d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

HEALTH HUB Special Policy Report; Ana Budimir i Ana Gverić Grginić – Ekspertice na prvoj liniji borbe protiv bolničkih infekcija i vizionarke real-word-data digitalne transformacije

H

Health Hub u okviru Special Policy Reporta „EKSPERTICE NA PRVOJ LINIJI BORBE PROTIV BOLNIČKIH INFEKCIJA“ prenosi Vam intervju s dvije inspirativne žene koje se suvereno, neumorno i na inovativan način “bore” s bolničkim infekcijama koje predstavljaju velik izazov u svakodnevnom radu, posebice na odjelima intenzivnog liječenja. Pri tome imaju zavidnu energiju i viziju digitalne transformacije sprječavanja i kontrole bolničkih infekcija, čime pokazuju da su istinske liderice koje prate i predvode globalne trendove!

 

 
Prof dr. sc. Ana Budimir, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, predsjednica je Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva te je Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb.

 

 

 

Dr. Ana Gverić Grginić specijalistica je kliničke mikrobiologije sa Zavoda za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice.

 

 

Ove autentične predstavnice bolničkih liječnika na prvoj liniji “bolničke” fronte bore se sa svojim timovima protiv infekcija koje vrlo često predstavljaju pitanje života za najugroženije bolesnike…

Ističu kako je dokazano da praćenje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, uz preciznu povratnu informaciju u stvarnom vremenu, smanjuje stopu infekcija. Zato je sljedeći prvi potrebni korak digitalizacija mreže praćenja infekcija u skladu s europskim primjerima. Uz digitalnu transformaciju borbe protiv bolničkih infekcija, u borbi protiv antimikrobne rezistencije dodatno moćno oruđe imamo u postupcima najbolje prakse integrirane dijagnostičke, antibiotske i preventivne skrbi.

Upoznajte naše ekspertice s prve linije borbe protiv bolničkih infekcija!

 

 

 
 

Što su infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi?

 
„Može li postojati veća kontradikcija nego što je bolnička bolest: zlo koje čovjek dobije, kad se nadao da će izliječiti svoju vlastitu bolest.” Prof. Johan Peter Frank, direktor Opće bolnice u Beču (1745–1821).

Poznatije su kao „bolničke“ infekcije, međutim točan naziv je infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi jer uključuju infekcije koje pacijent može dobiti u bolničkim ustanovama, ambulantama i ustanovama za kroničnu skrb.

 

Prof dr. sc. Ana Budimir, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb

 

 

Dr. Ana Gverić Grginić, specijalistica kliničke mikrobiologije, Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice

 

 
Dalek put smo prošli od vjerovanja tijekom duge povijesti razvoja bolnica da se šire „zlim zrakom u hodnicima“, sudbinskog prihvaćanja da se ne mogu spriječiti, do današnjih znanstveno potvrđenih spoznajama o uzrocima njihovog nastanka i načinima sprječavanja.

Prošle se 174 godine od Semmelweisovog epohalnog dokaza da pranje ruku sprječava umiranje od bolničke infekcije. Kad danas potražimo u PubMed tražilici broj publikacija o prevenciji infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi dobijemo brojku od preko 21 000, od čega je više od 2/3 publikacija objavljeno u zadnjem desetljeću.

 

 

 

 

Koliko je opterećenje zdravstvenog sustava s ovim infekcijama i njihovim uzročnicima?

 

Prevencija je u zemljama Europske unije prema zadnjem velikom istraživanju Europskog centra za kontrolu bolesti iz 2017. godine iznosila 6.5 %. To znači da je 6 do 7 od 100 hospitaliziranih bolesnika imalo bolničku infekciju. U istraživanju su prema istoj metodologiji, u organizaciji Referentnog centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva u KBC Zagreb, sudjelovale sve akutne bolnice u Republici Hrvatskoj. Rezultati tog istraživanja pokazali su da je u našim bolnicama učestalost infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi iznosila 7%, što je usporedivo s prosjekom u ostalim zemljama Unije. Poseban izazov predstavljaju infekcije u jedinicama intenzivnog liječenja gdje je prevalencija infekcija povezanih sa zdavstvenom skrbi iznosila 19,2%.

 

 

Prof dr. sc. Ana Budimir, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb

 

 

Dr. Ana Gverić Grginić, specijalistica kliničke mikrobiologije, Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice

 

 

Dodatno opterećenje i prijetnja uspjehu liječenja su uzročnici infekcija otporni na sve više klasa antibiotika. Pojava XDR (extensively-drug resistant) i panrezistentnih sojeva otpornih na sve antibiotike stavlja svijet pred prijetnju postantibiotske ere. Svjedoci smo da je COVID-19 pandemija brojeve pojavnosti infekcija i njihovih retistentnih uzročnika povećala.

Problem antimikrobne rezistencije (AMR) prepoznaje Svjetska zdravstvena organizacija i kao odgovor prijetnji javnom zdravlju je još 2015. godine objavila globalni akcijski kako AMR ne bi do 2050. godine postao vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta.

 

 

 

 

Veće obolijevanje i povećane stope smrtnosti, produljenje bolničkog liječenja, povećanje broja ponovnih prijema na bolničko liječenje, povećanje broja ponovnih operacija, privremena ili trajna nesposobnost za rad i dodatni financijski tročkovi zdravstvenog sustava su njihove teške posljedice.

Kao što nas uči narodna poslovica, Semmelweis davno pokazao, a suvremena istraživanja nam svakodnevno dokazuju, zato je bolje je spriječiti nego liječiti.

 

 

 

 

Kako se borimo?

 

U Hrvatskoj imamo izuzetno dobro razvijenu mrežu timova za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u svim akutnim bolnicama i ustanovama za kroničnu skrb. Timovi koji uključuju medicinske sestre i liječnike educirane u kontroli i sprječavanju širenja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, djeluju u sklopu Povjerenstava za kontrolu bolničkih infekcija koje svaka ustanova ima.

Temelji ove mreže postavljeni su  1994. prvim Pravilnikom o prevenciji bolničkih infekcija, a tijekom godina mreža se širila, osuvremenjivala, a članovi timova su postali neizostavni dio zdravstevene skrbi. Uz osnovnu edukaciju koja se stječe poslijediplomskim tečajem koji se održava na Medicinskom fakultetu  u Zagrebu, provodi se kontinuirana edukacija i razmjena iskustava i znanja članova timova za prevenciju bolničkih infekcija. Ta znanja i zajednička povezanost timova bili su u vremenima i izazovima koje je COVID-19 pandemija stavila pred nas neprocjenjivi.

 

Prof dr. sc. Ana Budimir, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb

 

 

 

Dr. Ana Gverić Grginić, specijalistica kliničke mikrobiologije, Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice

 

 

 

Kako ćemo biti uspješniji?

 

Želimo i možemo na ovim temeljima koje su nam ostavili prethodnici, s našom dragom učiteljicom prof. dr. sc. Smilja Kalenić na čelu, primijeniti najbolje prakse europskih zemalja s niskim stopama infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i niskim udjelom višestruko otpornih bakterija.

Dokazano je da praćenje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, uz preciznu povratnu informaciju u stvarnom vremenu, smanjuje stopu infekcija. Zato je sljedeći prvi potrebni korak digitalizacija mreže praćenja infekcija u skladu s europskim primjerima. Takvo skupljanje i analiza podataka, zajedno s podacima o pojavnosti višestruko otpornih sojeva,  s nadzorom i uključivanjem potrebnih mjera intervencije, omogućilo bi dobrobit svima koji su uključeni u zdravstvenu skrb.

Podaci dobiveni u stvarnom vremenu i upravljanje iz krovne kuće hrvatskog zdravstva, našeg Ministarstva zdravstva, pacijentima bi omogućili bolje ishode liječenja, zdravstvenim djelatnicima koji o njima skrbe manje dodatnog napora u liječenju osnovnih bolesti hospitaliziranih pacijenata, zdravstvenim ustanovama i osiguravatelju dali bi uvid u podatke potrebne za cost-benefit analize postupaka i procesa skrbi i potrebne mjere sprječavanja infekcija, a time smanjujemo opterećenje svim posljedicama one koje nose. Jer… bolje je spriječiti nego liječiti.

 

 

Uz ovaj suvremeni alat, u borbi protiv antimikrobne rezistencije dodatno moćno oruđe imamo u postupcima najbolje prakse integrirane dijagnostičke, antibiotske i preventivne skrbi.

Antibiotic stewardship ili racionalno upravljanje antibioticima neizostavne sastavnice ima u upravljanju potrebnom brzom suvremenom dijagnostikom i potrebnim preventivnim mjerama. Rezultate takve integrirane prakse najbolje možemo vidjeti u zapadnim zemljama naše Unije.  Brzim dijagnostičkim postupcima, posebno kod teških bolesnika koji zahtjevaju skrb u tercijarnim zdravstvenim ustanovama, pravovaljano liječenje započinje ranije, što u konačnici također dovodi do boljih ishoda liječenja.

Naša specijalizacija Klinička mikrobiologija uključuje sva ova tri dijela skrbi i uz kolege infektologe, kliničke farmakologe i kliničke farmaceute predstavlja dio multidisciplinarnog tima koji uz krevet bolesnika odlučuje o dijagnostici infekcija, antibiotskom liječenju i prevenciji infekcija.

Uz potporu našeg Ministarstva legislativom i upravljanjem, uz dovoljan broj ruku odnosno broj zdravstvenog osoblja koje se skrbi za pacijente, brzom suvremenom dijagnostikom, racionalnom primjenom antibiotskog liječenja u svrhu sprječavanja pojavnosti animikrobne rezistencije, izolacijskim jedinicama u koje smještamo bolesnike s višestruko otpornim sojevima i svim ostalim mjerama sprječavanja, postižemo najvažniji zajednički cilj. Bolji ishodi liječenja.

I zato… bolje spriječiti nego liječiti.

 

 
Prof dr. sc. Ana Budimir, specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, Predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb

 

 

Dr. Ana Gverić Grginić, specijalistica kliničke mikrobiologije, Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HEALTH HUB SPECIAL POLICY REPORT
“EKSPERTI NA PRVOJ LINIJI BORBE PROTIV BOLNIČKIH INFEKCIJA”

 

Powered by //

 

PharmaS - Vision of a healthier future - PharmaS