Europarlamentarci u borbi za zdraviju budućnost hrvatskih građana- Tomislav Sokol
andemija koronavirusa pogodila nas je na različite načine, bilo da je utjecala na naše zdravstveno ili mentalno stanje, ili društveni život. Sad želimo izgraditi sigurniji i zdraviji EU i bolje se pripremiti za svaku buduću krizu, a jedan od slogana #NextGenerationEU je „Neka bude zdravo!“. I zastupnici u Europskom parlamentu svakodnevno su predani izgradnji zdravije sutrašnjice!
Bolja zdravstvena skrb, veća prekogranična zdravstvena zaštita, snažniji europski odgovor na buduće zdravstvene krize, pojačano financiranje zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike, uspostava medicinskih centara izvrsnosti u Hrvatskoj i EU, veća investicija u prevenciju, onkologiju, imunizaciju ili zdravstvenu pismenosti samo su neki od plemenitih i odlučnih ciljeva za koje se zalažu hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Health Hub imao je čast razgovarati s našim europarlamentarcima koji su prepoznati kao borci za zdraviju budućnost hrvatskih, ali i svih europskih građana!
+
Koje sve mogućnosti osiguravaju Europska unija tj. Europski parlament u borbi za bolju zdravstvenu skrb građana EU, a time i Hrvatske?
Europska unija ne smije dopustiti da postoje razlike u liječenju između Njemačke, Danske ili Hrvatske, kakvima svjedočimo danas, a ako se tijekom pandemije dogodilo išta dobro, to je promjena stava Europske unije prema zajedničkom pristupu zdravstvu. Snažno se zalažem da hrvatski građani imaju jednak pristup zdravstvenim uslugama i kvalitetnim programima prevencije i na tome radim od prvog dana mandata u Europskom parlamentu. Europska unija nedavno je donijela svoj četvrti zdravstveni program, za razdoblje 2021.-2027., pod imenom “EU za zdravlje”. Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU postigli su sporazum o aktivnostima koje će se financirati s 5,1 milijardi eura, što je deset puta veći iznos nego je bio predviđen prethodnim višegodišnjim financijskim okvirom. Riječ je o najvećem i najambicioznijem europskom programu za zdravlje do sada i značajnom iskoraku kojim zdravstvo napokon dobiva važnost koju zaslužuje.
Od početka svog mandata tražim pojačano financiranje zdravstvene infrastrukture, prvenstveno putem kohezijske politike kojom bi se omogućila uspostava medicinskih centara izvrsnosti u Hrvatskoj, ali i na razini čitave EU.
Koje biste aktivnosti i projekte EU na području zdravstva i zdravstvene industrije istaknuli kao vrlo važne i najaktualnije?
Uz borbu suzbijanja pandemije COVID-19, postoji još jedna teška bolest koja zahvaća cijelu Uniju, a to je rak. Rak je odgovoran za 27 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Kao drugi najčešći uzrok smrtnosti u Europi onkološka oboljenja konačno dobivaju europski odgovor. Europska pučka stranka kojoj pripada HDZ shvatili su razmjere ovog problema te se od početka rada ovog saziva Europskog parlamenta daje posebna pozornost na njegovo rješavanje. Osnovan je Posebni odbor za borbu protiv raka, čiji sam član, čiji je cilj donošenje niza prijedloga za što bolju realizaciju Europskog plana za borbu protiv raka. Koristimo sjednice za saslušanje stručnjaka o svim relevantnim temama povezanih s rakom: od istraživanja i ulaganja u infrastrukturu do zdravih životnih navika i izazova onkoloških „survivora“ nakon ozdravljenja. Povezivanje političara sa svim dionicima na visokoj razini svakako će doprinijeti u borbi protiv ove pošasti modernog doba na EU razini, a i na razini država članica. Također, zajednički se djeluje i na financiranju istraživanja koja će omogućiti pronalazak lijeka za teške bolesti poput Alzheimera i leukemije. Uz pronalazak lijeka ključno je i da novi lijekovi budu dostupni i pacijentima iz manje bogatih zemalja.
Koji su Vaš osobni fokus i aktivnosti usmjereni prema zdravijoj budućnosti građana u RH i EU? Možete li navesti neke inicijative u koje ste bili aktivno uključeni?
Svi smo u proteklih godinu dana bili usmjereni na pandemiju COVID-19. Europska unija koordinirala je svoj odgovor na pandemiju, a osobno sam sudjelovao u pripremi Rezolucije o koordiniranom djelovanju država članica u suzbijanju pandemije uzrokovane koronavirusom. Također, među prvima u Europskom parlamentu sam pokrenuo inicijativu koja je rezultirala izglasavanjem Izvješće o nestašici lijekova. Predložili smo mjere za vraćanje proizvodnje lijekova u EU, uspostavu pričuve za lijekove od strateškog značaja, zajedničku europsku javnu nabavu lijekova i poboljšan sustav dojave nestašice lijekova. Sada smo na korak bliže postizanju europskog suvereniteta u opskrbi lijekovima.
Inicijativa za koju se zalažem u Europskom parlamentu je uspostava zajedničke nabave skupih lijekova za rijetke bolesti, čiji je cilj učiniti lijekove jeftinijim i dostupnijim državama članicama s ograničenim financijskim mogućnostima, poput Hrvatske. Tijekom rada u Europskom parlamentu posebno ističem pravo na zaborav, ono mora postati standardom europskog zakonodavstva. Europa mora ukinuti prepreke na koje bivši pacijenti s rakom nailaze prilikom pristupa financijskim instrumentima kao što su zajmovi, hipoteke i životno osiguranje. Građani EU ne smiju biti kažnjeni zbog obolijevanja od raka. Također, nedavno sam postao izvjestitelj Europskog parlamenta za smanjenje nejednakosti u zdravstvu upotrebom kohezijskih fondova.
Koliko su europske zdravstvene politike važne za nacionalne zdravstvene politike? Možemo li postići više u smislu promicanja kvalitetnih europskih politika i inicijativa na razini Hrvatske?
Zdravstvena politika nije zajednička politika EU te je u njenoj vrlo slaboj nadležnosti. Unatoč tome EU ima veliki utjecaj na oblikovanje zdravstvenih politika država članica, bez obzira na njihove stvarne potrebe i financijske mogućnosti. EU oblikuje zdravstvene politike kroz niz mehanizama: uz pomoć odlučivanja zasnovanog na tvrdom i mekom zakonodavstvu te kroz izravan utjecaj na domaće aktere. Kroz zdravstveni program EU-a financiraju se zdravstvene politike i potiče suradnja i razvoj zdravstvene zaštite. Cilj programa vrijednog 5,1 milijardi eura je otkloniti nedostatke koji su se pokazali za vrijeme pandemije i poboljšati sposobnost EU-a za upravljanje krizama, kao i promicanje inovacija i ulaganja u zdravstveni sektor. Upravo kroz navedeni program vidim izvrsnu priliku za napredak u svim segmentima hrvatskog zdravstvenog sustava, pogotovo u prevenciji, kao i u liječenju težih oblika bolesti.
Istaknuo bih posebno zadovoljstvo što su usvojeni moji amandmani na Uredbu REACT-EU kojima će se iznos od 47,5 milijardi eura moći koristiti za izgradnju i razvoj centara izvrsnosti u cijeloj Uniji specijaliziranih za razvoj posebnih tretmana za nove zdravstvene potrebe. To znači da bi pojedine ustanove koje su već vrhunske u pojedinoj vrsti zahvata postale centri u kojima bi se takvo liječenje pružalo građanima iz cijele Europske unije. Primjerice, Zagreb je sa svojim zdravstvenim ustanovama u europskom vrhu po transplantacijama organa, osobito jetara, i one bi se mogle u Zagrebu obavljati za građane cijele Europske unije, uz dodatnu koncentraciju financijskih sredstava te edukaciju i mobilizaciju medicinskog osoblja za tu svrhu. Istodobno, hrvatski građani bi mogli u drugim centrima izvrsnosti u toj budućoj razgranatoj mreži diljem Europe dobiti najvišu razinu medicinske usluge za druge zahvate koji su im potrebni.
Jesu li hrvatski građani, odnosno, pacijenti zakinuti za neke zdravstvene usluge / tretmane u odnosu na ostale građane EU (razvijenije zapadne države članice EU)?
Hrvatski građani kao i građani iz istočnih država članice EU nemaju istu razinu zdravstvene skrbi kao građani na zapadu Unije. Neumorno ističem tu činjenicu tijekom izlaganja u Parlamentu, stoga sam u ime Kluba zastupnika EPP-a vodio višemjesečne pregovore o izvješću na temu budućnosti slobode pružanja usluga s drugim političkim grupacijama, te sam uspio u izvješće uvrstiti i prekogranično pružanje zdravstvene skrbi. Naime, postoji nesklad između prakse Europskog suda i odredaba Direktive o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi pri čemu Direktiva stvara dodatne poteškoće u prekograničnom pružanju zdravstvenih usluga. Nakon što sam postigao da Parlament zauzme jasno stajalište u pravnom dijelu, lakše ćemo osigurati našim pacijentima prekograničnu zdravstvenu skrb kada ona bude potrebna, čime ćemo smanjiti nejednakosti u pristupu zdravstvenoj usluzi.
Prema Direktivi, prekogranična zdravstvena skrb funkcionira tako da pacijent iz vlastitog džepa plaća liječenje koje mu nije dostupno u Hrvatskoj, a zatim traži refundaciju od HZZO-a. Također, kod primjene Direktive, pacijenti u određenim situacijama mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu i bez prethodnog odobrenja HZZO-a. Mnogo je tu problema, od same kompliciranosti ovakvog dvostrukog sustava, do činjenice da ovo pravo sebi mogu priuštiti uglavnom bogatiji i informiraniji, dok prosječan građanin često nije dovoljno informiran i nema pristup potrebnoj svoti novca stoga se nalazi u težem položaju. Slični problemi su, nažalost, prisutni u mnogim državama članicama. Aktivno radim i na postavljanju temelja za osnivanje posebnog fonda kojim bi se građanima plaćala prekogranična zdravstvena skrb unaprijed, kako bi svi mogli imati pristup kvalitetnom liječenju.
Koja je Vaša vizija EU za idućih 5 godina kada je riječ o „zdravijoj budućnosti Europe“?
Vizija obuhvaća jednaki pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti svima, lakši i jednostavniji pristup kvalitetnijem liječenju u inozemstvu za sve bez obzira na to koliko imaju novaca, zajedničku europsku nabavu skupih lijekova po povoljnijim cijenama nego do sada i korištenje EU fondova za smanjenje nejednakosti i izgradnju nužne zdravstvene infrastrukture u RH.
Pandemija COVID-19 i dalje ima vrlo ozbiljan utjecaj na Europu. Iako je europski odgovor pokazao pozitivne pomake, postojeće su ranjivosti zdravstvenog sektora stavljene u središte pozornosti, uključujući one koje se odnose na dostupnost podataka pacijenata, opskrbu lijekovima ili raspoloživost proizvodnih kapaciteta za prilagodbu i podršku proizvodnji lijekova. Sklapanje ugovora o kupnji cjepiva ipak je primjer učinkovite suradnje između javnih i regulatornih tijela, industrije i organizacija civilnog društva. Očekivana široko rasprostranjena i jednaka dostupnost sigurnih i učinkovitih cjepiva u rekordnom roku budi nadu za izlaz iz krize i daje inspiraciju za obnovljeni, inovativni farmaceutski sektor usmjeren na pacijente i koji je vodeći u svijetu.
Novi pristup EU-a potreban je kako bi se osigurala jaka konkurencija među proizvođačima lijekova, ali i održiva zelena industriju koja pruža usluge pacijentima i koja se oslanja na potencijal digitalne transformacije zdravstvene skrbi, vođena tehnološkim napretkom u područjima poput umjetne inteligencije. Potrebni su nam dobro funkcionirajući međunarodni lanci opskrbe i jedinstveno tržište lijekova, kroz pristup koji pokriva cijeli proizvodni ciklus farmaceutskih proizvoda, od proizvodnje do distribucije, potrošnje i odlaganja.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
