Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. – europski i hrvatski odgovor na krizu bez presedana
Pandemija novog koronavirusa koja je 2020. iznenada pogodila svijet, osim javnozdravstvene ugroze neviđenih razmjera, uzrokovala je i lančano zatvaranje država te pad gospodarske aktivnosti na svim kontinentima, što je izazvalo najveću gospodarsku krizu još od Drugog svjetskog rata. I u Hrvatskoj je smanjenje potrošnje i aktivnosti poduzeća dovelo do snažnog pada BDP-a zbog čega je Vlada od početka epidemije poduzela čitav niz mjera radi očuvanja radnih mjesta, likvidnosti poduzeća i makroekonomske stabilnosti. Zahvaljujući tim mjerama održani su prihodi kućanstava, proizvodni kapaciteti i spriječen je veći pad gospodarstva. Poduzimanju navedenih aktivnosti uvelike je pridonijela prethodno ostvarena makroekonomska stabilnost kao i pozitivni gospodarski pokazatelji što je pridonijelo da tome da je Hrvatska spremnije dočekala krizu. To se ponajprije odnosi na realni rast bruto domaćeg proizvoda, na rast zaposlenosti, plaća, na značajno porezno i neporezno rasterećenje uz ostvarenje proračunskog viška u prethodnom trogodišnjem razdoblju te na snažan pad javnog duga. Zahvaljujući smanjenju makroekonomskih neravnoteža, Hrvatska je mogla lakše podnijeti ukupni financijski učinak koronakrize na proračun koji dosad iznosi preko 32 milijarde kuna. Unatoč svemu, Hrvatska je u srpnju 2020. uspješno pristupila europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), što je također ojačalo njenu otpornost na krizu i pridonijelo zadržavanju kreditnog rejtinga na razini investicijskog. Svime time postavljeni su čvrsti temelji za brži gospodarski oporavak, što je zajednički prioritet svih država Europske unije.
Europski odgovor na krizu bez presedana
U tu svrhu, kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije, na razini Europske unije uspostavljen je poseban instrument s pratećim financijskim sredstvima, koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize. Uz solidarnost i zajedništvo država članica Europske unije te doprinos svih europskih institucija, od početka krize, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije učinjeni su značajni napori za pronalazak zajedničkog gospodarskog odgovora na posljedice pandemije, kao i za koordinirani odgovor na zdravstvene izazove. Tako je u svibnju 2020. Europska komisija predložila plan oporavka za Europu, a čelnici država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO). Tako je državama članicama omogućeno korištenje 1.824 milijarde eura za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, i to: 750 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i 1.074 milijarde eura iz VFO-a.
U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
Povijesna prilika za Hrvatsku
Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna što ju stavlja na vrh država članica EU po omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a. Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao postrani. Preduvjet za korištenje sredstava iz RRF-a je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) koji, u skladu s ciljevima RRF-a, obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. Svjesni potreba hrvatskog društva i gospodarstva, uz planirane reformske napore i planiranje investicija, prioritet je Vlade da u potpunosti iskoristi dostupna sredstva kako bi se osigurao brz oporavak hrvatskog gospodarstva uz omogućavanje investicija na prioritetnim područjima. Plan oporavka i otpornosti Hrvatski Plan oporavka i otpornosti temelji se na strateškim dokumentima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade u tekućem desetljeću. Plan oporavka usklađen je s ključnim i strateškim dokumentima, kao što su Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., Nacionalni program reformi 2019., Posebne preporuke Vijeća EU-a (Country-specific recommendations – CSR) u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020., Akcijski plan za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je temeljni strateški razvojni dokument za ovo desetljeće. Kao dokument koji ima uporište i poveznicu u nizu važnih programskih dokumenata, Plan sadrži ambiciozne, ali ostvarive ciljeve u pogledu reformi i investicija ključnih za brži oporavak Hrvatske i za jačanje sposobnosti zemlje da se nosi s nepovoljnim šokovima i iznenadnim krizama uz manje ekonomske i društvene troškove. Plan je istovremeno alat za transformaciju gospodarstva koji će omogućiti oblikovanje inovativnih politika kroz modernizaciju te digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva čime će povoljno utjecati na dugoročni i održiviji razvoj Hrvatske.
Očekivani učinci
Jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu. Makroekonomski utjecaj na ubrzanje rasta BDP-a procijenjen je u 2021. na dodatnih 0,3 postotnih bodova, te na dodatnih gotovo 1,5 postotnih bodova u 2022. i 2023. kada se očekuje najsnažniji učinak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon pada BDPa od 8,0% u 2020. godini, prema sadašnjim projekcijama u srednjoročnom razdoblju očekuje se snažan oporavak ekonomske aktivnosti. Prema projekcijama, s učinkom Plana oporavka i otpornosti predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2%, umjesto 4,9% bez plana oporavka, potom rast od 6,6% u 2022. umjesto 5,2%, te 4,1% u 2023. umjesto 2,7%, zatim 3,4% u 2024. godini, umjesto 2,5%, i 2,7% u 2025. godini, umjesto 2,5%. Sveukupno bi u 2026. godini BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka. Pritom, kako trenutne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivan učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio plana oporavka i otpornosti, očekuje se da će dugoročno gospodarski rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja. Naime, reforme na području znanosti, obrazovanja, inovacija i tržišta rada ojačat će kvalitetu ljudskog kapitala u dugom roku, dok bi se poboljšanje administrativnih kapaciteta nositelja javnih politika, jačanje pravosuđa te smanjenje prisutnosti države u gospodarstvu trebali odraziti na povećanu mobilnost čimbenika proizvodnje te dovesti do bolje alokativne efikasnosti gospodarstva.
Sve bi te reforme zajedno trebale dovesti do jačanja ukupne faktorske produktivnosti kao jedinog dugoročno održivog izvora rasta.
Struktura Plana oporavka i otpornosti
Hrvatski Plan oporavka i otpornosti usklađen je s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima, kao i s europskim prioritetima usmjerenih na digitalnu i zelenu tranziciju, koji se zasnivaju na modernizaciji gospodarstva i društva na temelju većeg ulaganja u inovacije i nove tehnologije. Ti su prioriteti pretočeni u obvezujući okvir Mehanizma oporavka i otpornosti, koji određuje da najmanje 20% sredstava plana treba, kroz ulaganja i reforme, biti usmjereno u digitalnu transformaciju, dok najmanje 37% sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.
U skladu s tim zadanim okvirom, kao i sa specifičnim hrvatskim razvojnim potrebama, hrvatski Plan oporavka i otpornosti sastoji se od pet komponenti i jedne inicijative:
- Gospodarstvo
- Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
- Obrazovanje, znanost i istraživanje
- Tržište rada i socijalna zaštita
- Zdravstvo
- Obnova zgrada
