Atopija & Ja – Mag. pharm. Jelena Leko: Vizija moderne ljekarničke skrbi atopijskog dermatitisa i suradnja s ostalim stručnjacima u transferu skrbi
zrada preporuka za moderni transfer skrbi kod atopijskog dermatitisa znanstveno dokazano pomaže u procjeni kratkoročne i dugoročne učinkovitosti propisanih terapija, pravovremeno identificira nisku suradljivost pacijenata u postojećoj terapiji, na vrijeme detektira nuspojave i neželjene događaje, uočavaju se potencijalni rizici i popratna stanja kako bi se optimizirale terapije. Suradnja između magistra farmacije, obiteljskog liječnika i dermatologa skraćuje vrijeme donošenja odluka, a pacijenti imaju benefite bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi što rezultira i boljim kliničkim, ekonomskim i humanim ishodima.
Inicijativa „ATOPIJA & JA“ u organizaciji Health Hub-a, think tank platforme za zdravstvene politike koji je okupio predstavnike različitih zdravstvenih struka, želi potaknuti usustavljeni transfer skrbi atopijskog dermatitisa u hrvatskom zdravstvenom ekosustavu. O toj temi razgovarali smo s mag. pharm. Jelenom Leko iz Ljekarne Lukačin.
Jelena Leko, mag. pharm., Ljekarne Lukačin
Što sve obuhvaća ljekarnička skrb atopijskog dermatitisa?
U velikom broju slučajeva upravo je ljekarna prvo mjesto susreta oboljelog od atopijskog dermatitisa sa zdravstvenom skrbi i liječenjem te bolesti kao i držanjem iste pod kontrolom.
Svaki ljekarnik dovoljno je educiran kako bi mogao pacijenta „voditi“ kroz liječenje, odnosno ukazati pacijentu na važnost pravilnog liječenja, uputiti u moguće komplikacije bolesti, sigurnost u primjeni terapije te upozoriti pacijenta na potencijalne „triggere“ koji mogu tijek same bolesti itekako pogoršati te prolongirati dostizanje terapijskog cilja.
Ljekarnici redovito provode edukacije pacijenata o ciljevima terapije ali i svakodnevno razbijaju mitove i strahove o primjeni pojedine terapije, prije svega fobije od upotrebe lokalnih kortikosteroida i upozoravaju na opasnosti koje se kriju iza postupaka samoliječenja koje pronađu na internetu sugeriranih od nestručnih osoba. Kada pristupamo pacijentu oboljelom od AD vodimo se smjernicama koje su izdala stručna europska udruženje koja se bave ovom problematikom, te uz individualizirani pristup oboljelima pružamo jedan strukturirani obrazac koji za cilj ima smanjiti akutne epizode bolesti, smanjiti trajanje same bolesti a na kraju i sprječavanje nastanka infekcija uz obaveznu preporuku preparata za osnovnu njegu kože s emolijentnim svojstvima, što dokazano utječe na poboljšanje samog ishoda liječenja.
Izrada preporuka za moderni transfer skrbi znanstveno dokazano pomaže u procjeni kratkoročne i dugoročne učinkovitosti propisanih terapija, pravovremeno identificira nisku suradljivost pacijenata u postojećoj terapiji, na vrijeme detektira nuspojave i neželjene događaje, uočavaju se potencijalni rizici i popratna stanja kako bi se optimizirale terapije.
Koja je važnost magistra farmacije u praćenju terapija i nuspojava, te optimiziranju propisanog liječenja?
Smatram da je važnost i odgovornost magistra farmacije itekako velika kada govorimo o liječenju bolesti kao što je AD. Svoje pacijente vidimo svaki mjesec kada podižu svoju terapiju dakle kroz razgovor s njima možemo odrediti u kojoj je fazi bolest te da li ih je potrebno uputiti kod liječnika ako pak primjetimo da pacijent možda ne odgovara na propisanu terapiju kako je bilo za očekivati. Kada govorimo o kroničnim bolestima upravo smo mi ljekarnici u većini slučajeva prvi koji bismo trebali prepoznati kada pacijentu ne odgovara terapija i poduzeti pravovremene korake kako bi se spriječile daljnje komplikacije bolesti ali i opterećenje za zdravstveni sustav.
Suradnja između magistra farmacije, obiteljskog liječnika i dermatologa skraćuje vrijeme donošenja odluka, a pacijenti imaju benefite bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi što rezultira i boljim kliničkim, ekonomskim i humanim ishodima. Koliko danas možemo kvalitetno ostvariti komunikaciju s obiteljskim liječnikom i dermatologom „formalnim“ putem (CEZIH) ili je to moguće samo dobrom voljom pojedinaca koji samostalno kontaktiraju ostale kolege?
Vođena vlastitim iskustvom rekla bih da dobra suradnja magistra farmacije, obiteljskog liječnika i dermatologa još uvijek ovisi isključivo o dobroj volji pojedinaca unutar sustava zdravstvene skrbi. Mislim da ljekarnici u većini slučajeva nastoje ostvariti dobre odnose s liječnicima i stvoriti podlogu za dobru i laganu komunikaciju s liječnicima koji propisuju terapiju. Ponekada to znači i direktno pred pacijentom uzeti telefon u ruke i nazvati liječnika te zatražiti dodatan savjet ili pak nešto prokomentirati, nažalost manjak vremena u ljekarnama i u ordinacijama itekako otežava ovakav način komunikacije stoga bi bilo kakav formalni alat bio od velike koristi i sigurno bi na neki način sve djelatnike zdravstvenog sustava ujedinio. Budući da je AD kožno oboljenje koje se najčešće liječi lokalnim putem, mene neizmjerno veseli kada nam se liječnik obrati te pita za mogućnosti izrade personaliziranog pripravaka ako se primjerice javi nestašica nekog pripravka za liječenje ili kada pak liječnik smatra da određenoj osobi treba personalizirani pripravak i prilagodba same doze kada ista nije dostupna na tržištu. U ovakvim slučajevima gotovo uvijek smo u mogućnosti ponuditi individualizirani pristup i neko inovativno riješenje.
Jelena Leko, mag. pharm., Ljekarne Lukačin
Koliko biste voljeli biti upoznati s najsuvremenijim dermatološkim smjernicama skrbi pacijenata s atopijskim dermatitisom i općenito dermatoloških bolesti, tj. je li potrebno dodatno povezivati ove struke u prenošenju najnovijih spoznaja (obzirom da se pojavljuju inovativni lijekovi na području bioloških terapija, inhibitora JAK kinaze itd).?
Apsolutno bih voljela biti informirana o svim novitetima u liječenju AD-a. Uzmite u obzir da je je atopijski dermatitis uglavnom bolest koja pogađa pedijatrijsku populaciju a u velikom broju slučajeva roditelji nisu možda niti svijesni da dijete boluje zapravo od kronične bolesti koju je potrebno liječiti te često AD zamijene za neki trenutni osip na neki vanjski podražaj te prvo dolaze u ljekarnu po riješenje. Često pak traže nešto za njegu suhe kože djeteta potpuno nesvijesni da je dijete razdražljivo, da ne spava noći i slično upravo radi simptoma kao što su svrbež i nelagoda na koži, što naravno rezultira smanjenjem kvalitete života svih ukućana. Stoga smatram da bi svaki ljekarnik trebao biti na izvoru najnovijih saznanja i informacija o načinima liječenja AD-a, kao i ostalih kožnih oboljenja.
Koja je Vaša vizija moderne ljekarničke skrbi atopijskog dermatitisa?
Živimo doba različitih digitalnih alata, aplikacija za komunikaciju i praćenje zdravlja, te raznoraznih portala o zdravlju i razmjeni informacija. Moja je vizija da se ujedinjenje svih djelatnika zdravstva treba dogoditi upravo koz neki oblik digitalizacije, tj. Kompjuterski program gdje bismo svi bili povezani i mogli razmijenjivati najnovije informacije te stupiti u kontakt jedni s drugima ukoliko smatramo da je to potrebno te donijeti brza i efikasna riješenja kako bi se terapija za svakog pacijenta što prije optimizirala. Trebali bismo komunikaciju svih djelatnika zdravstvene skrbi „normalizirati“ i učiniti jednostavnijom što bi u konačnici vjerojatno rezultiralo manjem opterećenju zdravstvenog sustava, smanjilo gužve u čekaonicama, doprinjelo individualiziranom pristupu svakom pacijentu ali i osnažilo svakog djelatnika zdravstvene skrbi, te doprinjelo sveukupnoj boljoj kvaliteti zdravstvenog sustava
