CLOSE THE GAP / WCD 2022: Rak- kako zaustaviti sljedeću globalnu zdravstvenu krizu (Davos Agenda 2022,World Economic Forum)

O

vaj članak dio je Davos agende 2022. Svjetskog ekonomskog foruma te dio serije članaka “ZA JEDNAKU DOSTUPNOST ONKOLOŠKOJ SKRBI” za jednaku dostupnost onkološkoj skrbi obzirom na europske standarde.,a koju je Health Hub kao jedinstveni regionalni healthcare policy think tank pokrenuo povodom Svjetskog dana borbe protiv raka (4. veljače). Svjetski dan borbe protiv raka se ove godine provodi pod krilaticom „CLOSE THE GAP“.

 

 

• Unatoč brojnim nedavnim napretcima u smanjenju stope smrtnosti od raka, globalna nestabilnost zbog COVID-19 dovela je do prekida životno važnih probira i ranog otkrivanja, te liječenja raka.
• Globalna onkološka zajednica mora se udružiti, ponovno prioritizirati probire te svesti moguće odgode i liste čekanja na najmanju moguću mjeru u zdravstvenim sustavima i društvu.
• Brzina i agilnost odgovora globalne onkološke zajednice na krizu uzrokovanu COVID-19 daju nadu za brz napredak u sprječavanju da rak postane sljedeća globalna zdravstvena kriza.

 

 

 

Potpuni učinak globalne pandemije još nije poznat, ali neočekivani i iznenadni učinci COVID-19 pandemije već su ostavili traga na onkološku skrb uzrokujući disrupciju.

Preporuke o ostanku kod kuće i strah od zaraze virusom naveli su mnoge građane da odgode ili preskoče preglede, odgode kontrolne preglede i izbjegavaju ili odgađaju traženje adekvatne zdravstvene skrbi. A bez posjeta svojim liječnicima, onkološki bolesnici nisu mogli imati koristi od nevjerojatnog napretka u onkologiji u posljednjih nekoliko desetljeća, što ima utjecaja na stope preživljavanja i ranu dijagnozu.

Ali ima nade.

Vremena nedaća donose priliku za inovacije i suradnju, posebice sada. Kako se probir raka, dijagnostika i liječenje nastavljaju unaprjeđivati, globalna onkološka zajednica imat će na raspolaganju arsenal novih alata i tehnologija, ne samo da preokrene ove padajuće statistike, nego i da ubrza napredak.

 

 

 

Utjecaj COVID-19 pandemije na disrupciju životno presudne onkološke skrbi

Prije pandemije, stopa smrtnosti od raka bila je u ohrabrujućem padu. Od 1991. do 2017. godine, u SAD-u se smrtnost od raka smanjila za 29%. U EU između 2014. i 2019. smrtnost od raka nastavila je padati i za muškarce i za žene. Povećani odaziv i raniji preventivni pregledi, zajedno s poboljšanom dijagnostičkom tehnologijom i revolucionarnim napretkom u personaliziranom, prilagođenom liječenju doveli su do većeg broja onkoloških bolesnika koji razumiju važnost ranije dijagnoze raka i brže dostupnosti potrebnoj skrbi.

No, unatoč ovim brojnim napretcima, globalna nestabilnost s kojom su se građani suočili uslijed COVID-19 pandemije, dovela je do dramatične disrupcije u pregledima i liječenju raka što je od životne važnosti.

Nedavno istraživanje American Cancer Society Cancer Action Network izvijestilo je da je više od tri četvrtine bolesnika koji su aktivno u procesu onkološkog liječenja, moralo odgoditi određene segmente svoje skrbi zbog COVID-19. Osim toga, američki Nacionalni institut za rak upozorio je da pad u probiru (samo na primjeru) raka dojke i kolorektalnog karcinoma može dovesti do do 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva u sljedećem desetljeću.

 

Američki Nacionalni institut za rak upozorio je da pad u probiru zbog pandemije (samo na primjeru) raka dojke i kolorektalnog karcinoma može dovesti do do 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva u sljedećem desetljeću.

 

 

 

 

Osnaživanjem programa ranog otkrivanja do borbe protiv globalne krize raka

Poznato je kako rana dijagnoza poboljšava stopu preživljavanja. Kada se rak uhvati u ranoj fazi, pacijenti imaju više mogućnosti liječenja i manje kompleksnu skrb, što koristi pacijentima, ali i omogućuje cjenovno pristupačniju skrb, štedeći novac i resurse za cijeli zdravstveni sustav. Sada, više nego ikad, globalna onkološka zajednica treba se udružiti, preusmjeriti prioritete probira i ranog otkrivanja raka te zastoje i liste čekanja u zdravstvenim sustavima i društvu svesti na najmanju moguću mjeru. Ako uzmete u obzir rak pluća kao primjer, ova zloćudna bolest odnese 1,8 milijuna života svake godine diljem svijeta. Nosi i najveći ekonomski teret od svih karcinoma – samo u Europi se svake godine potroši gotovo 19 milijardi eura na rak pluća. Ipak, trenutno je svega jedan od pet pacijenata s rakom pluća dijagnosticiran u stadiju I.

 

 

Probir također može smanjiti ekonomski teret na zdravstvene sustave; jedna procjena iz SAD-a sugerira uštedu od 26 milijardi dolara zbog rane dijagnoze raka.

 

 

Izvješće “Lung Cancer Screening: The Cost of Inaction” koje je objavila Lung Ambition Alliance otkrilo je kako ciljani probir raka pluća primjenom niskih doza CT-a (LDCT) može značajno smanjiti troškovno opterećenje i poboljšati šanse za preživljavanje povećanjem otkrivanja ranog stadija raka pluća. Jedna studija je pokazala da bi se kod pacijenata s određenim čimbenicima rizika, na svakih 320 LDCT pregleda, mogao spasiti jedan život. Da to stavimo u kontekst, broj je mnogo veći za druge probire raka – potrebno je preko 800 pregleda za kolorektalni karcinom , a 600-1700 pregleda za rak dojke.

Imamo dostupne alate za implementaciju; prikaz slučaja razvijen u okviru „Partnerstva za održivost i otpornost zdravstvenog sustava„ iznio je strategiju za uspješnu provedbu probira i ranog otkrivanja raka pluća u velikom obujmu kako bismo pomogli u ublažavanju disrupcije poremećaja onkološke skrbi u slučaju budućih zdravstvenih kriza poput COVID-19. Probir također može smanjiti ekonomski teret na zdravstvene sustave; jedna procjena iz SAD-a sugerira uštedu od 26 milijardi dolara zbog rane dijagnoze raka. Ovaj pristup podupire istovremeno dugoročnu održivost i zdravstvenih sustava i napore vlada u postizanju svojih ciljeva smanjenja smrtnosti od raka.

 

 

 

 

Rano otkrivanje raka kao put do održivosti zdravstvenih sustava

Brzina i agilnost odgovora globalne onkološke zajednice daju nadu za brzi napredak. Uspostavljena su nova partnerstva i suradnje, ubrzavajući zajednički napredak u zaštiti zdravstvenog sustava kako bi se smanjila prerana smrtnost od raka.

Objedinjavajući ekspertize iz različitih područja, iskorišten je napredak u tehnologiji da bi podržao pacijente od dijagnoze do liječenja. Umjetna inteligencija (AI) jedan je od alata koji već pokazuje obećavajuće doprinose prema ovom cilju. Pokazalo se da umjetna inteligencija uspješno otkriva do 93 posto abnormalnih izraslina na plućima u nedavnim studijama, što može značiti značajno povećanje kapaciteta za pravovremeno identificiranje pacijenata, pojednostavljenje puteva onkološke skrbi i maksimiziranje resursa za zdravstveni sustav. Istodobno, ponovno se osmišljavaju načini na koji ljudi mogu pristupiti i imati omogućenu zdravstvenu skrb putem digitalnih rješenja i rješenja za kućnu skrb, što povećava kapacitet pokrivenosti pacijenata, te smanjuje opterećenje i troškove zdravstvenih ustanova.

Sada je vrijeme da se pružatelji zdravstvenih usluga, akademske institucije, industrija i globalne zdravstvene organizacije udruže u iskorištavanju najnovijeg znanstvenog napretka u onkologiji u službi pacijenata. Rano otkrivanje ključno je za osiguravanje buduće održivosti i otpornosti zdravstvenih sustava.

 

 

Rano otkrivanje ključno je za osiguravanje buduće održivosti i otpornosti zdravstvenih sustava.

 

 

Potrebna je zajednička posvećenost:

• Spoznavanju kako je smrtnost od raka pluća javnozdravstveni prioritet javnog zdravlja te zajedničkom ulaganju u usklađene inicijative u ranom otkrivanju ove zloćudne bolesti;
• Snažnom razvoju programa probira i ranog otkrivanja raka pluća koji su jasno upisani u sveobuhvatni plan na nacionalnoj razini, s ciljem poboljšanja ishoda raka pluća;
• Namjenskoj strategiji i ulaganju za rak pluća s mjerljivim ciljevima, uz predanost poboljšanju cjelokupnog puta skrbi. To bi uključivalo: rano otkrivanje putem ciljanog probira; protokole slučajnih plućnih nodula i brze dijagnostičke putove; potpuno integrirani, multidisciplinarni putovi skrbi te smanjena stigma povezana s rakom pluća.

Nalazimo se na raskrižju onkološke skrbi; jedan put optimizira onkološku skrb i mijenja značenje dobivanja dijagnoze raka; drugi pogoršava barijere i zastoje s kojima se trenutno suočavamo. Rano otkrivanje i predviđanje onkološke epidemiologije ključni su za izbjegavanje (posljedica) i zaraznih bolesti i raka. Moramo poboljšati ranije otkrivanje raka kako bismo poboljšali šanse pacijenata za produljeno preživljenje.

Krećući se ovim putem prema naprijed, možemo spriječiti da se jedna zdravstvena kriza ne pretoči u drugu.

 

 

 

 

REFERENCE:

David Fredrickson, Executive Vice-President, Oncology Business Unit, AstraZeneca

https://www.weforum.org/agenda/2022/01/cancer-health-crisis-oncology-astrazeneca/