Bakljonoše inovacija u zdravstvu – Izgradnja ekosustava javnozdravstvenih inovacija u europskoj regiji WHO-a

susret Svjetskom danu inovacija u zdravstvu (World Health Innovation Day 2024) Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvene politike te regionalni partner ove globalne inicijative želi istaknuti vrijednost zdravstvenih inovacija za pojedinca i društvo u cjelini, uz poseban naglasak na što bržu dostupnost i implementaciju inovacija na razini država i pacijenata, za održive, otporne i moderne zdravstvene sustave!

Europska regija WHO-a suočava se s mnoštvom složenih zdravstvenih izazova koji zahtijevaju inovativna rješenja izvan tradicionalnih javnozdravstvenih pristupa. Ovi izazovi obuhvaćaju visoku prevalenciju nezaraznih bolesti, korištenje duhana, bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, vektorske bolesti, HIV, tuberkulozu otpornu na više lijekova, alarmantne stope antimikrobne rezistencije i starenje stanovništva. Usred ovih izazova, Regiji se pružaju prilike bez presedana potaknute raznim vrstama inovacija, od organizacijskih i društvenih inovacija do napretka u umjetnoj inteligenciji, preciznoj medicini i genomici. Za rješavanje ovih izazova i učinkovito poticanje inovacija velikih razmjera ključan je sveobuhvatan strateški pristup. Ovaj pristup uključuje preoblikovanje javnozdravstvenih izazova uzimajući u obzir društvene, političke, komercijalne i digitalne odrednice zdravlja i određivanje mjera koje maksimiziraju učinke inovacija.

Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu organizirao je sastanak „Izgradnja ekosustava javnozdravstvenih inovacija u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije” – prvi sastanak ovakve vrste – kako bi potaknuo platformu za suradnju na kojoj dionici zajednički rješavaju hitne izazove javnog zdravlja koristeći inovativne pristupe i nove tehnologije. Ključne rasprave na sastanku vodile su se oko sustava vrijednosti koji stoje iza inovacijskih politika, upravljanja inovacijama u zdravstvu, kapaciteta javnog sektora, odnosa između javnih i privatnih interesa te financiranja inovacija u javnom zdravstvu.

Ključni zaključci sa sastanka naglasili su važnost suradnje, uključenosti pacijenata i iskorištavanja postojećih resursa i partnerstava za povećanje inovacija. Sudionici su naglasili potrebu za hrabri(ji)m smjernicama WHO-a, pojednostavljenim regulatornim procesima i zajedničkim naporima s vladama kako bi se inovativna rješenja učinkovito primijenila u zdravstvenim sustavima. Istaknule su se snažne preporuke za zemlje da usklade politike za zajedničke ciljeve, uspostave inovacijske kapacitete, identificiraju i povećaju utjecajne inovacije te razviju mehanizme upravljanja i koordinacije usklađujući zajednicu inovacija oko promicanja zdravlja i dobrobiti.

Potraga za inovativnim rješenjima mora se pokrenuti sustavno i hitno kako bi se riješili ovi problemi, uključujući sljedeće:

Nezarazne bolesti (NCDs) zajednički doprinose 90% ukupnih smrti i 85% godina proživljenih s invaliditetom u regiji. Inovacije u nadzoru na daljinu, umjetnoj inteligenciji (AI) i dostupnim medicinskim uređajima, zajedno s politikama za promicanje zdravog ponašanja, ključne su za upravljanje i prevenciju ovih bolesti. Novi lijekovi i novi načini pružanja pravovremene akutne skrbi nedovoljno su iskorištene prilike.

Unatoč visokoj razini poštivanja Okvirne konvencije WHO-a o kontroli duhana, europska regija ima drugu najvišu prevalenciju upotrebe duhana među regijama WHO-a i najveću stopu pušenja među ženama, te doživljava polagani pad upotrebe duhana koji je daleko ispod dogovorenih ciljeva za 2025. i 2030. Potrebni su nova „snaga“ i nova rješenja.

Stanovništvo koje stari – 20% ljudi u regiji starije je od 65 godina – što opterećuje resurse zdravstvene skrbi. Rješavanje ovog problema zahtijeva inovativne strategije kućne njege, uključujući pomoćne tehnologije i interdisciplinarne timove, posebno za upravljanje multimorbiditetom koji je čest među starijim osobama.

Ponovna pojava bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, kao što dokazuju nedavna izbijanja ospica, naglašava hitnu potrebu za inovativnim strategijama cijepljenja kako bi se poboljšao obuhvat i riješilo neodlučnost oko cijepljenja putem širenja zajednice i poticaja.

Porast bolesti koje prenose vektori, pogoršan klimatskim promjenama i brzom urbanizacijom, zahtijeva napredni nadzor korištenjem daljinskog očitavanja, izvješćivanja u stvarnom vremenu i geografskih informacijskih sustava za ciljanu kontrolu vektora.

HIV ostaje izazov, osobito među mladim odraslim osobama u istočnom dijelu regije. Inovativna cjepiva i dugodjelujuće antiretrovirusne terapije ključni su za transformacijsku prevenciju i liječenje.

Antimikrobna rezistencija je rastuća globalna prijetnja, koja zahtijeva koordinirani pristup, uključujući nadzor, razboritu upotrebu antibiotika i nove strategije liječenja. Ova hitna prijetnja tema je nadolazećeg sastanka Opće skupštine Ujedinjenih naroda na visokoj razini kasnije 2024.

Jaz u univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti i dalje postoji, osobito u nedostupnim područjima s otežanim pristupom zdravstvenoj skrbi. Inovacije u zdravstvenim sustavima, poput integrirane skrbi i digitalnih zdravstvenih rješenja, ključne su za poboljšanje.

Cijena nedjelovanja

Javno zdravlje ne može se smatrati slučajnom nuspojavom inovacija koje pokreću politike zdravstvene industrije. Institucije javnog zdravstva, ministarstva zdravstva i politika moraju sada iskoristiti inovacije, jer napredak u tehnologiji disruptira praksu kliničkog i narodnog zdravlja stanovništva, i jer postoji veliki broj potencijalnih partnera u europskoj regiji koji rade na inovacijama u zdravstvu, uglavnom nevezani za javnost i zdravstveno vodstvo. Primjerice, tijekom prošle godine, GLP-1 agonisti „osvojili“ su svijet poput oluje, mijenjajući kliničko liječenje šećerne bolesti i pretilosti, stvarajući značajne prihode zdravstvenoj industriji i duboko utječući na živote milijuna ljudi. Koristeći tradicionalne javnozdravstvene pristupe, trebat će mnogo godina prije nego što se ti lijekovi uključe u smjernice za racionalnu upotrebu na razini stanovništva. Na globalnoj razini, slični disruptivni razvoji vidljivi su u tehnologijama tzv. messenger RNA (mRNA), imunoterapiji, genomici, digitalnim rješenjima i drugim područjima. Države koje ne provedu proaktivnu inovacijsku strategiju mogle bi propustiti vrijedne prilike za poboljšanje ishoda javnog zdravlja ili riskirati prerano prihvaćanje razvoja koji nisu prošli potpunu procjenu javnog zdravstva. Posljedice nedjelovanja bi stoga bile značajne.