Kako je Hrvatska postala globalni lider u ranom otkrivanju raka pluća?
ajmanje trideset osoba dobilo je novu šansu za život i vrlo dobre izgleda da se potpuno izliječe jer su im otkrili rak pluća u ranijoj fazi. Vjerojatno ni sami ne bi znali da su bolesni da se nisu hrabro odazvali pozivu na preventivni pregled za rano otkrivanje raka pluća.
Bila je to pokretačka snaga za ravnatelja Klinike za plućne bolesti Jordanovac akademika Miroslava Samaržiju – liderski okupiti snage i pokrenuti prvi Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća. Hrvatska je tako lani postala prva zemlja u Europi koja je pokrenula takav nacionalni program i među prve tri zemlje svijeta, i to bazirajući pomoć u detaljnom očitavanju CT-nalaza uz pomoć softvera baziranog na umjetnoj inteligenciji. Program su pokrenuli početkom 2020. godine, prvi pregledi krenuli su u listopadu i u nešto više od godine dana na pregledima je bilo oko 4000 ljudi. O ovoj liderskoj priči hrvatskog zdravstva Katarina Dimitrijević Hrnjkaš za Health Hub je razgovarala s prim. dr. sc. Antom Marušićem i dr. Kristinom Krpina, uz napomenu kako je tim uključivao brojne eksperte poput prof. dr. sc. Marka Jakopovića, radiologe, predstavnike obiteljske medicine i dr.!
Najmanje 30-ero ljudi dobilo je novu šansu za život i vrlo dobre izgleda da se potpuno izliječe jer su im otkrili rak pluća u ranijoj fazi. Vjerojatno ni sami ne bi znali da su bolesni da se nisu hrabro odazvali pozivu na preventivni pregled za rano otkrivanje raka pluća. Jer rak pluća ne boli, on skoro nema nikakve simptome sve dok ne bude prekasno.
Ubojica je to broj jedan u Europskoj uniji, a od njega svake godine oboli i oko 3000 ljudi u Hrvatskoj te skoro isto toliko ih umre jer oko 2900 ljudi otkrije da je bolesno u poodmakloj fazi bolesti. Jednom kad doznaju dijagnozu, šanse da prežive narednih deset godina mršavih su 10 posto.
Bila je to pokretačka snaga za ravnatelja Klinike za plućne bolesti Jordanovac akademika Miroslava Samardžiju da okupi snage i da uz podršku Ministarstva zdravstva pokrene prvi Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća. Hrvatska je tako lani postala prva zemlja u Europi koja je pokrenula takav nacionalni program i među prve tri zemlje svijeta.
Program su pokrenuli početkom 2020., prvi pregledi krenuli su u listopadu i u nešto više od godine dana na pregledima je bilo oko 4000 ljudi. Onih 30-ak pacijenata spomenutih na početku su oni koji su već sada operirani na Jordanovcu ili koji će se uskoro operirati, no dio pacijenata upućeno je i u druge bolnice pa će se konačni rezultat prve godine ovog programa tek znati.
Nije bilo lako sve pokrenuti, o čemu smo razgovarali s dr. med. Antom Marušićem, specijalistom radiologije koji je od početka bio dio tima za uvođenje ovog programa na Jordanovcu te pulmologinjom dr. Kristinom Krpinom.
– Bilo je nekoliko projekata ranog otkrivanja raka pluća u svijetu. Zanimljiva je studija NELSON iz Belgije i Danske, koja je doprinijela tome da se smrtnost muškaraca smanji za 25 posto, a žena za čak 40 posto. Ideja, da i mi krenemo u sličnom smjeru, postojala je odavno, ali imali smo probleme tehničke prirode. Htjeli smo koristiti metodu što manjeg zračenja te smo se odlučili na niskodozne CT-e koji, u odnosu na klasične i starije uređaje, imaju efektivne doze zračenja od 0,14 do 0,06 milisilverta, dok su uobičajene doze zračenja CT- a 2 milisilverta. Uređaji starije generacije zrače još više, efektivna doza zračenja ide od 9 do 10 milisiverta. Pojednostavljeno, odabrali smo protokol kojim je doza zračenja minimalna za pacijenta, a mi istovremeno možemo dobiti vrlo kvalitetnih 500 slika i detalje na razini dva milimetra uz koje možemo učiti nešto sumnjivo – govori nam dr. Marušić. Svakome tko se boji zračenja, možda je dovoljno ohrabrenje reći da se tijekom ovakvog preventivnog snimanja CT-om čovjek izloži zračenju koje je otprilike jednako kao da leti avionom od Frankfurta do New Yorka.
Tijekom priprema, morali su odvagnuti i koliki je financijski učinak pregleda, nešto što nitko ne voli spominjati kad se radi o zdravlju ljudi, ali morali su i to napraviti.
– Karcinom pluća je užasan i do prije nekoliko godina imali smo samo terapiju koja je bila opća terapija na bazi platine koja ne košta puno, ali nema veliki učinak – govori dr. Marušić. Kasnije su uvedene ciljane i imunoterapije koje su bile učinkovitije, ali one su skupe.
– Jedna ciljana terapija košta 50.000 kuna, a imunoterapija od 50.000 do 70.000 kuna i na takve terapije pacijenti dolaze jednom mjesečno. Prosječno preživljavanje je oko pet godina i to je surovi pogled na zdravlje. Preventivni pregled košta vrlo malo, a ako se rak otkrije u najranijoj fazi, čovjek se može izliječiti – govori dr. Krpina.
Dr. Marušić se nadovezuje da je vrlo teško „vagati“ kolika je „cijena života“, ali ovi stručnjaci su morali i to „vagnuti“.
– A ovakav preventivni pregled je izuzetno jeftin i ako se rak otkrije rano, mogu se kasnije izbjeći veliki trošokovi, da ne govorimo da se čovjek onda može izliječiti, izbjeći trajni invaliditet. Mali se tumori mogu kirurški odstraniti i čovjek se potom vraća u normalan život, vraća se i na posao – govori dr. Marušić koliko je važno ići na ovakve preglede.
Pitali smo, stoji li zaista izjava da je rak pluća potpuno izlječiv ako se otkrije rano, kad ništa ne boli i kad ništa ne ukazuje da ga netko ima.
– To je istina, sada tražimo upravo takve pacijente, s vrlo ranim stadijima raka, kada se on može laparoskopski otkloniti. Radi se o vrlo malim rezovima, nema velikih bolova. Pacijentu će, istina, trebati i neko vrijeme da se navikne na restrikcije i da ostatak pluća potom preuzmu ulogu – govori dr. Marušić.
No pacijent je nakon ovako neinvazivne operacije već nakon tri do četiri dana doma, otkriva dr. Kristina Krpina, a ako je potrebna i kemoterapija, to su manji ciklusi nakon kojih se osoba smatra potpuno izliječenom.
– Treba znati da smo do prije deset godina otkrivali tumore obično u četvrtom stadiju, jako jasno. Pacijentu bi mogli dati eventualno običnu kemoterapiju, skoro ništa. Sada imamo moćno oružje – govori dr. Krpina. Iako još nema potpunih rezultata, već sad znaju da su kod 11 posto ljudi pronašli čvorove na plućima znatne veličine. Radiološki pozitivne nalaze imalo je od tri do četiri posti i jedan dio su pogreške uzrokovane IT programom.
– Stvarno pozitivnih je oko tri posto, no koliko je ljudi otkriveno s tumorom još do kraja ne znamo, jer su neki upućeni u druge bolnice, ne samo na Jordanovac – govori dr. Marušić. Za sada se pregledima odazvalo oko 3500 ljudi, neki su morali ponoviti snimanje te se sveukupno napravilo oko 4000 CT snimanja.
prim. dr. sc. Ante Marušić, dr. med., specijalist radiologije i Kristina Krpina, dr. med., specijalist pulmolog
Prije pokretanja programa naši sugovornici govore da su morali dokučiti kako da dođu do ljudi, koji su idealni kandidati, a to su stariji od 50 godina i oni koji imaju pušački staž 30 godina. U središtu ovog programa, kažu naši sugovornici su liječnici obiteljske medicine i pokazao se kao pun pogodak da se ide takvim pristupom.
– Liječnici obiteljske medicine su naš centar svijeta. Oni poznaju svoje ljude, znaju tko su pušači, a kad im dođu u ordinaciju, obave motivacijski razgovor. Tada pojedinac sam s liječnikom bira termin kad će se pojaviti na preventivnom pregledu i odaziv je fantastičan, čak 94 posto – kažu naši sugovornici.
„U središtu ovog programa su liječnici obiteljske medicine i pokazao se kao pun pogodak ići takvim pristupom.“
Upravo to im je bila jedna od gorućih problema jer su morali osmisliti kako doći do ljudi, primjerice nižeg obrazovanja ili socioekonomskog statusa. Oni se neće samo tako odazvati pozivima iz medija, neće odgovoriti ako im se pošalje mail ili pismo. Obiteljski liječnici su im zato zlata vrijedni saveznici i kažu, taj posao odrađuju sjajno.
– Predvidjeli smo fantastičnu stvar, a to je da ako se nas dvoje u lice dogovorimo, ja kao liječnik i moj pacijent, pa mu ja pokažem termine snimanja i on ga sam odabere, tada se skoro svi odazovu pregledu i odaziv je 95 posto – govori dr. Marušić. Upravo su liječnici obiteljske medicine ti koji prvi dobiju nalaz, ako je on sumnjiv, zove pacijenta i daje mu uputnicu pulmologu te on u narednih desetak dana dobiva termin za pregled i ulazi u sustav kao svi ostali pacijenti. Naši sugovornici kažu da je ovo bio najbolji način da dođu do dobrih kandidata za pregled jer liječnici obiteljske medicine jako dobro znaju svoje pacijente, znaju njihove navike pa i to jesu li pušači. Zato ih mogu i osobno nazvati, motivirati, pogurati prema pregledu koji život znači.
No provodeći ovaj program, liječnici su zapravo napravili još jednu golemu stvar čiji će se stvari učinak tek pokazati. Naime, dok CT snima pluća, on usput uhvati u srce, štitnjaču, nadbubrežnu žlijezdu, limfu, dio gušterače i jednjaka, arterije srca, dijelom i dojke.
– Naš je nalaz jako detaljan i uočava se sve što se događa i na aortama srca, na štitnjači, na koronarnim arterijama pa ako je na njima puno kalcifikata, to će obiteljski liječnik na nalazu vidjeti i može pacijenta uputiti kardiologu te potencijalno spriječiti srčani udar, na snimkama se vide i limfni čvorovi, jasno se vide i kosti, ako tko ima osteoporozu pa i frakture kralježaka zbog osteoporoze – otkriva dr. Marušić. Da, preventivni pregled za rano otkrivanje raka pluća može slučajno pronaći i neke druge bolesti na koje se onda može na vrijeme reagirati.
Njihova je želja ići i u tom smjeru, napraviti standardne protokole koje bi liječnici obiteljske medicine mogli slijediti. Primjerice, da se uz nalaz stavi upozorenje ako se primijete ozbiljne promjene na žilama srca. No vratimo se na rak pluća. Naši sugovornici kažu da će ovaj program trajati još četiri godine, a već se sad osiguralo da se produlji potom na još pet godina.
U međuvremenu žele da ovaj preventivni program postane standard. Također žele smanjiti dobnu granicu i mjeru za pušenje koja kvalificira pojedince da dobije pregled na teret HZZO-a. Za na njega besplatno mogu ljudi stariji od 50 godina i oni koji imaju staž pušenja 30 kutija godina što znači da su 30 godina pušili po kutiju cigareta na dan. No ako je netko pušio dvije kutije cigareta na dan, onda će on i nakon 15 godina pušenja biti kandidat za ovaj pregled. Želja im je da se spusti dobna granica i da se spusti granica pušačkog staža kako bi se što veći broj ljudi obuhvatio pregledom. Naime, sve češće od raka pluća obolijevaju žene i to sve mlađe dobi.
Na kraju žele programom obuhvatiti i profesionalne bolesti, ljude koji su izloženi primjerice azbestu ili ionizirajućem zračenju, zato što raste broj raka pluća i kod ljudi koji nisu pušači.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
