Maja Radovanlija – Ambasadorica ljekarništva i zdravlja za najmlađe
ve godine povodom Hrvatskog dana ljekarni obilježilo se 750 godina od prvog pisanog spomena postojanja ljekarne u Trogiru (29. listopada 1271.), što smatramo početkom razvoja ljekarništva na tlu Hrvatske. Značaj ove obljetnice nadilazi granice naše zemlje jer svjedoči da se farmacija i ljekarništvo u nas, napose na području Dalmacije, počelo razvijati vrlo rano, usporedo s razvojem u Europi, gdje se prve ljekarne javljaju već u 12. stoljeću, ali procvat europskog ljekarništva datira iz 13. stoljeća.
Hrvatskim danom ljekarni želi se istaknuti vrijednost ljekarničke struke u zdravstvenom sustavu, unaprijediti stav medija i javnosti o ovoj profesiji, naglasiti kompetencije i naobrazbu ljekarnika te ukazati na doprinos ljekarnika pri liječenju, očuvanju zdravlja i promicanju odgovornog ponašanja građana prema svom zdravlju.
Jedan od predivnih primjera promicanja uloga ljekarnika u zajednici jest primjer mag. pharm. Maje Radovanlija, univ. mag. spec. kliničke farmacije iz Ljekarne „Vukoja“ u Požegi, koja nas je oduševila sa svojom nesporednošću i aktivnostima za zdravo odrastanje djece u suradnji s Dječjim vrtićem “Zvončić” u Novoj Kapeli. Naša sugovornica uistinu je primjer promicanja ljekarničke profesije u lokalnim zajednicama te doprinosa javnom zdravlju od „najmanjih“ nogu!
Mag. pharm. Radovanlija, kako ste najmlađima predstavili ljekarničku profesiju?
Da bi netko znao da vaša ljekarnička usluga postoji i da biste dobili priliku za individualni pristup, trebate sagraditi priču o sebi. Potrebno je stvarati priču oko ljekarničke usluge i skrbi, bez obzira na to je li mala ili velika i imate li ograničen budžet ili pak malo slobodniji. Ne zaboravite izuti svoje cipele i obuti cipele onih najmanjih i sagledati priču iz njihovog kuta. Da bi netko došao do vas mora znati da postojite. Ponekad nećete moći pomoći u potpunosti ali važno je znati da je dovoljno pružiti ruku da se netko digne.
Upoznavanje djeteta s važnošću prevencije i očuvanja zdravlja počinje od najranije dobi da bi se u vrtićkoj dobi proširilo na brojne aktivnosti u i izvan vrtića, a to svakako podrazumijeva posjet ljekarni i upoznavanju s radom iste i njezinim djelatnicima, ali i zdravstvenih radionica u vrtiću u organizaciji ljekarni.
Pri poticanju cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece potrebno je posvetiti se razvoju kompetencija usklađenih s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta. Predškolska djeca u vrtiću kao odgojno-obrazovnoj ustanovi ostvaruju brojne prilike interakcija s drugom djecom i odraslima.
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, kao međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu između ostalog navodi da djeca imaju pravo na život i razvoj u svim vidovima života, uključivši tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni.
Okoliš i kultura mogu pridonijeti intelektualnim dostignućima, a kvocijent inteligencije i uspjeh mogu se mijenjati ovisno o društvima, grupama i pojedincima. Test Ravenovih progresivnih matrica koji je stvoren kako bi mjerio sposobnost apstraktnog mišljenja kod ljudi bilo kojeg jezika, dobi i kulture dovodi do zaključka kako su testovi inteligencije snimka dosadašnjih iskustava neke osobe u danoj okolini, a ne dobar indikator ili nepromjenjiv potencijal.
(objavljeno uz dozvolu mag. pharm. Maje Radovanlija iz njezine arhive)
Što je najvažnije u radu s djecom prilikom ovakvih aktivnosti, kakva su Vaša iskustva?
Pri edukaciji i interakciji s djecom važno je shvatiti način na koji usvajaju informacije jer to utječe na ono što će zapamtiti. Obično bolje pamtimo ono što je povezano sa snažnim emocijama pa nam se to čini i važnijim. To pak može značiti da manje pozornosti obraćamo na manje emocionalna sjećanja – ona koja bi pak mogla biti presudna za buduće odluke. Stoga emocije, ako se njima pravilno upravlja, mogu čak poboljšati racionalno razmišljanje, omogućiti ispravno donošenje odluka i usmjeriti pojedinca na odgovarajuće ponašanje.
Brojna istraživanja su dokazala da emocionalna inteligencija duboko utječe na odnose sa suradnicima i nadređenima kao i sposobnost da osmislite i implementirate uspješne strategije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) povećala je usredotočenost na sprečavanje izgaranja na radnom mjestu koju je označila kao profesionalni fenomen te navodi mogućnost zapošljavanja zaposlenika s visokom emocionalnom inteligencijom jer tako mogu pomoći u stvaranju zdravijeg radnog mjesta sebi i drugima.
Koliko je važna edukacija i doprinos ljekarnika u zdravom odrastanju djece?
Stoga je neizostavna njega i skrb za tjelesni, emocionalni i mentalni rast i razvoj djeteta te prevencija i očuvanje njegovog zdravlja. To se primarno odnosi na njegu i brigu za zdravlje djece, tjelesni rast i razvoj koji se temelji na zdravstvenoj zaštiti djeteta i sigurnosti, prehrani, higijensko tehničkim uvjetima u ustanovi te zdravstvenom, emocionalnom i mentalnom rastu i razvoju.
Na taj način djeca imaju priliku saznati kako i na koji način možemo prevenirati i spriječiti pojavu bolesti, očuvati zdravlje i time im osigurati zdravo i sretno odrastanje.
Uvijek u svemu što radimo treba tražiti neki dublji smisao, gledati širu sliku, imati stav da je pružanje ljekarničke skrbi i edukacije dio veće cjeline i da time što radimo, ma koliko se činilo nevažnim ipak dajemo svoj doprinos zdravom odrastanju pojedinca i stvaranju zdravog društva.
O mag. pharm. Maji Radovanlija, univ. mag. spec. kliničke farmacije
Poslijediplomski specijalistički studij kliničke farmacije završava na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Mentor je polaznicima (magistri farmacije, studenti, farmaceutski tehničari) na stručnom osposobljavanju u ljekarni. Sudjeluje u ljekarničkim aktivnostima i javnozdravstvenim projektima prevencije i praćenja terapije u ljekarni. Dobitnica je nagrade Ljetna škola kliničke farmacije 2017. za najbolji primjer procjene prioriteta u terapiji – primjer iz prakse. Predavač je na stručnim skupovima, savjetovanjima i kongresima. Posvećena je stručnom usavršavanju i edukaciji ljekarnika na području ljekarničke skrbi i kliničke farmacije.
Sudjelovala je na Konferenciji Sljedeće poglavlje u ljekarničkoj skrbi 2019 – Pregled uporabe lijekova u doba digitalne skrbi u Estoniji u okviru međunarodnog projekta „Pregled uporabe lijekova” s temom “Pregled uporabe lijekova u pojedinim ljekarnama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”.
