Special Policy Report “Život pod staklenim zvonom?” – Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić: “Društvo mora naći način da zaštiti osjetljive skupine bolesnika!”
okviru Special Policy Reporta “Život pod staklenim zvonom?”, nastavljajući svoje aktivnosti s mnogobrojnim partnerima od Europskog i Svjetskog tjedna imunizacije, Health Hub prenosi europske zdravstvene politike, publikacije i aktualnosti vezane uz zaštitu najosjetljivijih skupina građana kada je riječ o utjecaju pandemije koronvirusa. Nedavno su se predstavnici hrvatskih udruga bolesnika i predstavnici struke usuglasili su se oko specifičnog utjecaja pandemije na imunokompromitirane osobe, kao što su osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi, osobe s rakom solidnih organa, te preporučili rješenja i aktivnosti za ublažavanje tih rizika.
Tim povodom doprinos Special Policy Reportu dala je prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR.
Koliko je važno iz perspektive Vaše (sub)specijalizacije voditi računa o imunokompromitiranim bolesnicima – da li još uvijek takve skupine građana žive pod staklenim zvonom?
Bolesnici s transplantiranim bubregom su izrazito imunokompromitirani kako imunosupresijskom terapijom koju moraju uzimati radi prevencije akutnog podbacivanja presađenog bubrega, tako i zbog same kronične bubrežne bolesti. Društvo mora naći način da zaštiti osjetljive skupine bolesnika.
Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR
Na koji način infekcija COVID-19 može utjecati na skupinu bolesnika koji su imunokompromitirani, a s kojima se susrećete u Vašoj radnoj svakodnevici?
Republika Hrvatska je u samom svjetskom vrhu po uspješnosti transplantacije solidnih organa. Jedan od glavnih ciljeva transplantacije bubrega je upravo ublažavanje krutih ograničenja koja nameće život na hemodijalizi. Transplantacija bubrega, u usporedbi sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti, omogućava duži i kvalitetniji život bolesnika. COVID-19 pandemija je značajno utjecala na transplantacijske programe. Broj učinjenih transplantacija se značajno smanjio, liste čekanja se produžuju, a bolesnici na dijalizi i bolesnici s transplantiranim bubregom imaju visoke stope komplikacija i smrtnih ishoda uzrokovanih SARS-CoV-2 infekcijom.
Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR
Što najaktualnije suvremene globalne smjernice u Vašoj struci preporučuju kada je riječ o sprječavanju komplikacija infekcije Sars-CoV2 na Vaše pacijente?
Sva vodeća svjetska i europska nefrološka društva, pa tako i Hrvatsko društvo za bubreg, naglašavaju potrebu preventivnih mjera kako bi se spriječila infekcija virusom SARS-CoV-2. To se prije svega odnosi na cijepljenje i na higijensko-epidemiološke mjere. Mi smo postigli vrlo visoke stope procijepljenosti u populaciji bolesnika s transplantiranim bubregom i bolesnika kojima se bubrežna funkcija nadomješta dijalizom.
Učinkovitost cjepiva je značajno niža kod bolesnika na dijalizi, a osobito kod bolesnika s transplantiranim bubregom u odnosu prema općoj populaciji. Zbog toga se kod bubrežnih bolesnika bilježe se visoke stope probojnih infekcija. Veliki problem predstavljaju i post-COVID komplikacije koje kod bolesnika s transplantiranim bubregom uključuju vrlo široki spektar problema, od odbacivanja presatka, preko razvoja oportunističkih infekcija, pa sve do demencije i psihijatrijskih problema.
Nužne su dodatne mjere kako bi se ta populacija zaštitila od SARS-CoV-2 infekcije, razvoja komplikacija i smrti.
Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR i prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije je pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem
Kakve su preporuke unutar Vaše profesije (subspecijalizacije) kada je riječ o cijepljenju i predekspozicijskoj profilaksi (protiv COVID-19) Vaših imunokompromitiranih bolesnika i koliko Hrvatska u tom pogledu prati smjernice međunarodnih stručnih društava?
Nefrolozi svim bolesnicima preporučuju cijepljenje. Pri tome smo vrlo otvoreni i iskreni u prikazu uspješnosti i naglašavanju kako boljitka, tako i mogućih komplikacija povezanih sa cijepljenjem. Naše istraživanje pokazuje da je manje od 5% bolesnika odbilo cijepljenje, što je značajno bolje od rezultata u općoj populaciji. Ono što čekamo i što smo zamolili Ministarstvo zdravstva za podršku je uvođenje novih lijekova za profilaksu i liječenje SARS-CoV-2. Vjerujemo da će Ministarstvo prepoznati problem i uvažiti našu zamolbu da se prilikom primjene novih lijekova, čim budu odobreni, bubrežni bolesnici stave na prioritetne liste za njihovu primjenu.
Zajedničku izjavu i preporuke potpisuju:
