Akademik Miroslav Samaržija o predstavljanju nacionalnog screening programa raka pluća Europskoj uniji: “Naše liderstvo otvara Hrvatskoj brojna znanstvena vrata!”
ovodom Special Policy Reporta “Za jednaku dostupnost onkološkoj skrbi” povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, razgovarali smo s akademikom Miroslavom Samaržijom, koordinatorom Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća Ministarstva zdravstva RH, te ujedno predsjednikom Hrvatskog torakalnog društva Toraks i predstojnikom Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
akademik Miroslav Samaržija, koordinator Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća Ministarstva zdravstva RH, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva Toraks i predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb
Nedavno je povodom švedskog predsjedanja Europskom unijom održana Konferencija o raku na kojoj su sudionici imali čast slušati Vaše izlaganje na temu „The implementation and benefits of population-based lung cancer screening“. Možete li nam prenijeti dojmove s izlaganja i glavne zaključke?
To je proces koji je počeo kod nas prije tri godine kad smo donijeli jasnu ideju i počeli slagati preventivni program i program rane dijagnostike raka pluća. Sve se događalo u vrijeme korone što je s jedne strane bila loša početna pozicija, međutim mi smo je iskoristili kao prednost, pa smo u tom periodu lockdowna zapravo odlučili cijeli program digitalizirati, ugraditi umjetnu inteligenciju i staviti ga na razinu liječnika obiteljske medicine, tako da je potpuno integriran u zdravstveni sustav. I kad se to napravilo – otprilike je trebalo godinu dana da se sve i digitalne platforme i sve drugo što je trebalo da se ugradi i dizajnira. Brzo smo počeli regrutirati ljude s visokim rizikom u program ranog otkrivanja karcinoma pluća. Sada, nakon godinu i pol dana, imamo odlične rezultate. Ne samo da je naš program prvi nacionalni u svijetu, nego je dizajn takav da ide bez problema, da nije ovisan o bilo kakvim kampanjama.
Kakve podatke ste predstavili za Hrvatsku od početka primjene programa?
Ovo je bila prva konferencija koju su organizirali Šveđani na temu onkologije povodom predsjedanja Vijećem EU-a. Temeljni plan Europske unije za skrb onkoloških bolesnika u idućih pet godina su prevencija, rana dijagnostika i digitalizacija. Kolege iz Švedske, Europske komisije, ali i Svjetska zdravstvena organizacija su prepoznali naš program. Mi smo išli tamo predstaviti mogućnosti i rješenja za reformu onkološke skrbi u Europskoj uniji na načelima koje oni imaju. Prvi rezultati su pokazali da je do sada više od 14 000 ljudi prošlo kroz screening program. To znači i 14 000 napravljenih low dose CT-a. Od tog broja smo kod 4 % našli patološki nalaz koji je visoko suspektan na početni karcinom pluća. U njih skoro 150 je stvarno pronađen karcinom, polovica njih se nije mogla operirati jer je bio u uznapredovanom stadiju. Druga polovica je operirana. Od te druge polovice, dakle oko 25 % njih ima karcinom u prvom stadiju. To je i cilj screeninga – da vi ne stojite u bolnici i čekate kad će vam doći pacijent sa simptomima, nego da idemo aktivno na ljude koji su zdravi, ali imaju povećan rizik.
“Prvi rezultati su pokazali da je do sada više od 14 000 ljudi prošlo kroz screening program. To znači i 14 000 napravljenih low dose CT-a. Od tog broja smo kod 4 % našli patološki nalaz koji je visoko suspektan na početni karcinom pluća. U njih skoro 150 je stvarno pronađen karcinom. To je i cilj screeninga – da vi ne stojite u bolnici i čekate kad će vam doći pacijent sa simptomima, nego da idemo aktivno na ljude koji su zdravi, ali imaju povećan rizik.”
Kakav je bio interes drugih država za uvođenjem screeninga raka pluća na nacionalnoj razini, po uzoru na Hrvatsku?
To je bilo prvo veliko predstavljanje. Iduće slijedi kroz mjesec dana u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Rezultat našeg rada je da je prije mjesec dana i Europska komisija odobrila veliki projekt Solas. Cilj je da se u iduće tri godine za sve zemlje EU naprave dvije stvari: da se snimi aktualna situacija, a zatim u drugoj fazi da se donese preporuka kako implementirati program ranog otkrivanja raka pluća u svakoj od tih zemalja. Naš program jako dobro funkcionira, pa ćemo vidjeti kako na temelju njega razviti program za EU. Jasno je da će biti razlika između zemalja.
Uz Vašu lidersku viziju, što je sve pomoglo da Hrvatska bude inspiracija drugim državama za rano otkrivanje najvećeg europskog raka – ubojice (rak pluća)?
Hrvatska je postala lider među zemljama Europske unije kad je riječ o karcinomu pluća. To treba iskoristiti i to nam otvara brojna vrata. Vrlo je logično za pretpostaviti kada ovaj projekt završi da će se otvoriti vrata za „tri nova projekta“. Ministarstvo zdravstva je o svemu informirano i prepoznalo je tu mogućnost i potencijal.
,
Može li se uspostaviti korelacija između ranog otkrivanja raka pluća i povećanja dostupnosti inovativnih terapija u svim potrebitim indikacijama za rak pluća? (ostane li pravovremenim otkrivanjem više nade pacijentima i više novaca zdravstvenom sustavu?)
U ovom trenutku pored tri cilja, postoji i veliki četvrti cilj – postizanje veće ravnopravnosti ili ujednačavanje zdravstvene skrbi unutar zemalja članica. Kad kažem ujednačavanje to politički zvuči jednostavno, ali kad to preslikamo u praksu, onda to znači da svaki stanovnik EU ima pristup ranoj dijagnostici, ranom liječenju i svim kompleksnim skupim terapijama o kojima zadnje dvije godine puno govorimo. S ovakvim programima diže se svijest u općoj populaciji o bolesti kao takvoj, i u konačnici se povećava broj ljudi koji će ranije moći dobiti bilo koji oblik liječenja: od kirurgije pa do imunoterapije. Mijenja se potpuno slika onoga što će se događati s tumorima.
Počelo se aktivno raditi i na dva dodatna elementa. Jedan od njih je i povezivanje programa ranog otkrivanja različitih organa. Tako u sklopu ovog europskog projekta, jedna od glavnih pitanja je i kako povezati rano otkrivanje karcinoma dojki i pluća. Kada govorimo o karcinomu pluća – tradicionalno se bavilo muškarcima i pušačima. Danas znamo da žene podjednako obolijevaju kao i muškarci. Treća stvar koje smo postali svjesni je da ne moraju svi biti pušači. Kada je riječ o ženama 30 – 40 % su žene koje nikad nisu pušile. Nemaju nikakav pušački staž, ali su dobile karcinom. Mnoge od njih i u mladoj životnoj dobi. Ideja je i širenje ideje rane dijagnostike i traženje najbolje metodologije – da bi se upravo pristupilo i toj populaciji. Ne možemo brinuti samo o jednoj grupi, nego o cijeloj populaciji. To su veliki znanstveni iskoraci koji će se pretočiti u svakodnevnu praksu.
SPECIAL POLICY REPORT “Za jednaku dostupnost onkološkoj skrbi”
