Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – e-Zdravstvo

Bez jasno definirane i ujednačene primjene podatkovnih i informacijskih standarda i propisa, zdravstvo je segmentalno informatizirano i raste po principu projektnog pristupa s minimalnom usklađenosti i kontrolom međuovisnosti projekata i njihovih rješenja.

Projekti informatizacije nerijetko su pretjerano tehnološki orijentirani, bez uvažavanja strateških, pravnih, organizacijskih i drugih preduvjeta. Primjeri informacijske neusklađenosti su: nedostatan udio jedinstvenih nacionalnih zdravstvenih šifrarnika koji koriste zdravstvene ustanove, nepostojanje ili neažurno održavanje metapodatkovnih standarda zajedničkog i specifičnih dijelova zdravstvene informacijske infrastrukture, pa je pridržavanje minimalnih metapodatkovnih standarda nekad prepušteno pojedinom naručitelju projekta informatizacije.

Dodatno, zdravstveni sustav suočen je s izazovima (opterećenje uzrokovano COVID-19 pandemijom, starenje stanovništva) koji zahtijevaju intenziviranje prilagodbe zdravstvenog sustava realnim potrebama stanovništva te omogućavanje pružanja usluga kada nije moguć pristup liječniku ili je sustav pod opterećenjem.

Cilj

Cilj hrvatskog e-zdravstva je unaprijediti upravljačke kapacitete pomoću djelotvornije upotrebe podataka i poticati inovativna rješenja u zdravstvu u cilju kvalitetnijeg upravljanja zdravstvenim sustavom.

Opis

Potrebno je uspostaviti strukture, procese i postupke za uvođenje podatkovne analize i izvještavanja u postojeće prakse donošenja odluka i politika na razini pružatelja zdravstvenih usluga, pratitelja i donositelja politika. U sustav treba ugraditi algoritme s pomoću kojih će se prethodno odabrani zdravstveni podaci automatski pretvoriti u zdravstvene informacije na temelju kojih će se donositi ključne odluke.

Prepoznata je potreba za nadograđivanjem struktura podataka prema sveobuhvatnijim kliničkim konceptima i formatima razmjene kako bi se podržali ne samo administrativni procesi i procesi plaćanja već i strukturirani klinički podaci sljedeći niz međunarodnih standarda interoperabilnosti koji ne bi služili samo pružanju zdravstvene zaštite pojedincu, nego i upravljanju čitavog sustava utemeljenom na podacima i dokazima, korištenjem analitike šireg opsega kao i upotrebe sekundarnih podataka u zdravstvu.

Strukturiranim kliničkim informacijama, sustavima kodiranja i unificiranim obrazcima može se osigurati sposobnost razmjene i strojne obrade podataka neovisno o pojedinačnom naručitelju i isporučitelju rješenja. Upravljanje zdravstvenim informacijama i znanjem pomoću CEZIH-a, NAJS-a i drugih informacijskih sustava u zdravstvu još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Tehnologije središnjeg skladišta podataka i zdravstvene analitike koje bi se koristile kao platforma za zdravstvene aktivnosti stanovništva ograničene su na osnovne usluge izvješćivanja HZZO-a i HZJZ-a što je sigurno područje za poboljšanje. Klinički podaci koji se prikupljaju u središnjem sustavu zahtijevaju podizanje kvalitete prije nego što se koriste za savjetodavne i sekundarne svrhe, zdravstvenu zaštitu stanovništva i kliničko upravljanje, no najveći izazov predstavlja manjak analitičara i jasna definicija potrebnih podataka i izvještaja od strane krajnjih korisnika različitih zdravstvenih institucija.

Provedba

Uspostavit će se nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama; redovito primjenjivati izvještajne alate o zdravlju stanovništva kao podlogu za ciljane aktivnosti prevencije i zbrinjavanja bolesti; izgraditi nacionalne kapacitete za podatkovnu analitiku; uključujući integriranje sučelja pružatelja zdravstvenih usluga i pacijenata s postojećim infrastrukturama i praksama; izgraditi nacionalne kapacitete za primjenu umjetne inteligencije i računarstva visokih performansi uz podizanje razine kibernetičke sigurnosti e-zdravstva i naprednih digitalnih vještina kod zdravstvenih djelatnika, ali i pacijenata putem naprednih tehnologija, posebice umjetne inteligencije, omogućiti razvoj novih usluga u zdravstvu temeljenih na anonimiziranim podacima dostupnim u zdravstvenom sustavu.

Planira se izgradnja sustava za različite primjene u zdravstvu među kojima su najistaknutije: automatizacija dijagnostike primjenom strojnog učenja, potpomognuta kirurgija primjenom robotike i smanjenje administrativnog tereta zdravstvenih djelatnika primjenom inovativnih pristupa i rješenja temeljenih na telemedicini, teletransfuziji i mobilnom zdravstvu.

Poseban naglasak će biti na unaprjeđenju digitalizacije dijagnostike i zdravstvene skrbi za ugrožene skupine kao što su djeca i kronični bolesnici, kako bi se omogućila brža, kvalitetnija i pouzdanija opskrba pacijenata rane dječje dobi neophodnim dijagnostičkim informacijama.

Također će se nastaviti s unaprjeđivanjem razmjene zdravstvenih podataka iz elektroničkih zdravstvenih zapisa (eKartona) za potrebe pružanja prekogranične zdravstvene skrbi.

Na temelju nedostataka, izazova i prilika u telemedicini istaknutih u strategiji e-zdravstva, Hrvatski zavod za hitnu medicinu provodi TSI projekt „Proširenje i poboljšanje korištenja telemedicinskih usluga“. Projekt uključuje uspostavljanje funkcionalnog nacionalnog telemedicinskog okvira u dva specifična slučaja: pohrani i prijenosu medicinskih podataka u tele radiologiji i uslugama nadzora HMS na daljinu. Ishodi projekta uključuju

1. Situacijsku analizu,
2. Nacionalni plan uvođenja PACS,
3. Sustav za nadzor HMS na daljinu i
4. Prijedlozi za reformu i okvir za praćenje provedbe.

Procijenjeni troškovi provedbe ove reformske mjere uključuju provedbu projekata digitalizacijska integracija operacijskih dvorana i robotska kirurgija u KBC Split; Telecordis; Teletransfuzija; digitalizacija i integracija operacijskih dvorana opremljenih robotskom kirurgijom u KBC-u Sestre milosrdnice; kao i digitalizacija i opremanje dijagnostičkih jedinica KB Merkur. Detaljni troškovi navedeni su pod pojedinom investicijom.