HEALTH HUB Special Policy Report: Bolničke infekcije predstavljaju i do 6% proračuna javnih bolnica – COVID-19 prilika je za bolje upravljanje bolničkim infekcijama

otrebna nam je hitna reforma kontrole infekcija u bolnicama i ustanovama za zdravstvenu skrb, upozoravaju stručnjaci! Pandemija COVID-19 predstavila je nove izazove zdravstvenim sustavima diljem svijeta, a dok vlade osiguravaju poduzimanje učinkovitih mjera za zaustavljanje širenja pandemije, stručnjaci pozivaju na hitnu reformu kontrole bolničkih infekcija jer pandemijska kriza otvorila je prilike za poboljšanje zdravstvene skrbi i osiguranje bolje zdravstvenih ishoda za građane.

Profesor Pittet, predsjedavajući inicijative Clean Hospitals te direktor Programa za kontrolu infekcija i Suradnog centra za sigurnost pacijenata Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naglašava da nikada nije bilo prikladnijeg trenutka za rješavanje pitanja bolničkih infekcija u zdravstvenim sustavima na globalnoj razini.Kao dio poziva na akciju i hitnu reformu kontrole bolničkih infekcija, inicijativa ‘Clean Hospitals’ daje doprinos poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi i ishoda u bolnicama i ustanovama za zdravstvenu njegu kroz uspostavljanje boljih procesa, edukacije i procesa upravljanja.

Bolničke infekcije predstavljaju i do 6% proračuna javnih bolnica

Infekcije povezane sa zdravstvenim ustanovama su oboljeli stekli tijekom boravka u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi. Premda se neke od ovih infekcija mogu lako liječiti, druge mogu ozbiljnije utjecati na zdravlje pacijenata, produljujući njihov boravak u bolnici, povećavajući bolničke troškove, te uzrokujući nepredvidljive okolnosti pacijentima.

ECDC procjenjuje da 3.1- 4.6 milijuna ljudi svake godine razvije bolničku infekciju u bolničkim ustanovama za akutnu skrb u zemljama EU-a, Islandu, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu (Suetens et al., 2018.). Bolničke infekcije mogu utjecati na značajno povećanje morbiditeta, mortaliteta i troškova za zdravstveni sustav. Više od 90 000 ljudi svake godine umre u zemljama EU-a, Islandu, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog šest najčešćih infekcija u zdravstvenim ustanovama (Cassini, 2016.). Bolničke infekcije predstavljaju su najsmrtonosniji i najskuplji neželjeni štetni događaj, koji predstavlja do 6% proračuna javnih bolnica (Slawomirski i sur., 2018.).

Prevencija bolničkih infekcija još je važnija u ustanovama za zdravstvenu skrb i njegu dugoročnog karaktera, budući da su štićenici takvih ustanova osjetljivijeg zdravlja te imaju dodatne čimbenike rizika za razvoj bolničkih infekcija. Tijekom pandemije COVID-19, takve ustanove bile su posebno osjetljiva mjesta za širenje infekcija, a nekoliko država je prijavilo velike epidemije koje su dovele do visoke stope smrtnosti. Smatra se da se većina takvih infekcija može izbjeći boljom prevencijom i kontrolom. Na bolničkoj razini, ključne komponente učinkovite strategije prevencije i kontrole infekcija uključuju stvaranje lokalnog tima za kontrolu infekcija, obuku osoblja, korištenje smjernica utemeljenih na dokazima, nadzor infekcije i povratne informacije te strogo održavanje higijene okoliša (WHO, 2016.).

Prema nešto starijim podacima iz 2016-, u prosjeku u zemljama EU-a 5.7% pacijenata dobilo je infekciju tijekom boravka u bolnici.

Utjecaj bolničkih infekcija posebice je povezan s onima koje su uzrokovane bakterijama otpornim na antimikrobne lijekove, koje mogu dovesti do komplikacija, duljeg boravka u bolnici ili smrti. Procjenjuje se da će jedna infekcija otporna na antibiotike koštati između 8.500 i 34.000 EUR više od nerezistentne infekcije, zbog dodatnih bolničkih dana i dodatnih troškova liječenja (OECD, 2017.).

Neracionalna i pretjerana uporaba antibiotika doprinosi sve većoj incidenciji bolničkih infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike u bolnicama i zajednici, čineći takve bolničke infekcije teškim ili čak nemogućim za liječenje. Udio infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike kretao se od oko 5% u Finskoj do preko 60% svih slučajeva bolničkih infekcija u Rumunjskoj i na Cipru, iako te stope također treba tumačiti s oprezom zbog malog uzorka u nekim slučajevima.

COVID-19 prilika je za bolje upravljanje bolničkim infekcijama

Na jednoj konferenciji o bolničkim infekcijama tijekom pandemijskog perioda, istaknuto je: “Reformiranje sustava za kontrolu bolničkih infekcija u bolnicama i ustanovama za zdravstvenu skrb i njegu, upravo u ovom periodu, ne samo da može pomoći u nastavku upravljanja COVID-19, već i smanjiti učestalost drugih infekcija razvijenih u bolnicama i ustanovama za njegu starijih osoba. Moramo gledati na bolnice i ustanove za zdravstvenu skrb i njegu starijih osoba kao na ‘pacijenta’ koji zahtijeva kohezivan i međuovisni tim koji će se brinuti za njega. Iako je na neki način pandemija COVID-19 otkrila nedostatke u načinu na koji kontroliramo infekciju, također nam je pružila priliku da reformiramo te sustave kako bismo bolje upravljali budućim epidemijama.”