Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”: Prim. mr. sc. Manja Prašek- Svi bolesnici sa šećernom bolesti koji koriste modernu tehnologiju teže postizanju što boljih ishoda liječenja uz bolju kontrolu svog stanja!
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
Svi oni bolesnici koji posjeduju modernu tehnologiju teže postizanju što boljih rezultata jer uvidom u kontinuirano kretanje glikemije prepoznaju uzroke pogrešaka, lakše ih ispravljaju i razumiju potrebu njihovog ispravljanja, istaknula je prim. mr. sc. Manja Prašek, dr. med., predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva u intervjuu za Special Policy Report Health Hub-a na temu “pametne” i digitalno transformirane dijabetičke skrbi.
prim. mr. sc. Manja Prašek, dr. med., predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva
Creator: Zarko Basic/PIXSELL | Credit: PIXSELL; fotografija korištena uz dozvolu prim. mr. sc. Prašek
Koliko je u Hrvatskoj dovoljno iskorišten potencijal primjene modernih tehnologija u skrbi šećerne bolesti (oba tipa) kao što su inzulinske pumpe i senzori, te mobilne aplikacije?
Moderne tehnologije u skrbi šećerne bolesti (inzulinske pumpe i senzori) koriste se u Hrvatskoj oko 20 godina, ali na žalost ograničeno, u vrlo malog broja oboljelih.
Nekoliko je razloga:
- cijena proizvoda je visoka, te je dostupnost inzulinskih pumpi do nedavno bila ograničena na manji broj osoba sa tipom 1 šećerne bolesti. Godišnje se putem tendera naručivalo cca 100 inzulinskih pumpi, koje su raspoređene za pedijatrijski uzrast te uglavnom za mlađe osobe s tipom 1 DM. Od pred godinu dana inzulinske pumpe dostupne su na HZZO listi za pomagala, pa su time postale dostupnije. Ipak i dalje je potrebno za odobrenje pomagala proći proceduru komisije koja na prijedlog subspecijaliste, odlučuje o primjeni pomagala za svakog predloženog bolesnika.
- U RH relativno je mali broj subspecijalista iz endokrinologije i dijabetologije prema broju oboljelih, a izuzetno mali broj onih koji se bave postavljanjem inzulinskih pumpi i praćenjem ishoda takvog liječenja. Zbog preopterećenosti poslom, mali je broj specijalista koji redovno iščitavaju memoriju senzora i inzulinske pumpe putem mobilnih aplikacija ili postavljenih softvera.
- Nedovoljna educiranost bolesnika ali i medicinskog osoblja u RH o primjenama modernih tehnologija u liječenju šećerne bolesti još je jedan od razloga zašto se u nama susjednim zemljama, inzulinske pumpe i senzori značajno više koriste u liječenju nego u našoj zemlji. Strah od primjene novih tehnologija i sigurnost u konzervativnu terapiju, često je razlog zašto se teže odlučujemo za prelazak na primjenu novih tehnologija.
Je li dovoljno razvijena svijest o vrijednosti podataka koji se prikupljaju primjenom modernih tehnologija uz naglašavanje doprinosa data-driven skrbi za praćenje ishoda liječenja, bolji nadzor bolesti i manje komplikacija?
Svijest o vrijednosti podataka koji se prikupljaju primjenom modernih tehnologija sigurno je prisutna kako u medicinskog osoblja tako i u samog bolesnika. Ne samo što se dobiva uvid u kretanje glikemije tijekom 24 sata, već se pravilno mogu izvršiti korekcije liječenja te obaviti edukacija i objasniti svrsishodnost potrebe promjene ponašanja. Svi oni bolesnici koji posjeduju modernu tehnologiju teže postizanju što boljih rezultata jer uvidom u kontinuirano kretanje glikemije prepoznaju uzroke pogrešaka, lakše ih ispravljaju i razumiju potrebu njihovog ispravljanja. Problem je u organizaciji zdravstvene skrbi, nedostatku vremena i (ne)mogućnosti online komuniciranja s medicinskim timom.
Vodstvo i članovi Zagrebačkog dijabetičkog društva
Osobe sa šećernom bolesti tipa 1 već imaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama poput senzora na kontinuirano mjerenje glukoze, no osobe sa šećernom bolesti tipa 2 (na inzulinu) primjerice još uvijek nemaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama putem zdravstvenog osiguranja.
Da li bi „pametna“ dijabetička skrb trebala omogućiti bolji nadzor bolesti uz kontinuirano praćenje ovakvih pacijenata i bolji uvid u njihovo stanje, a samim time i bolju kontrolu bolesti i izbjegavanje komplikacija?
Primjena moderne tehnologije u osoba s tipom 2 šećerne bolesti na inzulinskoj terapiji sigurno bi značajno doprinijela u poboljšanju kontrole, liječenja i smanjenju komplikacija te u konačnici i smanjenju troškova liječenja. Za primjenu moderne tehnologije potreban je individualni pristup svakom pojedinom bolesniku, s obzirom na educiranost i zainteresiranost svakog pojedinca te mogućnost primjene takvog načina liječenja. Kontinuirano praćenje glukoze osim što je sada najbolji način za postizanje dobre regulacije šećerne bolesti, izvrstan je način kako pravilno, slikovito i na jednostavan način educirati svakog pojedinca o potrebi i načinu održavanja dobre regulacije glikemije.
Koliko je važno da zdravstveni sustav (struka i administracija) porade na digitalnoj zdravstvenoj pismenosti oboljelih od šećerne bolesti, kako bi shvatili važnost prikupljanja i analitike vlastitih zdravstvenih podataka s ciljem postizanja boljih ishoda liječenja i kontrole bolesti?
Edukacija oboljelih od šećerne bolesti oduvijek je bila, a sada dolaskom novih tehnologija, izuzetno je važna u liječenju, održavanju što bolje regulacije bolesti, sprečavanju pojave kroničnih komplikacija ali i kvalitete života svakog bolesnika. Nove tehnologije iziskuje veće materijalne troškove, ali su dugoročno itekako isplative.
Primjenom modernih tehnologija u liječenju dijabetesa, digitalna zdravstvena pismenost u današnje vrijeme predstavlja jednu od najvažnijih i vrlo slikovitih a time i jednostavnih pristupa edukacije za širu populaciju. Naime, slikoviti prikazi, trenutni pokazatelji i prikupljanje velikog broja podataka doprinose jednostavnosti razumijevanja ali i svrsishodnosti unošenja potrebnih informacija.
Problem je u želji da se medicinsko osoblje i stručni kadrovi osposobe, imaju dovoljno vremena i želje da svoje bolesnike osposobe u redovnom upisivanju podataka i razumijevanju dobivenih rezultata mjerenja. Također je važno osnažiti bolesnike u važnosti postizanja što boljih rezultata kako bi spriječili razvoj komplikacija.
Nažalost, povišen GUK ne boli; “ukoliko ga ne mjeriš, ne znaš koliki je iako se “dobro” osjećaš pa nemaš potrebe opterećivati se rezultatima” – mišljenja su mnogih koji obole od tipa 2 DM u prvih 10 godina od dijagnoze dok ne nastupe komplikacije bolesti, no onda liječenje postaje komplicirano, a posljedice se osjećaju i teško se liječe.
Administracija također teško razumije potrebu ulaganja materijalnih sredstava u edukativne aktivnosti i samokontrolu odmah na početku otkrivanja bolesti jer se rezultati dobre odnosno loše regulacije vide tek za 10-15 godina.
Postoji li prostora da naglasimo i vrijednost podatkovne znanosti u dijabetičkoj skrbi te digitalne tranformacije moderne dijabetičke skrbi među zdravstvenim stručnjacima?
Zdravstveni stručnjaci svjesni su vrijednosti prikupljanja čim više podataka primjenom napredne informacijske tehnologije i njihovih korištenja u svrhu poboljšanja glikemijske regulacije, edukacije bolesnika, sprečavanja razvoja komplikacija te poboljšanja kvalitete života bolesnike, ali i njihove primjene u svrhu znanstvenih istraživanja.
Nažalost, nedostatak vremena sa strane medicinskog osoblja ali i nerazumijevanje administracije (osiguravatelji, uprave zdravstvenih ustanova) ne ulažu dovoljno resursa u preventivu, koja je uvijek najjeftinija, najjednostavnija i najefikasnija u sprečavanju razvoja težih oblika bolesti.
Kakva je Vaša vizija „pametnih zdravstvenih politika“ u dijabetičkoj skrbi, kada govorimo o omogućavanju inovativnih digitaliziranih medicinskih proizvoda čiji se podaci lako mogu integrirati u Centralni informacijski zdravstveni sustav (CEZIH)?
Već pred 10 godina dokazali smo kako suradnja sa stručnjacima IT tehnologije (Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, prof. Magjarević i njegovi studenti) može uvelike koristiti u razvoju, pojednostavljenju “iščitavanja” i povezivanju datoteka glukometara sa bazom podataka svakog bolesnika.
Daljnji razvoj usmjeren je na sakupljanje i povezivanje podataka iz senzora za mjerenje glukoze, podatke iz „pametnih telefona” o tjelesnoj aktivnosti i utjecaju unesene količine ugljikohidrata u obrocima na kretanje glikemije.
HZZO je bio zainteresiran da se takve inovacije uvrste u program CEZIH-a jer time pojednostavljujemo primjenu iščitavanja digitalne tehnologije i omogućujemo da se na svim razinama zdravstvene zaštite može dobiti bolji i precizniji uvid u kontrolu bolesti. Zbog tehničkih poteškoća, primjena takvih inovativnih aktivnosti nije zaživjela. Iščitavanje memorije glukometara primjenjivalo se samo u određenim Klinikama ili Ustanovama na volonterskoj bazi.
Mnogi mladi bolesnici koji dobro i suvereno barataju novim tehnologijama u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima koji razumiju potrebu uvođenja digitaliziranog praćenja podataka dobivenih pomoću inovativnih medicinskih proizvoda, postižu značajno bolje rezultate u kontroli bolesti od onih koji ne koriste ili ne razumiju sve mogućnosti koje nove tehnologije nude.
Jedna od pametnih zdravstvenih politika sigurno je primjena inovativnih digitaliziranih medicinskih proizvoda i korištenje njihovih tehnoloških mogućnosti. Potrebno je ulaganje u edukaciju kako maksimalno iskoristiti mogućnosti napredne tehnologije kako za medicinsko osoblje tako i za bolesnike odnosno korisnike digitalnih tehnologija.
Preventivne aktivnosti značajno doprinose u smanjenju troškova liječenja dugoročno a poboljšavaju kvalitetu života svakog pojedinca. Zdravstvenim djelatnicima olakšavaju praćenje i liječenje bolesnika, te u konačnici svima pružaju zadovoljstvo postignutim rezultatima.
