Europarlamentarci u borbi za zdraviju budućnost hrvatskih građana- Romana Jerković
andemija koronavirusa pogodila nas je na različite načine, bilo da je utjecala na naše zdravstveno ili mentalno stanje, ili društveni život. Sad želimo izgraditi sigurniji i zdraviji EU i bolje se pripremiti za svaku buduću krizu, a jedan od slogana #NextGenerationEU je „Neka bude zdravo!“. I zastupnici u Europskom parlamentu svakodnevno su predani izgradnji zdravije sutrašnjice!
Bolja zdravstvena skrb, veća prekogranična zdravstvena zaštita, snažniji europski odgovor na buduće zdravstvene krize, pojačano financiranje zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike, uspostava medicinskih centara izvrsnosti u Hrvatskoj i EU, veća investicija u prevenciju, onkologiju, imunizaciju ili zdravstvenu pismenosti samo su neki od plemenitih i odlučnih ciljeva za koje se zalažu hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Health Hub imao je čast razgovarati s našim europarlamentarcima koji su prepoznati kao borci za zdraviju budućnost hrvatskih, ali i svih europskih građana!
Koje sve mogućnosti osiguravaju Europska unija tj. Europski parlament u borbi za bolju zdravstvenu skrb građana EU, a time i Hrvatske?
Doprinos Europske unije u području zdravstvene zaštite iskazan je u pružanju smjernica za donošenje kvalitetnih politika i prijenosu prikupljenog znanja svim akterima uključenima u kreiranje zdravstvenih politika na nacionalnim nivoima. Iako odgovornost za zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje sustava zdravstvene skrbi u prvom redu snose države članice, doprinos zdravstvenih politika EU‑a ključan je za razvoj nacionalnih politika po pitanju prevencije, podizanja kvalitete europskih zdravstvenih sustava i zaštititi ljudi od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju. To se ponajviše očitovalo u jeku pandemije koronavirusa kada je EU svojim djelovanjem unaprijedila zajednički odgovor država na ovu krizu te koordiniranim akcijama i financijskim resursima svakoj svojoj članici osigurala mogućnost pravovremene zaštite svojih građana. Podrška koju Europski parlament pruža kroz rad Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) te Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA), kojih sam i sama članica, pokazuje koliko su nam zdravstvene politike visoko na listi prioriteta. Samo za trajanja pandemije koronavirusa nizom inicijativa tražili smo rješenje na problem nestašice lijekova, zahtijevali veću transparentnost Komisije pri nabavci cjepiva, predložili stvaranje Europske zdravstvene unije te osigurali 5,1 milijardu EUR za zdravstvo – povijesno najveći budžet za ovaj resor.
Koje biste aktivnosti i projekte EU na području zdravstva i zdravstvene industrije istaknuli kao vrlo važne i najaktualnije?
Pandemija je u vrlo kratkom roku razotkrila sve slabosti europskih zdravstvenih sustava pa je većina trenutno aktualnih inicijativa usmjerena upravo na njihovo jačanje. Prije sada točno godinu dana započeli smo s gradnjom Europske zdravstvene unije koja podrazumijeva: bolju koordinaciju među državama članicama u odgovoru na buduće zdravstvene krize, otporne zdravstvene sustave te dostupnost cjenovno pristupačnih i inovativnih lijekova i medicinskih uređaja. Unija se u odgovoru na ovu pandemiju koristila ad hoc rješenjima koje sada valja integrirati u zakonodavstvo kako bismo u budućnosti bili spremniji i brži. Šire se mandati dvaju ključnih europskih agencija u području zdravstva – Europske medicinske agencije i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti koji će na raspolaganju imati znatno više alata za praćenje nestašica lijekova i epidemiološki nadzor, a osniva se i tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) čija je zadaća ubrzavanje odobravanja prilagođenih cjepiva protiv bolesti COVID-19. Želim napomenuti i kako je jedan od temeljnih stupova Europske zdravstvene unije nedavno objavljeni Plan borbe protiv raka, kojim se hvatamo u koštac s ovim drugim po redu uzrokom smrtnosti u Europi.
Koji su Vaš osobni fokus i aktivnosti usmjereni prema zdravijoj budućnosti građana u RH i EU? Možete li navesti neke inicijative u koje ste bili aktivno uključeni?
Kao članica Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA) sam trenutačno usmjerena na aktivnosti vezane uz donošenje amandmana na aktualno izvješće o ‘Jačanju Europe u borbi protiv raka’. Zalažem se za veće prepoznavanje važnosti zdravstvene pismenosti u prevenciji ove smrtonosne bolesti i za osiguranje većeg broja sredstava za provedbu projekata čiji su ciljevi edukacija stanovništva i podizanje svijesti o faktorima rizika poput prehrane, pušenja i zagađenog okoliša. Čak 40% slučajeva raka može se spriječiti, što znači da moramo povećati djelovanje usmjereno na prevenciju, počevši s najmlađima. Pušenje među tinejdžerima treće nam je po učestalosti u EU-u, stope pretilosti više su od prosjeka i nastavljaju rasti, a javlja se i problem prekomjerne konzumacije alkohola među adolescentima, također više nego u većini zemalja EU-a. Zabrinjavajući je podatak europskog izvješća o stanju zdravlja i zdravstvene zaštite iz 2019. godine prema kojem su u Hrvatskoj čimbenici rizika povezani s ponašanjem bili zaslužni za čak više od polovine svih smrtnih slučajeva.
Koliko su europske zdravstvene politike važne za nacionalne zdravstvene politike? Možemo li postići više u smislu promicanja kvalitetnih europskih politika i inicijativa na razini Hrvatske?
Europska unija zaslužna je za podizanje ljestvice standarda liječenja i njege u mnogim zemljama. Njezin utjecaj je ključan za razvoj politika temeljenih na znanstvenim dokazima, posebice u onim manje razvijenim zemljama s nižim bruto domaćim proizvodom. Važnost Europske unije u području zdravstva možda se ponajbolje očitovala u jeku pandemije kada smo, zahvaljujući izdašnim financijskim sredstvima, omogućili rekordno brzu proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa. Pitanje je bismo li bez te podrške danas uopće imali razvijeno cjepivo koje nam je omogućilo barem kakav takav povratak u normalno. Zatim, zahvaljujući direktivi o pravima pacijenata na prekograničnu zdravstvenu skrb, svaki građanin Unije može tražiti liječenje u nekoj drugoj državi članici. To je od iznimne važnosti za one pacijente koji su oboljeli od rijetkih i teških bolesti, a za koje se inovativni tretmani pružaju u svega nekoliko najrazvijenijih zemalja Europe. Međutim, mnogi naši građani još uvijek nisu upoznati s ovim informacijama te u tom smislu moramo učiniti iskorak i razgovarati više o pravima koje imaju kao stanovnici Unije.
Jesu li hrvatski građani, odnosno, pacijenti zakinuti za neke zdravstvene usluge / tretmane u odnosu na ostale građane EU (razvijenije zapadne države članice EU)?
Uzet ću za primjer Nacionalni program probira raka vrata maternice, kojega je nakon kratkog djelovanja ukinuo još ministar Kujundžić i kojega nadležni još uvijek nisu ponovo pokrenuli. Dakle, organizirani program probira za rak vrata maternice, koji je u Europi započeo u Finskoj daleke 1962. godine, još uvijek nije dostupan djevojkama i ženama u Hrvatskoj. Takve razlike su nedopustive. Ako znamo da je u Hrvatskoj zdravstvu namijenjeno 6,8 % BDP-a, dok je prosjek EU-a 9,8 %, te da Hrvati još uvijek žive u prosjeku 2,9 godina kraće od ostatka EU-a, nije teško zaključiti da naši građani nemaju jednake uvjete kao i oni koji žive u razvijenijim zemljama. Raspolažemo kvalitetnim liječnicima, međutim sustav u kojem funkcioniraju ne omogućuje im da svakom pacijentu pruže adekvatnu skrb. Najčešće je to zbog nedostatka sredstava, ali i zbog dramatično loše organiziranog sustava koji se pretjerano oslanja na bolničku skrb i u kojem se nedovoljno izdvaja za prevenciju. Nije nepoznanica da se u Hrvatskoj već godinama suočavamo s nizom problema zdravstvenog sustava. Počevši od slabe međusektorske suradnje zbog koje imamo visoke stope smrtnosti od bolesti koje su se mogle spriječiti i liječiti, pa sve do deficita zdravstvenog osoblja nastalog zbog iseljavanja u druge europske zemlje.
Koja je Vaša vizija EU za idućih 5 godina kada je riječ o „zdravijoj budućnosti Europe“?
Predviđam složnije i koordiniranije djelovanje među državama članicama u odgovoru na zdravstvene krize. Ne samo kada se radi o krizama uzrokovanim infektivnim bolestima poput koronavirusa, već i onim kroničnima poput dijabetesa, raka i kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na rastući utjecaj klimatskih promjena i rasta broja smrtnih slučajeva uzrokovanih njihovim nepovoljnim djelovanjem, sve ćemo više pažnje pridavati ekološkim učincima na zdravlje. Kvaliteta prehrane, izloženost suncu i štetnim kemikalijama već su i sada dio Europskog plana za borbu protiv raka.
Predviđam i sve veću korist uporabe digitalnih rješenja i umjetne inteligencije u području zdravstva. Za pet godina bismo trebali vidjeti i prve učinke Europskog podatkovnog prostora u kojem će liječnici dobiti brži pristup većem broju zdravstvenih podataka koji će doprinijeti razvoju personaliziranih tretmana. Ipak, razvoj i unaprjeđenje digitalnih rješenja će se ponajprije očitovati u sve široj primjeni telemedicine, koja je imunosuprimiranim bolesnicima tijekom ove pandemije olakšala pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
