Uključenje kliničkog farmaceuta u definiranje politike lijekova bolnice kroz povjerenstvo za lijekove i javnu nabavu dovodi do značajnih ušteda u zdravstvenom sustavu
risutan je snažan trend rasta troškova u zdravstvu u cijelome svijetu, pa tako i na razini Europske unije (EU). Prema podacima iz Eurostat-a većina država EU je imala rast troškova u zdravstvu više od 20% u 2018. godini u odnosu na 2012. Najveći rast troškova je zabilježen u Rumunjskoj, gdje su rashodi u 2018. bili za 81,0 % veći u odnosu na 2012., što je povećanje ekvivalentno od 11,6 % godišnje. Hrvatska bilježi rast troškova od 23,4% u 2018. u odnosu na 2013. Smatra se da na troškove za lijekove odlazi otprilike jedna četvrtina od svih ukupnih troškova u zdravstvu.
Prema zadnjim dostupnim izvješćima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2019. i 2020. godinu zabilježen je također snažan trend rasta. Povećanje potrošnje lijekova u 2019. godini u definiranim dnevnim dozama na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) iznosi 15,9% više u odnosu na 2018. godinu. Ovaj porast potrošnje znatno je viši u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, koji je iznosio prosječno 6,6% godišnje. Prema financijskim pokazateljima povećanje troškova bilježi porast od 15,5% u 2019. odnosu na 2018. godinu te je, isto tako, znatno viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2015. do 2019. godine, koja je iznosila prosječno 9,8% godišnje. Bolnička potrošnja je povećana financijski za 27,5% 2019. u odnosu na 2018.
Eugen Javor, mag. pharm., spec. kliničke farmacije
U 2020. je trend rasta manje izražen nego 2019. radi samoga utjecaja pandemije COVID-19. Ukupna potrošnja za lijekove financijski u 2020. godini iznosi 8.408.855.389 kuna. Povećanje potrošnje lijekova u 2020. godini u DDD/1000/dan iznosi 3,18% u odnosu na 2019. godinu. Ovaj porast potrošnje niži je u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, u razdoblju od 2016. do 2020. godine, koji je iznosio 6,16%. Prema financijskim pokazateljima povećanje troškova bilježi porast od 9,92% u 2020. odnosu na 2019. godinu te je, neznatno viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2016. do 2020. godine, koja je iznosila 9,78% godišnje. Bolnička potrošnja je povećana financijski za 12,5% 2020. u odnosu na 2019. Manje izražen rast bolničke potrošnje je vjerojatno odraz transfera troškova (izdavanja lijekova) za određenih kroničnih bioloških terapija iz bolnica na razinu primarne zdravstvene zaštite.
Kako bi optimizirale ulaganje u lijekove bolnice dizajniraju politiku lijekova bolnice, te koriste javnu nabavu i pregovaračke procese. Veliku ulogu u optimizaciji troškova za lijekove ima i povjerenstvo za lijekove bolnice, što je jasno opisano u praktičnom savjetniku za Povjerenstvo za lijekove Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nadalje, europski parlament odobrio je novu Direktivu o javnoj nabavi u 2014. kako bi se omogućio jednak pristup i konkurentnost za provedbu javnih natječaja na tržištu EU. Strategija najniže nabavne cijene je trenutno najčešće korištena metode za optimizaciju troškova za lijekove od strane zdravstvenih osiguranja i bolnica. Bitno je za naglasiti da je važnost uključivanja kliničara u javnu nabavu jasno definirana u Engleskoj u „Nacionalnoj strategiji nabave zdravstvenih usluga i lanca opskrbe 2018.-2021“. S obzirom da je nabava lijekova složen proces ne bi se trebala obavljati bez uključivanja kliničkog farmaceuta.
Doc. dr. sc. Marko Skelin, spec. kliničke farmacije
S ciljem racionalizacije troškova za lijekove u Općoj bolnici Bjelovar primijenjen je novi pristup uključenja kliničkog farmaceuta u izradu politike lijekova bolnice kroz Povjerenstvo za lijekove i javnu nabavu lijekova. Cilj racionalizacije troškova za lijekove kroz definiranje politike lijekova bolnice je osigurati neometanu opskrbu lijekovima, radi učestalih defektura lijekova na razini cijele EU, i osloboditi sredstva za daljnje unaprjeđenje zdravstvene skrbi za bolesnika. Izrada politike lijekova bolnice je kompleksan proces i zahtjeva da njeni dionici imaju dokazano znanje na području medicine temeljene na dokazima i vrijednosti, te na području translacijske medicine i farmakoekonomike. Bitno je za napomenuti da do sada nisu postojale farmakoekonomske analize koje su evaluirale ekonomsku vrijednost kliničkog farmaceuta u općim bolnicama. Svaka implementacija nečega novoga, posebno na području farmakoekonomike, nailazi na mnoge izazove. Ista iskustva su bila i u ovome slučaju. Međutim, uz viziju i podršku uprave bolnice, te suradnju svih dionika uključenih u proces javne nabave lijekova, uključenjem kliničkog farmaceuta postigla se značajna racionalizacija troškova za lijekove uz zadržavanje kvalitete zdravstvene skrbi.
Uključenje kliničkog farmaceuta u izradu politike lijekova bolnice kroz Povjerenstvo za lijekove i javnu nabavu za lijekove donosi značajnu ekonomsku korist zdravstvenom sustavu. Upotrebom farmakoekonomskih analiza, iz podataka Opće bolnice Bjelovar, dobiven je omjer koštanja i isplativosti od 14.18:1 za ovaj novi pristup. Drugim riječima 14 godišnjih bruto plaća kliničkog farmaceuta može se isplatiti iz ušteda postignutih uslugama kliničkog farmaceuta u razdoblju od jedne godine. Stoga, ukoliko klinički farmaceut bude zaposlen na poslovima definiranja politike lijekova bolnice kroz period od godinu dana, dobije se dodatnih 13 godina njegova rada besplatno.
Klinički farmaceut je još uvijek nedovoljno prepoznat zdravstveni djelatnik, stručnjak za lijekove, u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ipak, nadamo se da će se nakon značajnih pozitivnih rezultata iz Opće bolnice Bjelovar to promijeniti.
REFERENCE:
Javor E, Allouch A, Galic JO, Skelin M. The economic impact of a clinical pharmacist’s involvement in the hospital medicines policy in a rural area. International Journal of Clinical Practice. n/a(n/a):e14859.
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/ijcp.14859
