Akademik Miroslav Samaržija: Kako je Hrvatska postala svjetski lider i stavila umjetnu inteligenciju u službu ranog otkrivanja raka pluća? (PRIME HFD)

 

Prenosimo Vam intervju s akademikom Miroslavom Samaržijom, koordinatorom Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanja raka pluća Ministarstva zdravstva. Intervju je dio posebne publikacije posvećene onkologiji, PRIME, u izdanju Hrvatskog farmaceutskog društva povodom Hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine.

 

 

 

Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka pluća je jedin­stven u svijetu. Jeste li zadovoljni?

 

Zadovoljni smo jako. Međutim, zbog COVID-a se niti jedan nacionalni pro­gram ranog otkrivanja raka nije provodio po planu, pa smo čekali da se smiri cijela situacija i da krenemo. U međuvre­menu su planirani instaliranje informatičke platforme svim liječnicima obiteljske medicine, kroz koje se sve skupa provodi: narudžbe, „cirkuliranje“ nalaza. Isto tako, vjerujem da ćemo moći svima omogućiti pristup umjetne inteligencije i za očitavanje CT-a.

 

 

 

Upravo je to naše sljedeće pitanje; Što nam možete reći o primjeni um­jetne inteligencije, kao i cloud teh­nologiji u probiru ranog otkrivanja raka pluća?

 

Ovdje smo učinili dvije stvari, koje su potpuno različite i treba ih razdvojiti.

 

Jedno je cijela informatička platforma kojom se odvija komunikacija između liječnika obiteljske medicine i bolni­ca, bilo radiologija, pulmologija i sl. To je program koji se radio u suradnji s Ericssonom, a stavljen je kao logični nastavak i nadogradnja cijele CEZIH mreže. To je jedna platforma koja je jedinstvena. Malo država u svijetu ima informatičku poveznicu da ide sve bez papira između tako velikih subjekata kao što su obiteljska me­dicina i bolnice.

Drugi segment su umjetna inteli­gencija u primjeni interpretaciji i oči­tavanju radioloških nalaza. To je nešto što uopće nije ni postojalo unazad go­dinu dana.

Što je tu originalno i što je tu Hrvatska uspjela riješiti? Zamislite si kako izgleda CT. Dakle, to je bezbroj slojeva na kojima se nalazi na stotine i tisuće malih nodula. Dakle, malih bijelih „kvrgica“ po plućima koje treba razdvojiti što su krvne žile, što je be­nigno, a koja je možda jedna zloćud­na. Da bi se to moglo učiniti, radiolog treba puno vremena i ono što on može vidjeti su samo dvije dimenzije.

 

 

 

 

Ono što se dogodilo u velikim kom­panijama koje proizvode moderne CT-e je smanjivanje doze zračenja koje će bolesnik dobiti (a da se očuva kvalitetna slika) a drugo je da se te male kvržice po plućima (mali noduli) analiziraju u sve tri dimenzije. Dakle, doslovce više ne govorimo o prom­jeru već o volumenu lezije.

Program umjetne inteligencije kroz 3D analiti­ku za svaki od nodula kaže točan vol­umen. I to je ogromni skok. Možemo uzeti komparaciju s mobitelima- 3G mreža, pa 4G i sada 5G. Apsolutno je logično kad bi to čovjek ručno radio; prvo- ne može napraviti analizu u tri dimenzije, a drugo- trebalo bi mu ne znam koliko sati rada. Programi umjetne inteligencije u očitavanju CT-a to rade automatski.

 

Doslovce, nakon snimanja ili već unutar neko­liko minuta kroz takav program se to može očitati. E sad, pitanje je tko ima takav CT, tko ima takav program i kako omogućiti da oni koji to nemaju mogu to isto raditi, primijeniti? Mi smo napravili odgovarajući model. Dakle, Klinika Jordanovac u sklopu KBC-a Zagreb ima takav CT koji je nadograđen da može napraviti primjenu kompletne volumetrije, da je ona potpuno automatska. Možemo reći da postoji instalirana umjetna inteligencija na Jordanovcu, budući da radimo program probira u 11 gra­dova po cijeloj Hrvatskoj. Nije poanta da je samo jedan centar suvremen i moderan, nego da svi imaju pristup. Zbog toga smo razvili jedan podpro­jekt cijelog tog programa koji će se sastojati u tome da svi drugi centri u Hrvatskoj mrežom telemedicine koja već postoji, doslovce poslati snimljen CT, bilo u Rijeci ili Dubrovniku. On dođe telemedicinom na Jordanovac, tamo se propušta kroz program um­jetne inteligencije, napravi volumetri­ja i vraća se cijeli nalaz natrag odakle je došao. Na taj način omogućavamo svim centrima dostupnost cijeloj volumetriji i umjetnoj inteligenciji koja je dostupna. To je opet nešto što u ovom trenu nigdje ne postoji kao standardni postupak.

 

Treći korak, kada govorimo o um­jetnoj inteligenciji je nešto gdje smo počeli pregovore s kolegama i insti­tucijama u Njemačkoj, a to je da se sve to skupa još seli na Cloud. Zašto? Zato jer je to tehnologija koja omogućava da se ne samo podaci o CT-u, ne samo primjena umjetne inteligencije na tom jednom dijagnostičkom pos­tupku ostane izolirana, nego da se može povezati sa svim podacima od tog konkretnog pacijenta. To je neka­kva budućnost koja će se dogoditi u idućih nekoliko godina, da imate kompletni uvid u sve što može utjeca­ti, bilo na razvoj bolesti, bilo na njez­inu bolju prevenciju, rano otkrivanje ili kasnije će to biti interesantno HZ­ZO-u, Ministarstvu, … Moći će raditi analizu uspješnosti svih tih postupaka.

 

TEKST JE PREUZET UZ DOZVOLU HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA SA REFERENCE:

Hrvatsko farmaceutsko društvo je povodom Europskog tjedna borbe protiv raka 2020. te u čast hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, predstavilo digitalnu publikaciju PRIME  ONCOLOGY (Policy PlatfoRm for Integrated Care & Digital TransforMation in HealthcarE). Riječ je o jedinstvenoj platformi zdravstvenih politika za integralnu skrb i digitalnu transformaciju u zdravstvu. Ovakva vrsta digitalne publikacije, koja je u potpunosti posvećena temi onkologije jedinstvena je u Hrvatskoj i šire. Po prvi put, na vrlo inovativan i moderan način prikazane su sve teme vezane za područje onkologije, o kojima su svoje mišljenje dali najveći stručnjaci zdravstvenog sustava, od ministra zdravstva, preko specijaliziranih liječnika i ljekarnika pa sve do udruga pacijenata, s naglaskom na pogled u budućnost onkološke skrbi. Poseban naglasak je stavljen i na europske stručnjake, koji su svoje mišljenje, iskustva i najbolje prakse podijelili upravo u ovoj publikaciji.

Osim tema, poput prevencije i najnovijih dostignuća u dijagnostici, modernih terapija, komunikacije i skrbi onkoloških bolesnika, u digitalnoj publikaciji PRIME nalazi se i niz vrlo zanimlljivih i aktualnih istraživanja, poput Utjecaja pandemije COVID-19 na liječenje raka ili pametne onkološke skrbi u doba umjetne inteligencije i chatbotova. Ovom publikacijom Hrvatsko farmaceutsko društvo je izrazilo veliku podršku u donošenju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, kao i Europskog plana protiv raka, te je ponovno na konstruktivan i kreativan način povezalo sve dionike zdravstva i administracije da integriranim pristupom ponude nove ideje i rješenja za poboljšanje ishoda liječenja i dostupnost učinkovitoj i suvremenoj onkološkoj skrbi.

Cjelovita digitalna publikacija je dostupna na stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog farmaceutskog društva.

 

https://farmaceut.org/izdanja-i-edukativni-kutak/e-farmaceut/prime-oncology/