January 5, 2022

Olja Vori o “sestrinstvu budućnosti”: Medicinske sestre trebaju biti istaknutije u kreiranju zdravstvenih politika i međunarodnoj zdravstvenoj diplomaciji!

lorence Nightingale, začetnica modernog sestrinstva, zasigurno bi bila ponosna na naše sugovornice koje suvereno upravljaju sestrinstvom budućnosti, kako u Hrvatskoj, tako i izvan njezinih granica, u geografskom i metaforičkom smislu. Sama „majka sestrinstva“ je svojim je savjetima, usmeno i pismeno, predlagala važne reforme u odgoju sestara i bolničkoj službi, sudjelujući pri osnivanju niza socijalno-medicinskih ustanova. Dame koje smo prepoznali kao autentična lica sestrinstva budućnosti nastavljaju i razvijaju misiju začetnice njihove profesije, educirajući se na području međunarodnih odnosa i diplomacije, zdravstvenog menadžmenta, gradeći globalne mreže i sudjelujući u stručnim organizacijama te europskim i nacionalnim udruženjima pacijenata. Pri tome se bezrezervno predaju svojoj primarnoj misiji zdravstvene skrbi, pomičući granice sestrinstva na moderan, kreativan i digitalan način! Upoznajte njihovu viziju sestrinstva budućnosti za Health Hub!

Jedna od autentičnih predstavnica medicinskih sestara koje cjeloživotnu izobrazbu smatraju vrlo važnom jest Olja Vori, koja je ujedno završila studij međunarodnih odnosa i diplomacije, te je također doktorand na istom području!

Olja Vori, dipl. med. techn.

doktorand međunarodnih odnosa i diplomacije

Koliko je sestrinstvo napredovalo do danas?

Promatrajući sestrinstvo kroz povijest može se reći da su temelji ove danas autonomne profesije u njegovanju bolesnika. Tradicionalna sestrinska praksa poznata je od davnina ipak se može reći da počeci profesionalnog sestrinstva datiraju od kraja 19. stoljeća s osnivanjem prvih škola za medicinske sestre. Utemeljiteljica tog suvremenog sestrinstva je kćer bogatih britanskih roditelja Florence Nightingale (1829. – 1910.) koja je pokrenula obrazovanje medicinskih sestara. Transformacija sestrinstva kroz povijest vezana je uz dinamiku društvenih fenomena kao jedene nove paradigme u poimanje zdravlja, i kvalitetu života.

Tijekom Krimskog rata (1854.) Nightingale zajedno sa svojim medicinskim sestrama preuredile prilagodile su prostor bolnice vojarne, upravljale u pripremi i konzumiranju hrane, primjeni lijekova i ostalih aktivnosti koje su rezultirale padom smrtnosti i osigurale boravak bolesnika, u za to vrijeme, puno boljim sanitarnim uvjetima. Bila je poznata kao “gospođica sa svjetiljkom” jer je noću obilazila i tješila bolesne i ranjene. Smatra se utemeljiteljicom današnjeg sestrinstva jer krajem 19. stoljeća čitav zapadni svijet počinje uvodite formalno obrazovanje medicinskih sestara u svoje nacionalne programe. Taj trend obrazovanja medicinskih sestara događa se i Hrvatskoj kada liječnik dr. Andrija Štampar osniva prve zdravstvene ustanove na području javnog zdravstva i prepoznaje potrebe za obrazovanim medicinskim sestrama. Tako je 1921. godine otvorena škola za sestre pomoćnice. Slijedom mnogih promjena i uključenih ostalih osoba važnih za povijesni razvoj sestrinstva u nas, godine 1966 u Zagreb osnovana je Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare kada upisuje polaznike za medicinske sestre dispanzersko patronažnog i smjera bolničke njege. Taj program je trajao dvije godine. Danas preddiplomski studij sestrinstva traje tri godine (šest semestara) i danas je sestrinstvo priznata profesija koju nitko ne osporava, međutim upravo taj profesionalni status od sestrinstva uz bazično obrazovanje zahtijeva potrebu daljnjeg rada na autonomnosti, te nastojanja vertikalnog obrazovanja sve do stupnja znanstvenog obrazovanja/doktora znanosti.

Koji su današnji trendovi u sestrinskoj skrbi?

Današnje sestrinstvo svoju prepoznatljivost zasniva na specifičnim elementima kao što su: teorijska – metodološka osnova koja čini sustavnu i zaokruženu cjelinu i podlogu za profesionalno djelovanje, stručna ekspertiza (znanstvenu – profesionalnu nadležnost), prepoznatljivost profesije u javnosti (autonomije struke), organiziranost profesije te izgradnji i poštivanju profesionalna etike. Autonomija sestrinske profesije može se sagledavati kroz sposobnost i pravo na samostalno donošenje odluka, samostalno djelovanje u sklopu svojih profesionalnih kompetencija stečenim obrazovanjem. Medicinske sestre danas autonomno upravljaju organizacijom u provođenju zdravstvene njege, a jednako tako su neizostavni član u upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova. Danas, sukladno postojećim zakonima medicinska sestra svoj profesionalni doprinos osim zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama pruža iz privatnog sektora. Naime, danas u Republici Hrvatskoj ima više od 200 privatnih Ustanova za pružanje zdravstvene njege u kući bolesnika, koje svoje usluga pružaju sklapajući ugovor s HZZO -om

Trebaju li medicinske sestre biti istaknutije u kreiranju zdravstvene politike?

Apsolutno da, jer sestrinstvo je integrirano u sve razine zdravstvene zaštite. Javno zdravstvo je društveni i politički koncept čiji cilj je unapređenje zdravlja, produženje i unapređenje kvalitete života stanovništva kroz zdravstveno prosvjećivanje, sprečavanje bolesti te druge oblike zdravstvenih i drugih intervencija, gdje je nezamislivo provođenje mjera bez medicinske sestre kao ravnopravnog člana tima. Jednako tako medicinska sestra autonomno upravlja u provođenju zdravstvene njege u bolničkim i kliničkim odjelima različitih specijalnosti i samim time je odgovorna za sve učinjeno. Zbog svega navedenog vidljivost medicinske sestre u kreiranju zdravstvene politike postoji ali sukladno složenosti poslova i ukupnim brojem medicinskih sestara/tehničara u sustavu zdravstva mogla bi biti i bolja zastupljenost.