Dan planeta Zemlje 2025 – Što povezuje zdravstvo i klimatske promjene?

T

ema Dana planeta Zemlje 2025. godine je „Naša energija, naš planet“ s pozivom svima da se ujedine oko obnovljivih izvora energije kako bismo do 2030. godine utrostručili količinu čiste električne energije. I zdravstvene ustanove diljem svijeta krenule su u energetsku transformaciju i održivost, a i Hrvatska ima izvrsne primjere kao što je bolnica u Karlovcu, Zadru, Zaboku, najavljena greenfield investicija Nacionalne dječje bolnice ili pak Dom zdravlja Zagreb Centar koji su krenuli ka takvim inicijativama.

 

 

Photo by Freepik

 

 

Rad WHO-a na podizanju svijesti o klimatskim promjenama i zdravlju

Podizanje svijesti i time razumijevanja učinaka klimatskih promjena na zdravlje olakšat će kako promjenu ponašanja, tako i društvenu podršku za mjere potrebne za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Također može pomoći u poticanju zdravstvenih djelatnika da podrže strategije ublažavanja i prilagodbe koje će istovremeno poboljšati zdravlje i smanjiti ranjivost.

WHO/Europa provodi širok spektar aktivnosti vezanih uz klimatske promjene i zdravlje. To uključuje kampanje zagovaranja i multimedijske proizvode usmjerene kako na donositelje odluka, tako i na širu javnost; sveobuhvatan skup sažetaka politika, smjernica, alata i priručnika za obuku; te sudjelovanje na klimatskim forumima kako bi se zdravlje učinilo vidljivijim dijelom klimatske agende.

 

 

 

Photo by Freepik

 

 

Jačanje klimatski otpornih i ekološki prihvatljivih zdravstvenih sustava i usluga

Zdravstveni sustavi su jedna od glavnih linija obrane u zaštiti stanovništva od novih prijetnji, uključujući učinke sve promjenjivije klime. Zdravstvene ustanove različitih veličina izložene su rizicima klimatskih promjena i drugih okolišnih stresora. Stoga je ključno osigurati da zdravstveni sustavi mogu nastaviti pružati ključne funkcije javnog zdravstva tijekom ekstremnih događaja i pod klimatskim pritiskom, kao i odigrati svoju ključnu ulogu u koordiniranom multisektorskom odgovoru na hitne situacije.

Zdravstvene ustanove također mogu imati negativan utjecaj na okoliš, a time i na zdravlje. Zdravstvena skrb čini više od 4,4 % globalnih neto emisija stakleničkih plinova. Sektor zdravstva treba preuzeti vodstvo u procesu dekarbonizacije, transformirati se i uskladiti svoj razvojni smjer kako bi postigao nultu emisiju, dok istovremeno gradi otpornost i doprinosi globalnim zdravstvenim ciljevima.

Klimatski otporne i ekološki održive zdravstvene ustanove predviđaju, odgovaraju na, nose se s, oporavljaju i prilagođavaju klimatskim šokovima i pritiscima. Istodobno, one minimiziraju negativne učinke na okoliš i iskorištavaju prilike za njegov oporavak i poboljšanje, štiteći zdravlje i dobrobit budućih generacija.

WHO vodi Koaliciju za akciju prilagodbe (Adaptation Action Coalition) s ciljem povećanja otpornosti zdravstvenih sustava na globalnoj razini u suradnji s više partnera i zemalja. Inicijativa za klimatski otporne zdravstvene sustave, koja podupire ciljeve Koalicije, ima jasnu viziju: osigurati da do 2030. svi zdravstveni sustavi u svijetu imaju ojačanu otpornost na klimatske utjecaje.

 

 

Klimatske promjene i COVID-19: dvije krizne situacije koje se preklapaju – zajednički put naprijed

Odgovor na pandemiju COVID-19 pruža priliku za promišljanje načina na koje možemo zajednički učinkovitije odgovoriti na dvije globalne krize – klimatske promjene i pandemiju. WHO-ov Manifest za zdravi oporavak od COVID-19 nudi šest preporuka koje podržavaju dugoročnu viziju poboljšanih javnih usluga, ojačane otpornosti i kapaciteta zdravstvenih sustava te održivog i zelenog oporavka.

 

 

 

Photo by Freepik

 

 

Zdravstvene koristi od smanjenja emisije ugljika

Prijelaz na gospodarstvo bez emisija ugljika može donijeti niz kratkoročnih i dugoročnih koristi, uključujući i one za zdravlje, što pruža dodatni poticaj za djelovanje u području klimatskih promjena. Višestruke koristi mjera ublažavanja klimatskih promjena prikazane su za europsku regiju WHO-a pomoću alata za izračun zdravstvenih koristi smanjenja ugljika (CaRBonH). Kada bi sve države članice u Regiji provele svoje predložene mjere za ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma, to bi moglo rezultirati izbjegavanjem 138 000 prijevremenih smrti godišnje, uz moguće uštede od 244 do 564 milijarde američkih dolara godišnje.

 

 

Sprječavanje štetnih zdravstvenih učinaka toplinskih valova

WHO/Europa pruža širok spektar resursa za podršku pripremljenosti i odgovoru na toplinske valove. Godišnja kampanja #KeepCool uključuje kratke informativne videozapise za društvene mreže i informativne letke prevedene na brojne jezike regije. Cilj je povećati zagovaranje zdravlja u kontekstu topline te ojačati kapacitete za djelovanje prije, tijekom i nakon vrućeg vremena, radi zaštite stanovništva i smanjenja opterećenja na zdravstvene sustave.

 

 

Europski klimatski i zdravstveni opservatorij (Climate-ADAPT)

WHO/Europa surađuje kao partner s Europskom komisijom, Europskom agencijom za okoliš i brojnim drugim organizacijama na održavanju zdravstvenog segmenta Europskog opservatorija za klimatske promjene i zdravlje. Cilj Opservatorija je pružiti podršku zemljama u pripremama i prilagodbi na učinke klimatskih promjena na ljudsko zdravlje omogućujući jednostavan pristup relevantnim informacijama, uključujući europske i nacionalne politike, utjecaje klimatskih promjena na zdravlje, pokazatelje o klimi i zdravlju, informacijske sustave i alate, sustave ranog upozoravanja te publikacije o zdravlju i klimi.

 

Photo by Freepik

 

 

Radna skupina za zdravlje i klimatske promjene pri Europskoj radnoj skupini za okoliš i zdravlje

Krajem 2024., Radna skupina za zdravlje i klimatske promjene (HIC) pri Europskoj radnoj skupini za okoliš i zdravlje održala je svoje jedanaesto virtualno zasjedanje. Fokus sastanka bio je na unaprjeđenju klimatski otpornih zdravstvenih sustava i oblikovanju regionalne istraživačke agende o klimi i zdravlju.

 

Ključne teme rasprave

 

1.Razvoj politika u području klime i zdravlja

Sudionici su razmotrili najnovija globalna i regionalna kretanja u politikama, s naglaskom na integraciju zdravlja u klimatske politike. Istaknuta je važnost usklađivanja zdravstvenih strategija s klimatskim planovima djelovanja radi učinkovitijeg odgovora na izazove vezane uz zdravlje i klimu.

 

2. Upravljanje u zdravstvenom sektoru za klimatsko djelovanje

Raspravljalo se o potrebi za snažnim strukturama upravljanja unutar zdravstvenog sektora kako bi se učinkovito odgovorilo na klimatske promjene. Ključnim su prepoznati jačanje vodstva, koordinacije i mehanizama odgovornosti.

 

3. Nacionalna iskustva u planiranju mjera za toplinske valove

Zemlje članice podijelile su iskustva i primjere dobre prakse u razvoju i provedbi planova za zdravlje u slučaju toplinskih valova. Ovi su planovi ključni za ublažavanje zdravstvenih rizika povezanih s ekstremnim vrućinama, koje su sve češće zbog klimatskih promjena.

 

4. Klimatske promjene i mentalno zdravlje

Razmotreno je i sve važnije pitanje utjecaja klimatskih promjena na mentalno zdravlje. Sudionici su prepoznali psihološke posljedice klimatskih događaja i potrebu za integracijom mentalnog zdravlja u strategije prilagodbe i otpornosti.

 

5. Provedba klimatski otpornih, niskougljičnih i ekološki održivih zdravstvenih sustava

Raspravljane su strategije za prijelaz na zdravstvene sustave koji su otporni na klimatske promjene, imaju niske emisije ugljika i ekološki su održivi. Naglasak je stavljen na usvajanje održivih praksi i tehnologija u zdravstvenim ustanovama.

 

Zaključci i sljedeći koraci

Sastanak je naglasio ključnu ulogu zdravstvenog sektora u odgovoru na klimatske promjene i potrebu za integriranim pristupom koji obuhvaća razvoj politika, upravljanje i praktične strategije provedbe. Podijeljeni uvidi i iskustva poslužit će za razvoj sveobuhvatne istraživačke agende o klimi i zdravlju za europsku regiju WHO-a.

 

 

 

Photo by Freepik

 

 

REFERENCE //

https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2025-11498-51270-78161

https://www.who.int/europe/health-topics/climate-change#tab=tab_3