AmCham konferencija 2025 „Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike“ – financijska održivost, inovacije & breme kroničnih bolesti (rak, debljina) i jednaka dostupnost zdravstvenim tehnologijama u EU!

merička gospodarska komora u Hrvatskoj je održala 6. izdanje konferencije na temu zdravstva koja je okupila 170 ključnih dionika iz sektora zdravstva. Naglasak današnje AmCham-ove konferencije bio je na umjetnoj inteligenciji, personaliziranoj medicini i održivosti s ciljem istraživanja kako iskoristiti nove tehnologije i trendove za poboljšanje zdravstvene skrbi, uz razmatranje globalnih izazova i njihove uloge u izgradnji agilnijeg, pacijentima usmjerenog sustava vođenog podacima.

Ključni trendovi u zdravstvu uključuju prevenciju i liječenje kroničnih bolesti, poput debljine, te ravnotežu između pristupa inovativnim terapijama i financijske održivosti.

„AmCham kontinuirano zagovara reforme koje potiču modernizaciju zdravstvenog sustava, osiguravaju veću dostupnost inovativnih terapija i omogućuju održivi razvoj industrije. Naš Odbor za zdravstvo aktivno radi na prijedlozima koji adresiraju ključne izazove, među njima i pitanja debljine kao jedan od rastućih izazova za javno zdravstvo“, rekla je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska. 

„Unatoč izazovima, usmjereni smo jačanju javnog zdravstvenog sustava što je važan dio sigurnosti, ekonomskog i tehnološkog napretka. Uz ulaganje u otpornost i dostupnost, prioritet nam je postizanje održivosti te povećanje kvalitete i učinkovitosti javnog zdravstvenog sustava. Primjena procjene zdravstvenih tehnologija dio je tih procesa. A kroz reorganizaciju modela financiranja zdravstvenih ustanova, idemo prema održivosti, bez potrebe za dodatnim financijskim sanacijama. Rezultate ćemo pratiti kroz realizaciju ciljeva koji između ostalog uključuju i očuvanje zdravlja, ishode liječenja te godine zdravog života.“ naglasila je Martina Bogut Barić, savjetnica ministrice zdravstva. 

Martina Bogut Barić, savjetnica ministrice zdravstva

Prezentacije su održali predstavnici AstraZenece i Roche-a. Iz tvrtke AstraZeneca, Nikolina Škaron, dr.med., Government Affairs & Market Access Manager, istaknula je kako se „zdravstvo kontinuirano suočava s rastućim potrebama sve starije populacije i sve većim opterećenjem zbrinjavanja kroničnih nezaraznih bolesti. To naglašava potrebu za jačanjem javno-privatnih partnerstava radi stvaranja administrativnog, ekonomskog i političkog okruženja koje potiče primjenu najnovijih znanstvenih i tehnoloških rješenja. Ulaganjem u prevenciju, rano otkrivanje, digitalne inovacije i inovativne lijekove jača se otpornost, a građani kroz zdravstveno odgovorno ponašanje doprinose održivosti sustava“.

Francis Lepoutre, generalni direktor Roche Hrvatska naglasio je važnost partnerstva i povjerenja kroz prevenciju, sprječavanje i liječenje bolesti. Rekavši kako se inovacije trebaju gledati kao dugoročno ulaganje za zajednicu, a ne kao trošak, naveo je primjere tri vrlo značajna projekta koja demonstriraju važnost partnerstva:

• Podrška na putu pacijenta od prevencije do liječenja spinalne mišićne amniotrofije (SMA) kroz koju je uveden nacionalni program screeninga novorođenčadi na SMA, zbog čega je 10% više pacijenata dobili pravovremenu dostupnost terapiji
• Javno-privatno partnerstvo uvođenja pretrage magnetnom rezonancom u otkrivanju pacijenata s multiplom sklerozom jedan je od primjera u kojem se kroz zajedništvo adresiralo „usko grlo“ u ranom otkrivanju oboljelih od multiple skleroze; ovaj program podrške pacijentima s multiplom sklerozom uspješno je implementiran na KBC Zagreb
• Personal Oncology Solution Project primjer je partnerstva u kojem je Hrvatska dobila Nacionalni laboratorij za gensko profiliranje tumora u sklopu Projekta personalizirane medicine u onkologiji. Cilj je poboljšanje ishoda liječenja bolesnika sa zloćudnim bolestima, a pri tome je i Ministarstvo zdravstva uspostavilo Nacionalno povjerenstvo za liječenje vođeno sveobuhvatnim genskim profiliranjem.

„Strategija tvrtke Roche usmjerena je na kontinuirano poboljšavanje puta bolesnika kroz zdravstveni sustav, od rane dijagnoze do prilagođenih mogućnosti liječenja. Kroz projekte poput pravodobnog otkrivanje napredovanja bolesti u multiploj sklerozi putem MR skeniranja, ili osnivanjem nacionalnog Laboratorija za gensko profiliranje tumora kroz projekt Personalizirana onkološka rješenja, Roche nastoji osigurati kontinuiranu potporu boljim ishodima liječenja, poboljšanoj kvaliteti života pacijenata i većoj vrijednosti zdravstvenog sustava. Roche čvrsto vjeruje da su inovacije u zdravstvu ulaganje, a ne trošak“ istaknuli su Francis Lepoutre, generalni direktor i Suzana Kober,dr.med., medicinska direktorica.

Na prvoj panel raspravi „Debljina – javnozdravstveni izazov današnjice” sudjelovali su prof.dr.sc. Davor Štimac, dr.med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu; Jurica Toth, dr.med., predsjedatelj Odbora za zdravstvo, AmCham (Medtronic); Vanesa Benković, Direktorica za javne poslove i pristup tržištu, Novo Nordisk. Panelisti su se složili da je za rješavanje pitanja debljine u Hrvatskoj potreban multisektorski pristup koji bi uključivao prevenciju od najranije životne dobi, edukaciju obiteljskih liječnika i primjenu inovativnih terapija.

Tijekom vrlo zanimljivog panela naglašeno je kako Hrvatsku najviše financijski opterećuje nedijagnosticiranje debljine- to je trošak i za zdravstveni sustav, za pacijenta, obitelj i cijelu zajednicu. Istraživanje na kojem su radili i gđa. Benković i gdin. Davor Katavić, farmakoekonomist, pokazalo je kako Hrvatsku samo debljina u 10 godina košta 1,5 milijardi EUR, što su ogromni iznosi. Panelisti su naglasili kako je Ministarstvo zdravstva donijelo Akcijski plan za prevenciju debljine a u RH je u potpunosti dostupno kirurško liječenje debljine prema definiranim kriterijima BMI-a i drugih parametara.

Govoreći o izazovima i onome što nedostaje, istaknula se potreba organizirane psihološke potpore, nutricionistička podrška i proširenje skrbi na primarnoj zdravstvenoj razini. Vrlo je važno i tu istaknuti partnerstvo javnog sektora i industrije na targetiranju problema kroz edukaciju, data-driven intervencije u suradnji s HZZO-om te dostupnost kliničkih ispitivanja. Naravno, važno je da HZZO učini dostupnima inovativne terapije za liječenje debljine uz definiranje obuhvata pacijenata kojima bi takva intervencija omogućila troškovno učinkovitu skrb i bolje ishode na kliničkoj, humanoj i ekonomskoj razini.

Naveden je primjer Japana kao države koja je izračunala negativan utjecaj debljine na pad priljeva poreza što pokazuje kako ovom zdravstvenom problemu treba pristupiti i kroz širu prizmu, uključujući i sagledavanje fiskalnih politika.

Predstavnik PMI-ja, Ondrej Koumal, Direktor korporativnih poslova istaknuo je da „prevencija i prestanak pušenja ostaju temelj javnozdravstvenih strategija, a s tehnološkim napretkom i dostupnim znanstvenim dokazima postoji prostor za pristup temeljen na konceptu smanjenja štete. Kontinuirani dijalog među svim ključnim dionicima, evaluacija novih dokaza i iskustva drugih zemalja mogu pomoći u pronalaženju održivog rješenja“. Koncept „harm reduction“ fokusira se na smanjenje štetnih posljedica duhanskog dima prelaskom na manje štetne alternative, što može rezultirati manjom učestalošću bolesti povezanih s pušenjem i smanjenjem troškova liječenja. Ekonomske koristi za zdravstveni sustav uključuju manju potrošnju na skupe terapije za liječenje raka pluća, KOPB-a i kardiovaskularnih bolesti, dok pacijenti dugoročno troše manje na alternative u usporedbi s klasičnim cigaretama. Uz smanjenu stopu hospitalizacija i bolje zdravstvene ishode, ovaj pristup omogućava održiviji zdravstveni sustav i povećava kvalitetu života korisnika. Izlaganje je zaključeno s pozivom na akciju da se potakne inovativno promišljanje o modernim zdravstvenim politikama koje holistički sagledavaju višestruke benefite harm reduction koncepta, uključujući poboljšanje javnog zdravlja, smanjenje ekonomske opterećenosti zdravstvenog sustava i unapređenje kvalitete života građana.

Na drugoj panel raspravi „Budućnost zdravstva: inovacije i održivost“ sudjelovali su doc. dr. sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu; Martina Bogut Barić, savjetnica ministrice; Suzana Kober, dr.med., medicinska direktorica, Roche; Nikolina Škaron, dr.med., Government Affairs & Market Access Manager , AstraZeneca; Conor Dempsey, Generalni direktor za Hrvatsku i Sloveniju, MSD te Dunja Maronić Filaković, Govermental Affairs Lead, Abbvie gdje su se panelisti složili da je potrebno stvoriti okruženje koje je poticajno za inovacije i koje će pacijentima u Hrvatskoj omogućiti pristup kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi. „Ulaganje u zdravstvo mora se promatrati kao investicija, a ne kao trošak.

Martina Bogut Barić iz Ministarstva zdravstva istaknula je kako RH ima prostora za poboljšanje troškovne i sistemske učinkovitosti u zdravstvu, spomenuvši i da je u tijeku izrada HTA podzakonskih akata. Dunja Maronič Filaković iz Abbvieja je istaknula važnost edukacije liječnika o inovacijama gdje je inovativna industrija uistinu važan partner za terapijske i zdravstveno-tehnološke iskorake, a spomenut je i novi pravilnik za mjerenje ishoda liječenja koji treba uzeti u obzir stavke važne za evaluaciju inovacija kao što su transparentnost kriterija, cijeli put pacijenta, adherenciju, interakcije, navođenje ustanove u kojoj se bolesnik liječi itd.

Ključno je da u Europskoj uniji ne postoje pacijenti prvog i drugog reda – svi građani zaslužuju jednaku i pravovremenu zdravstvenu skrb.“ istaknuo je zatupnik Sokol. Također je istaknuo da EU moramo učiniti konkurentnijom u strateškim sektorima, kao što su farmaceutski i biotehnološki, a predloženi Zakon o kritičnim lijekovima korak je u pravom smjeru.

Zastupnik Sokol istaknuo je kako su se prioriteti Europske komisije u novom mandatu pomalo preusmjerili s Green Deal-a na inovacije, želeći se time zadržati liderska pozicija EU da bude mjesto generiranje i proizvodnje inovacija. Pri tome su se i biotech i pharma industrije prepoznale kao potencijalno konkurentne za takvo liderstvo u inovacijama stoga su se na regulatornoj razini pokrenuli važni procesi i reforme (Zakon o kritičnim lijekovima, reforma Opće Pharma EU Legislative, dostupnost lijekovima, uspostava European Health Data Space-a (za istraživanja,inovacije, RWE), Rare 2030 te Kardivaskularna strategija).

https://www.amcham.hr/konferencija-trendovi-u-zdravstvu-izazovi-i-prilike-e546