predstavljaju najveći doprinos za zaštitu zdravlja…”

 

 

Danska shema podsjetnika temelji se na direktnoj komunikaciji sustava javnog zdravstva s građanima. Na ovom sastanku smo puno razgovarali o jednom drugom obliku podsjetnika, a to je e-podsjetnik za zdravstvene djelatnike. Računala su već dugo jedan od temeljenih pomagala u radu zdravstvenih djelatnika. Sve se radi na računalima.

Kad zdravstveni djelatnik razgovara s pacijentom, putem računalne aplikacije zdravstveni djelatnik može na računalu zaprimiti obavijest da se radi o pacijentu koji prema dobi, spolu i zdravstvenim značajkama treba napraviti određeni preventivni pregled ili postupak. Nešto od tih funkcionalnosti već postoji u računalnim aplikacijama zdravstvenih djelatnika.

Za određene kategorija stanovništva, a posebno za starije i bolesne, može se raditi o više preventivnih pregleda ili postupaka. Za osobu starije dobi moglo bi se raditi o obavijesti za zdravstvenog djelatnika da osoba nužno treba napraviti probir ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dojke, pluća, melanoma.

Također bi se moglo raditi o podsjetniku na cijepljenje protiv gripe, pneumokoka i COVID-19. Takva e-obavijest bila bi poticaj i podsjetnik za zdravstvene djelatnike da informiraju građana o preventivnim postupcima koji su za njega ili nju stručno preporučljivi čime predstavljaju najveći doprinos za zaštitu zdravlja.  Iako svi živimo u digitalnom svijetu, živa riječ liječnika ili drugog zdravstvenog djelatnika ipak ima posebnu težinu i nezamjenjivu ulogu u zdravstvenim odlukama građana. Na sastanku je posebno inspirativan bio razgovor o mogućnostima uključivanja ljekarnika u takav oblik informiranja građana.

 

 

 

FOTOGALERIJA