Pravni pogled na globalni trend: Upotreba bespilotnih letjelica u zdravstvenoj skrbi
espilotne letjelice (eng. unmanned aerial vehicles – UAVs), poznatije i kao dronovi, mijenjaju način poslovanja u čitavom nizu sektora. Iako se popularnost dronova tek nedavno proširila u potrošačkom svijetu, upotreba bespilotnih letjelica zapravo datira iz vremena Prvog svjetskog rata te se u početku se koristila u vojne svrhe i prikupljanje vojnih obavještajnih podataka ili praćenje vremenskih obrazaca. Međutim industrija bespilotnih letjelica se razgranala, razvijajući mnoštvo komercijalnih primjena te danas ima važnu ulogu u mijenjanju niza industrija, uključujući područja nafte i plina, rudarstvo, poljoprivredu, maloprodaju, dostavu, ali i zdravstvenu skrb. S obzirom na to da pristup standardnoj razini zdravstvenih usluga i medicinskim potrepštinama znatno varira diljem svijeta, vodeće organizacije ulažu velike napore u razvitak tehnologije kako bi unaprijedili i osigurali dosljednu i pouzdanu zdravstvenu skrb.
Globalno tržište medicinskih bespilotnih letjelica je u 2019. godini procijenjeno na 109.08 milijuna dolara te se do 2027. godine predviđa prosječna godišnja stopa rasta od 24.8% na 641.86 milijuna dolara, a pandemija bolesti COVID-19 vjerojatno će povećati potražnju,a time i vrijednost tržišta čak i više nego što je predviđeno.
Značajna područja primjene medicinskih bespilotnih letjelica su prvenstveno siguran, brz i učinkovit prijevoz krvi i laboratorijskih uzoraka do udaljenih i nepristupačnih područja, kao i u gusto naseljenim područjima, isporuka cjepiva koja pokazala se posebice bitnom uslijed pandemije, prijevoz organa za transplantaciju kod kojih kritična i vremenski osjetljive priroda zahvata (4-36 sati od darivatelja do pacijenta) čini ultrabrzi transport preduvjetom, zatim prijevoz malih medicinskih proizvoda kao što su automatizirani vanjski defibrilatori na mjesta nesreće ili pomoć u slučajevima prirodnih katastrofa (kao 2011. godine u Fukushimi i 2017. godine uslijed uragana Harvey), pomoć u traganju i spašavanju, pristup opasnim i ratnim zonama te primjena u telemedicini za daljinsku dijagnostiku i liječenje pacijenata.
Kalifornijska kompanija Zipline prva je na svijetu ponudila redovitu isporuku hitnih medicinskih proizvoda svojim bespilotnim letjelicama te je ova ideja privukla pažnju vlade Ruande i njihove agencije za civilno zrakoplovstvo, koja je izmijenila propise kako bi omogućila operaciju bespilotnim letjelicama i dostavu jedinica krvi udaljenim i nedostupnim područjima kao prvi među takvim pothvatima.
Zipline koristi bespilotne letjelice s fiksnim krilima koje imaju veći dolet te su otpornije na loše vrijeme, za lansiranje letjelice koristi se katapult mehanizam, a sama dostava se vrši bez slijetanja pomoću padobrana. Jednom kada je u zraku, operator letjelicu prati na iPadu ostajući u stalnom kontaktu s kontrolom zračne plovidbe. Sve rute su razvijene s pomoću 3D satelitskih karata i detaljnog pregleda tla te su, s obzirom na to da je točnosti izuzetno važna, unaprijed programirane uporabom kinematičkog navigacijskog sustava na koji je način omogućena isporuka unutar ciljnog područja promjera pet metara.
Dostava krvi je bila logičan početak, s obzirom na kratak vijek trajanja, uvjete čuvanja te čestu hitnu potrebu, dok se danas dostava proširila na brojne medicinske proizvode: lijekove za liječenje HIV-a, tuberkuloze, tifusa i malarije, kontracepciju i dijagnostičke testne komplete,cjepivo protiv bjesnoće te zaštitu djece u udaljenim selima u planinskim područjima Ruande od bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.
Sličan projekt trenutno postoji i u ruralnim dijelovima Amerike i Australije, Indiji, Malawiu te Tanzaniji, gdje je dostava krvi posebno važna s obzirom na to da Tanzanija, prema podacima njihove vlade, ima jednu od najvećih stopa smrtnosti majki na svijetu (556 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 poroda).
Uslijed pandemije je u Gani u nekoliko dana dostavljeno više od 11.000 doza COVID cjepiva, dostava COVID testova, zaštitne opreme i lijekova bespilotnim letjelicama odvija se po otocima Škotske i u Irskoj reducirajući pritom vrijeme dostave s 36 sati na 15 minuta, a u Kini su vlasti letjelice inicijalno dizajnirane za raspršivanje pesticida prenamijenile za dezinfekciju javnih prostora tijekom pandemije.
Ova tehnologija će u budućnosti može omogućiti, olakšati i sigurnije pružiti njegu koja se sada pruža u bolnici – kod kuće, dostavu lijekova i tretmana u dom, pomoć starijoj populaciji umjesto da svoje posljednje godine provedu u staračkim domovima, dostavu medicinskih potrepština u ruralna i udaljena područja, s obale na brodove ili s druge strane u gusto nastanjena područna i sposobnost da dođu do žrtava kojima je potrebna hitna medicinska pomoć u roku od nekoliko minuta, transport lijekova unutar bolničkih zidova i između bolničkih zgrada, umjesto da se takve isporuke vrše pješice ili kroz sustave pneumatskih cijevi koje bolnice obično koriste.
Neke od prepreka s kojima se suočava ova ideja je prvenstveno regulatorne prirode, što je i jedan od razloga zašto su ovi projekti većinom pokrenuti u područjima svijeta koja su manje regulirana i s manje zakrčenim zračnim prostorom, s obzirom da je zrakoplovstvo područje koje je izrazito visoko regulirano i gdje je sigurnost zračnog prometa od najvećeg interesa. Zatim su tu prepreke u vidu vibracija, promjene tlaka i temperature tijekom transporta koje mogu utjecati na uzorke krvi, cjepiva i druge medicinske potrepštine. Problemi su i tehničke prirode kao trajanje baterije, komunikacija pilota i letjelice, pokrivenost signalom, još uvijek relativno skupa upotreba te generalna odbojnost ljudi zbog zaštite privatnosti, neodgovornog korištenja posebno u krugu aerodroma ili buke koju letjelice stvaraju.
Na razini Europske Unije, Europska komisija je prepoznala dronove kao jasan dio budućeg transportnog i logističkog krajolika te njihov golem potencijal kada su u pitanju usluge prijevoza tereta te usluge dostave, stoga je u travnja 2021. godine donijela takozvani U-space paket koji čine tri Uredbe, a koje zajedno stvaraju uvjete potrebne da i dronovi i zrakoplovi s posadom sigurno djeluju u dijelu našeg zračnog prostora poznatom kao U-prostor. Ove Uredbe uvode nove usluge za operatere dronova, omogućujući im izvođenje složenijih operacija na većim udaljenostima, posebno u zagušenom zračnom prostoru i na niskoj razini (ispod 120 m) te kada su izvan vidokruga. U-prostor stvara i usklađuje uvjete potrebne za siguran rad zrakoplova s posadom i bespilotnom posadom, za sprječavanje sudara između dronova i drugih zrakoplova te za ublažavanje rizika od prometa dronova na zemlji. Regulatorni paket stupio je na snagu u travnju 2021. godine, a primjenjivat će se od 26. siječnja 2023.
Učinkovitost ovih bespilotnih zrakoplovnih letjelica može se nositi s ogromnim pritiskom na globalni zdravstveni sektor. Bespilotne letjelice učinkovito isporučuju biološke tvari poput krvi, seruma, virusne kulture, cjepiva i organa na najbrži i najsigurniji način što pomaže u spašavanju milijuna života. Dok suvremeni zdravstveni sustav predstavlja neka od najvećih dostignuća čovječanstva u poboljšanju kvalitete ljudskog života, ipak, u ovom modernom dobu, mnogi ljudi u ruralnim i nerazvijenim dijelovima svijeta još uvijek nemaju pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi, a ovaj je problem samo dobio novu dimenziju tijekom trenutne pandemije.
Također, istraživanje koje je vodio John Hopkins Bloomberg School of Public Health ukazuje da bespilotne letjelice imaju mogućnost poboljšanja stope cijepljenja i pomoći u različitim programima imunizacije koji se održavaju na globalnoj razini, što je osobito istinito u vrijeme brzog porasta broja slučajeva zaraze covidom koji dovodi do akutnog nedostatka zdravstvenih radnika i objekata.
Dostava cjepiva i medicinskog materijala pomoću dronova nije nova ideja, svijet je već svjedočio da dronovi mogu biti izuzetno korisni na udaljenim lokacijama gdje nedostaje odgovarajuća infrastruktura i povezanost te su brojne su prednosti korištenja bespilotnih letjelica u zdravstvu, od spašavanja ljudskih života do uštede vremena, novca i ljudskog rada omogućavajući tako zdravstvenim radnicima da pacijentima pravovremeno pruže uslugu. Pandemija bolesti COVID-19 djelovala je kao katalizator za usvajanje i prihvaćanje dronova u zdravstvu iz dva glavna razloga: potrebe za brzom isporukom medicinskih potrepština te mjera socijalnog distanciranja koje su učinile su sustave s daljinskim upravljanjem posebno vrijednima, no čini se da smo tek zagrebali površinu njihovog punog potencijala.
PRIPREMILI:
Tomislav Miličević, dipl. iur.
Bojan Šupuković, dipl. iur.
Odvjetničko društvo Miličević i Šupuković
https://www.odms.hr/
Health Hub Area Leads – Legal
