Danko Relić o zaključcima konferencije o zdravstvenom kadru: “Upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu je strateški važna aktivnost na razini cijele države.”
okviru Konferencije o budućnosti Europe, Europski gospodarski i socijalni odbor u suradnji sa Školom narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Centrom za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je hibridnu konferenciju „Planiranje kadrova u zdravstvu – nemoguća misija ili nova prilika?” koja se održala 11. 2. 2022. godine u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu.
Dr. sc. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu, predstavio nam je zaključke konferencije.
Dr. sc. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu
Uvodno su se sudionicima obratili:
– Akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog sabora
– Prof. dr. sc. Vili Beroš, ministar zdravstva Republike Hrvatske
– Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu
– Maya Matthews, Europska komisija – Voditeljica odjela “Učinkovitost nacionalnih zdravstvenih sustava”
– Aurel Lauretniu Plosceanu, Europski gospodarski i socijalni odbor, predsjednik SOC sekcije
– Prof. dr. sc. Marijan Klarica, savjetnik dekana Medicinskog fakutleta Sveučilšta u Zagrebu
– Prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
– Dr. sc. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i predstojnik Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu
U raspravama i izlaganjima sudjelovali su čelnici i predstavnici europskih i hrvatskih institucija zaduženih za zdravstvo, uključujući Hrvatsku liječničku komoru (dr. sc. Krešimir Luetić), Hrvatsku ljekarničku komoru (Ana Soldo), Hrvatsku komoru medicinskih sestara (Ana Ljubas) te Udrugu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (mr. sc. Dražen Jurković) te prof. dr. sc. Aleksandar Džakula u ime Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike, a u čijem su fokusu bile politike Europske unije, međunarodna iskustva i dokumenti, podaci i istraživanja iz Republike Hrvatske, stanje zdravstvenih kadrova i izazovi koji postojeće stanje predstavljaju te učinci do sada provođenih mjera upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu.
Tijekom izlaganja i rasprava prepoznati su, definirani te usuglašeni ključni čimbenici bez kojih nije moguće provoditi cjelovito planiranje i upravljanje ljudskim resursima u zdravstvenom sustavu i posljedično osigurati održivost zdravstvenog sustava. Prepoznati čimbenici i s njima povezane aktivnosti predstavljaju minimalni skup preduvjeta za održivo i učinkovito upravljanje ljudskim resursima te time i zdravstvenom zaštitom u cjelini:
- Upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu mora se razmatrati kao strateški važna aktivnost na razini cijele državne uprave i kroz ključnu ulogu Vlade RH te se realizirati multi-sektorski uz uvažavanje različitih perspektiva i prioriteta.
- Pri određivanju ciljeva i u hijerarhiji prioriteta najprije treba osigurati kvalitetnu osnovnu razinu zdravstvene zaštite i jednakost u dostupnosti skrbi, a zatim unaprjeđivati sustav, razvijati gospodarske poveznice te uvoditi inovacije.
- Upravljanje ljudskim resursima mora se odnositi na sve faze „životnog ciklusa profesionalaca“ – od regrutacije budućih učenika i studenata do radnog angažmana umirovljenika. Pri tome proces odabira kandidata za edukaciju, zapošljavanje i napredovanje treba biti transparentan i pravedan bez bilo kakvog oblika diskriminacije
- Prilikom planiranja zdravstvenih kadrova u obzir je važno uzeti i jasno argumentirati potrebe građana, ali i zdravstvenih radnika. U procesima planiranja i upravljanja nužno je odrediti metode kojima će se moći utvrditi sve potrebe profesionalaca – od uvjeta rada, materijalnih prava, mogućnosti napredovanja to stvaranja održive ravnoteže privatnog i profesionalnog života.
- Planiranje zdravstvenih kadrova mora odražavati i planiranje strukture tj. po potrebi (re)organizaciju sustava, ali i mjere te procese kojima će se postići zadani ciljevi – definirati što je potrebno postići i na koji konkretno način.
- Komore, strukovne organizacije te stručna društva moraju imati aktivnu ulogu u procesu planiranja ljudskih resursa u zdravstvu.
- Nužno je definirati odnose različitih profesionalnih skupina te specifične potrebe u populaciji i sustavu za određenim kompetencijama. U tom smislu važno je jasno definirati načela mogućeg prijenosa ili kombinacije kompetencija i zadataka (task shift/skill mix). Intervencije u tom spektru promjena moraju se primarno određivati s ciljem poboljšanja sigurnosti pacijenata i kvalitete skrbi, a ne kao mjera smanjenja troškova. Neophodna je koordinacija ustanova koje obrazuju zdravstvene kadrove kako bi pravovremeno korekcijom upisnih kvota i kurikula mogle adekvatno odgovoriti na potrebe nacionalnog zdravstvenog sustava.
- Definiranje neatraktivnih geografskih područja odnosno djelatnosti u kojima postoji manjak ljudskih resursa neophodno je kako bi se prema tome uskladila prava i osigurali adekvatni poticaji zdravstvenim radnicima.
Glavni razlog odmaka od dana održavanja konferencije do finaliziranja zaključaka je vrijeme koje je bilo potrebno svim aktivnim sudionicima/institucijama na konferenciji da se usuglase. Zaključci su poslani relevantnim institucijama.
