Special Policy Report “Život pod staklenim zvonom?” – Za imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe nužno je omogućiti pristup dodatnim terapijskim mogućnostima kao što je lijek za profilaksu COVID-19 infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom!

U

okviru Special Policy Reporta “Život pod staklenim zvonom?”, nastavljajući svoje aktivnosti s mnogobrojnim partnerima od Europskog i Svjetskog tjedna imunizacije, Health Hub prenosi europske zdravstvene politike, publikacije i aktualnosti vezane uz zaštitu najosjetljivijih skupina građana kada je riječ o utjecaju pandemije koronvirusa. Nedavno su se predstavnici hrvatskih udruga bolesnika i predstavnici struke usuglasili su se oko specifičnog utjecaja pandemije na imunokompromitirane osobe, kao što su osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi, osobe s rakom solidnih organa, te preporučili rješenja i aktivnosti za ublažavanje tih rizika.

 

 

 

Povodom Svjetskog dan sigurnosti pacijenata koji se obilježava s ciljem poboljšanja i unaprijeđenja sigurnosti pacijenata, 17 udruga pacijenata i jedno stručno društvo Hrvatskog liječničkog zbora uputilo je Zajedničku izjavu o utjecaju pandemije COVID-19 na imunokompromitirane i imunosuprimirane osobe, kao i preporuke o Zaštiti imunokompromitiranih osoba tijekom pandemije COVID-19. Cilj je ove inicijative skrenuti pozornost odgovornih institucija u zdravstvu na ovu ranjivu skupinu pacijenata, koje se mogu nazvati „zarobljenicima pandemije“.

 

 

Imunokomprimitirane i imunosuprimirane osobe koje čine između 2% i 3% ukupnog stanovništva u Hrvatskoj ranjivije su na zarazu te imaju lošije ishode s COVID-19 u usporedbi s općom populacijom 

Za ovu skupinu pacijenata nužno je omogućiti pristup dodatnim terapijskim mogućnostima kao što je lijek za profilaksu COVID-19 infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu

 

 

„Iznimno je važno upozoriti na potrebe imunokompromitiranih odnosno imunosuprimiranih osoba, koje za razliku od većine populacije ne mogu steći imunitet na COVID-19 cijepljenjem. S obzirom da rješenje ovog problema postoji i  prihvaćeno je od regulatora i kretora javnih politika u zdravstvu na razini EU, smatramo da smo dužni osigurati veću sigurnost toj populaciji u našem društvu, a istovremeno smanjiti mogućnost mutacije virusa. Iznimno sam ponosan što je ovo jedno od pitanja oko kojeg su se složile organizacije pacijenata i stručna liječnička društva“, izjavio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Pandemija COVID-19 stavila je sigurnost pacijenata u dodatni fokus, budući da je prouzročila velike izazove i rizike s kojima se suočavaju kako zdravstveni radnici tako i pacijenti, a posebno najugroženije skupine, kao što su imunokomprimitirane i imunosuprimirane osobe. Ova skupina pacijenata čini između 2% i 3% ukupnog globalnog stanovništva, a isti je udio i u Hrvatskoj. Najčešće su to osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi i osobe s rakom solidnih organa. Svi su ranjiviji na zarazu i imaju loše ishode s COVID-19 u usporedbi s općom populacijom.

 

 

prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb

 

 

“Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je duže vrijeme mogu spriječiti. Klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u preko 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima nego što je bilo do sada“, izjavio je prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb.

Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemije i limfomi rekao je:  „Kroz period pandemije COVID-19 prošli smo kroz mnoge faze, od samog informiranja o virusu, edukacije o važnosti neodgađanja potrebnih kontrola i pregleda iz straha od virusa, edukacije o važnosti cijepljenja dolaskom cjepiva. Danas smo u situaciji kada cijeli svijet nalazi način suživota s virusom koji uzrokuje COVID-19 zahvaljujući cijepljenju, ali to ne znači da je bolest nestala. Ona je prisutna, štoviše u različitim  oblicima,  a naši članovi i građani koje posebno zastupamo ostali su nezaštićeni.“

 

 

Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemije i limfomi

 

 

Nažalost, tijekom posljednje dvije godine njihove su okolnosti u većoj ili manjoj mjeri zanemarene, zbog čega ih neki nazivaju i „zarobljenicima pandemije”. Naime, njihovi odgovori na cjepiva protiv COVID-19, pa čak i na booster doze, više puta su se pokazali kao neodgovarajući u usporedbi s općom populacijom^1,2,3 . Više od 40% hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja su ljudi koji su imunokompromitirani, zajedno s povećanim rizikom od bolničke smrtnosti u usporedbi s općim stanovništvom⁴. Stoga je za ovu skupinu pacijenata nužno omogućiti pristup dodatnim terapijskim mogućnostima, kao što su dugodjelujuća monoklonska antitijela za profilaksu COVID-19 infekcije, odnosno zaštita pasivnom imunizacijom.

Veća vidljivost imunokompromitiranih osoba i zdravstvenih nejednakosti s kojima se ova zajednica suočava potrebna je u zdravstvenoj politici kako bi se podigla svijest javnosti o potrebama ove skupine ljudi. To s jedne strane uključuje sigurnosne mjere kao što su kontinuirano nošenje maski, brzi i jednostavan pristup testiranju na COVID-19, pristup dodatnim terapijskim mogućnostima kao što lijek za profilaksu COVID-19 infekcije.

 

Doprinos Special Policy Reportu Health Hub-a “Život pod staklenim zvonom” dao je I prof. dr. sc. Ivan Puljiz, dr. med., specijalist infektolog, predstojnik Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, predsjednik Povjerenstva za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi COVID-19 uključujući antivirusne i imunomodulacijske lijekove, u skladu s postojećim znanstvenim dokazima i preporukama međunarodnih relevantnih institucija pri Ministarstvu zdravstva RH.

 

 

Naime, odlukom Europske agencije za lijekove i medicinske proizvode preekspozicijska profilaksa COVID-19 infekcije monoklonskim antitijelima odobrena je u ožujku 2022. godine te je Uredbom EU (2022/123) uvrštena u Listu esencijalnih lijekova u sklopu javnozdravstvenih mjera za suzbijanje pandemije.

Ova zaštita pasivnom imunizacijom značajno smanjuje rizik od COVID-19 infekcije te posljedično fatalan ishod infekcije (koji je u imunokompromitiranih bolesnika vrlo učestao) ili odgode terapije (što dovodi u pitanje uspjeh liječenja). Ovakav je tip dodatne zaštite za imunokompromitirane osobe dostupan i u velikom broju europskih zemalja, pa i u susjednoj Sloveniji.

Navedene mjere su od vitalnog značenja za omogućavanje imunokompromitiranim i imunosuprimiranim osobama vraćanje u normalan život i nastavak s radnim obavezama na radnom mjestu. Zaštita najranjivijih nije samo ispravna, već i pametna stvar. Zaštita imunokompromitiranih osoba tamo gdje se pokazalo da se virus zadržava i mutira, štiti svakoga⁵

Inicijativu za obilježavanje ovog dana, 2015. godine su pokrenuli Akcijska udruga Sigurnost pacijenta iz Njemačke, Platforma Sigurnost pacijenta iz Austrije i Zaklada Sigurnost pacijenta iz Švicarske.

 

 

Bolesnici s transplantiranim bubregom su izrazito imunokompromitirani kako imunosupresijskom terapijom koju moraju uzimati radi prevencije akutnog podbacivanja presađenog bubrega, tako i zbog same kronične bubrežne bolesti. Društvo mora naći način da zaštiti osjetljive skupine bolesnika. Ono što čekamo i što smo zamolili Ministarstvo zdravstva za podršku je uvođenje novih lijekova za profilaksu i liječenje SARS-CoV-2. Vjerujemo da će Ministarstvo prepoznati problem i uvažiti našu zamolbu da se prilikom primjene novih lijekova, čim budu odobreni, bubrežni bolesnici stave na prioritetne liste za njihovu primjenu, izjavila je za Health Hub prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR.

 

 

 

 

U pismu pacijenata, koje su podržali i Hrvatsko torakalno društvo te Hrvatsko onkološko društvo, naglašava se kako imunokompromitirane osobe među kojima su i onkološki bolesnici, čine više od 40 posto hospitaliziranih s probojnim infekcijama nakon cijepljenja, te kako je kod njih povećan rizik od bolničke smrtnosti, širenja na kontakte u kućanstvu te prenošenje SARS-CoV-2 mjesecima, što dovodi do rizika od nastanka i širenja potencijalno opasnih novih mutacija u širu populaciju. O tome je za Health Hub govorio prof. dr. sc. Marko Jakopović,  spec. interne medicine, pulmolog, pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, tajnik Hrvatskog torakalnog društva (Toraks).

 

 

 

 

Izdvojene reference:

1. Herishanu, Y., Avivi, I., Aharon, A., Shefer, G., Levi, S., Bronstein, Y., … Ghia, P. (2021). Efficacy of the

2. BNT162b2 mRNA COVID-19 vaccine in patients with chronic lymphocytic leukemia. Blood, 137(23), 3165–3173. https://doi.org/10.1182/blood.2021011568.

3. Greenberger, L. M., Saltzman, L. A., Senefeld, J. W., Johnson, P. W., DeGennaro, L. J., & Nichols, G. L. (2021). Antibody response to SARS-CoV-2 vaccines in patients with hematologic malignancies. Cancer Cell, 39(8), 1031–1033. https://doi.org/10.1016/j.ccell.2021.07.012.

4. Bar-On, Y. M., Goldberg, Y., Mandel, M., Bodenheimer, O., Freedman, L., Alroy-Preis, S., … Milo, R. (2021). Protection against Covid-19 by BNT162b2 Booster across Age Groups. New England Journal of Medicine, 385(26), 2421–2430. https://doi.org/10.1056/NEJMoa2115926

5. Al-Rahimi, J. S., Nass, N. M., Hassoubah, S. A., Wazqar, D. Y., & Alamoudi, S. A. (2021). Levels and predictors of fear and health anxiety during the current outbreak of COVID-19 in immunocompromised and chronic disease patients in Saudi Arabia: A cross-sectional correlational study. PLOS ONE, 16(4), e0250554. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0250554.