Najava konferencije „Planiranje kadrova u zdravstvu – nemoguća misija ili nova prilika?”
nažni i otporni zdravstveni sustavi ovise o zdravstvenim radnicima. Tijekom protekle dvije godine kreatori politika, građani i javnost nebrojeno su puta odali priznanje zdravstvenim radnicima koji su na čelu borbe protiv pandemije koronavirusa. Dobro i pravovremeno planiranje zdravstvenih kadrova ključno je za efikasno funkcioniranje zdravstvenih sustava, što osobito dolazi do izražaja u kriznim situacijama kao što je trenutačna.
U okviru Konferencije o budućnosti Europe Europski gospodarski i socijalni odbor u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu – Školom narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ organizira konferenciju „Planiranje kadrova u zdravstvu – nemoguća misija ili nova prilika?”.
Konferencija će se održati u petak, 11. veljače 2022. godine s početkom u 15 sati u hibridnom obliku – Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Rockefellerova 4, Zagreb i Zoom platforma.
Sudionici, program te obrazac za prijavu na konferenciju dostupni su na web stranici:
hrh.mef.hr
Prijavite se i aktivno sudjelujte!
Organizatori
- Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- Centar za planiranje zanimanja u biomedicine i zdravstvu
- Centar za istraživanje I promicanje najboljih zdravstvenih praksi
- sc. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sudionici
- Maya Matthews
Europska komisija – Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane – Voditeljica odjela “Učinkovitost nacionalnih zdravstvenih sustava”
- Paolo Michelutti
Nacionalna agencija za regionalne zdravstvene usluge Republike Italije (AGENAS) / Koordinator Zajedničke akcije Europske unije za planiranje i predviđanje radne snage
- akademik Željko Reiner
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora (TBC)
- Karlo Ressler
Zastupnik u Europskom parlamentu
- dr. sc. Krešimir Luetić
Koordinacija komora u zdravstvu / Predsjednik Hrvatske liječničke komore
- Ana Soldo
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore
- Mario Gazić
Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara
- dr. sc. Danko Relić
Europski gospodarski i socijalni odbor / Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu
- Aurel Laurentiu Plosceanu
Europski gospodarski i socijalni odbor – Predsjednik Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC section)
- prof. dr. sc. Vili Beroš
Ministar zdravstva Republike Hrvatske (TBC)
- prof. dr. sc. Slavko Orešković
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
- prof. dr. sc. Stjepan Orešković
Voditelj Poslijediplomskog specijalističkog studija “Menadžment u zdravstvu” / Centar za istraživanje i promicanje najboljih zdravstvenih praksi
- prof. dr. sc. Aleksandar Džakula
Nadzor zdravstvenih sustava i politika (HSPM) – Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike
- mr. sc. Dražen Jurković
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske / Predsjednik Hrvatskog društva za javno zdravstvo HLZa
Program
15.00 – 15.30 | Otvorenje
15.30 – 16.30 | Okrugli stol o planiranju kadrova u zdravstvu
16.30 – 17.00 | Rasprava
17.00 – 17.30 | Stanka
17.30 – 18.15 | Izlaganja o planiranju kadrova u zdravstvu
18.15 – 18.45 | Rasprava
18.45 – 19.00 | Zaključci i zatvaranje konferencije
NPOO – Uvođenje sustava strateškog upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu
Bolničke zdravstvene ustanove u Hrvatskoj pružaju glavninu ambulantnih specijalističkih usluga. Nacrt Nacionalnog plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. predviđa kako će se ustanove na primarnoj razini zdravstvene zaštite – domovi zdravlja također angažirati na pružanju izvanbolničkih specijalističkih usluga (u partnerstvu s bolnicama) bliže zajednicama u kojima ljudi žive. Ovo će također ublažiti dio pritiska na bolnice kao najskuplji oblik skrbi.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti bilježi se manjak liječnika i nepopunjene ambulante, naročito u ruralnim područjima i otocima, te veoma visok prosječan broj osiguranika u skrbi (oko 1,700). Stopa upućivanja u specijalističku zdravstvenu zaštitu je unatoč znatnom smanjenju (od 26,2% pacijenata u 2008. do 15.1% u 2017.) još uvijek previsoka. Udio specijalista obiteljske medicine još uvijek je prenizak, a domovi zdravlja izgubili su ključnu ulogu stručnih koordinatora zdravstvenih radnika i aktivnosti u svom okružju.
Na primarnoj razini ne pružamo dovoljno nutricionističkih, palijativnih, psiholoških i farmakoloških usluga. Ne pružamo niti izbliza dovoljno usluga u zajednici. Velika opterećenost liječnika i medicinskih sestara administrativnim zadacima ometa pružanje kvalitetne skrbi te jače uključivanje u preventivne i promotivne aktivnosti ključne za unaprjeđenje zdravlja populacije. Ljudski resursi, stručni i posvećeni zdravstveni radnici, najveća je vrijednost našeg zdravstvenog sustava. No, desetljeća neadekvatnog planiranja i upravljanja te trend iseljavanja u bogatije zemlje EU-a doveli su do situacije u kojoj su mnoge ambulante primarne zdravstvene zaštite prazne, a bolnice se, naročito manje, susreću s ozbiljnim poteškoćama u zapošljavanju potrebnih medicinskih sestara i liječnika.
Plaće, koje su zadnjih godina znatno rasle, pritom su samo jedan uzroka problema. Dostupne ankete koje je provela Hrvatska liječnička komora ukazuju na druge sustavne izazove koji uzrokuju nezadovoljstvo zdravstvenih radnika: slabo upravljanje i organizaciju rada, teške radne uvjete, neadekvatnu provedbu obrazovanja i stručnog usavršavanja itd.
Osiguravanjem centralnog financiranja specijalizacija sprječava se da financijski razlozi nemogućnosti zdravstvenih ustanova na primarnoj razini da osiguraju potrebna sredstva dovedu do nemogućnosti specijalističkog usavršavanja dovoljnog broja liječnika utvrđenog Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020.-2024.), a koji je temeljen na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na bolničkoj, ali i ostalim razinama zdravstvene zaštite, kao i na potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovom broju, rasporedu te dobnoj strukturi.
Analiza stanja ukazuje na značajnu neravnomjernu raspoređenost liječnika u odnosu urbana i ruralna područja, kao i disproporciju između primarne i bolničke zdravstvene zaštite, jer se u posljednje četiri godine povećao broj liječnika u bolničkom sustavu, a smanjio broj u primarnoj i obiteljskoj medicini. Također u djelatnosti obiteljske medicine 30% liječnika ili 670 njih starije je od 60 godina, a što znači da će u narednih 5 godina ostvariti uvjete za starosnu mirovinu. Starijih od 65 godina u djelatnosti ima 162, koji su već stekli uvjete za starosnu mirovinu, ali još uvijek rade uz suglasnost ministra.
Dodatni problem je odlazak liječnika u inozemstvo (prema podacima Hrvatske liječničke komore oko 1850 liječnika je zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo).
Stanje popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za četiri osnovne djelatnosti za siječanj 2021.:
- u djelatnosti obiteljske (opće) medicine nedostaje – 191 timova, (potrebno 2452 tima/ugovoreno 2326 timova)
- u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece: nedostaje – 48 timova (potrebno 330 timova/ugovoreno 282 tima)
- u djelatnosti zdravstvene zaštite žena: nedostaje – 59 timova (potrebno 335 timova/ugovoreno 276 timova)
- u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite: nedostaje – 280 timova, (potrebno 2271 tim/ugovoreno 2066 timova
- u djelatnost medicine rada: nedostaje – 34 tima (potrebno 193 timova/ugovoreno 159)
- u djelatnosti hitne medicine ugovoreno je ukupno 724 tima T1, 220 timova T2, i 31 tim pripravnosti te ukupno 110 timova prijavno-dojavne jedinice.
Obzirom je pitanje ljudskih resursa top prioritet, održivost ove mjere osigurat će se financiranjem iz ESF-a i/ili Državnog proračuna RH.
Cilj:
Omogućiti specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika, doktora medicine, na primarnoj temeljnoj razini zdravstvene zaštite te medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine i na taj način ostvariti ravnomjernu geografsku raspodjelu zdravstvenih djelatnika i dostatnu popunjenost Mreže javne zdravstvene službe. Navedenim će se povećati dostupnost zdravstvene zaštite svim hrvatskim građanima, osobito onima u ruralnim i slabije naseljenim područjima te poboljšala učinkovitost hitne medicine odnosno osigurao visoko kvalitetan i učinkovit sustav zdravstva.
Opis:
U cilju povećanja kvalitete i učinkovitosti primarne zdravstvene zaštite te osiguravanja uvjeta za obavljanje 80% slučajeva na primarnoj razini odnosno smanjenja upućivanja u znatno skuplju specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu potrebno je povećati udio specijalista obiteljske medicine u ukupnom broju doktora ugovorenih u timovima obiteljske/opće medicine. Trenutno u djelatnosti obiteljske medicine ima 47,11% specijalista obiteljske medicine, a na specijalizaciji je samo 175 specijalizanata. Također je potrebno osigurati dostatan broj specijalizacija drugih specijalista na primarnoj razini radi popune praznih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe i razvoja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja.
U djelatnosti hitne medicine udio doktora specijalista hitne medicine u ukupnom broju ugovorenih timova iznosi 14,88%, te nužno zahtijeva povećanje udjela specijalista hitne medicine u timovima T1, kao i specijalista medicinskih sestara/medicinskih tehničara u timovima T2. Podizanjem kompetencija medicinskih sestara/medicinskih tehničara osigurat će se bolja učinkovitost hitne službe, te omogućiti postupna reorganizacija izvanbolničke hitne službe koja se sada temelji na timovima T1 čiji su nositelji liječnici.
Provedba:
Na temelju Nacionalnog Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje koji se temelji na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, kao i potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovim brojem, rasporedom te dobnom strukturom, donosi se godišnji plan specijalističkog usavršavanja i odobrava određeni broj specijalizacija doktora medicine te raspisuje natječaj za iste. Po završetku programa specijalističkog usavršavanja i položenog ispita liječnik specijalist nastavlja rad u svojoj matičnoj ustanovi. Na temelju Plana specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara/tehničara po ustanovama hitne medicine i definiranja uvjeta natječaja raspisuje se natječaj i odabir kandidata za specijalističko usavršavanje te se sklapaju Ugovori o međusobnim pravima i obvezama. Po završetku programa usavršavanja u djelatnosti hitne medicine u trajanju od godine dana, izdaje se potvrda o položenom specijalističkom usavršavanju. Plan specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara/tehničara sadržavati će ravnomjernu raspodjelu specijalizanata na cjelokupnom teritoriju Hrvatske, a sukladno uvjetima iz natječaja.
Procijenjeni troškovi provedbe ove reformske mjere uključuju financiranje 576 specijalizacija za doktore medicine bez specijalizacije i 375 specijalizacija za medicinske sestre/tehničare u djelatnosti hitne medicine bez specijalizacije.
