Health Hub’s Partnership Wishlist 2024.: Osnaživanje partnerstva u onkološkoj skrbi budućnosti- doc. dr. sc. Krešimir Gršić: “Uvažavanjem individualnosti u timskom onkološkom pristupu moguće je unaprijediti rezultate liječenja”

 okviru prigodnog editoriala HEALTH HUBs PARTNERSHIP WISHLIST 2024 uz slogan “Sve što želimo u zdravstvenom ekosustavu u godini pred nama jest …”, Health Hub je pozvao goste koji su važan dio našeg zdravstvenog ekosustava da ususret novoj 2024. godini prenesu želju, problematiku, postojeći izazov ili možda uspjeh i najbolju praksu, koji trebaju poslužiti kao nit vodilja i inspiracija za otpornije, modernije i održivije zdravstvo u 2024. godini!

Kao konstruktivni policy think tank željeli smo iskoristiti period prosinca kao mjeseca zajedništva i dobrih želja te kreirati Health Hub Partnership Wishlist 2024. kroz seriju intervjua i članaka s našim odabranim stručnjacima i suradnicima. Kraj 2023. godine i početak 2024. iskoristit ćemo da na jednom mjestu kreativno i afirmativno poželimo dobre želje i najavimo odlične projekte kako bi cijela Health Hub obitelj i zdravstveni ekosustav koji prati našu platformu (njih preko 120.000 u regiji) mogli vidjeti što je potrebno zdravstveno-politički prioritizirati, koje su neispunjene potrebe institucija, pacijenata i sustava, koji projekti nam trebaju biti inspiracija, koliko su važni nadolazeći trendovi, kojim temama treba dati vjetar u leđa, itd. … Naši gosti su bili maštoviti, konstruktivni, vrijedni i inspirativni u ovom prigodnom kreiranju Health Hub’s Partnership Wishlist 2024.

S nama su bili gosti iz pedijatrije, onkologije, kirurgije, transplantacijske medicine, udruženja pacijenata, farmaceutske industrije, zdravstvenog osiguranja i javnog zdravstva

Hvala svim gostima i suradnicima Health Hub-a na odličnoj atmosferi, uređenju scenografije i fotografijama koje pokazuju kako se očekivanja u zdravstvu pred nama mogu iznijeti konstruktivno i s osmijehom!

Osnaživanje partnerstva svih dionika

u onkološkoj skrbi budućnosti

U ovom editorialu okupili smo dionike onkološke skrbi, od zdravstvenih stručnjaka, predstavnika pacijenata i udruga civilnog društva, stručnjaka za Market Access i zdravstvene politike te stručnjaka za inovacije u medicini i biomedicinskoj izobrazbi, kako bi nam dali svoju perspektivu skrbi za onkološke bolesnike u budućnosti, uz naglasak na važnost izgradnje snažnijeg partnerstva i konntinuiranog dijaloga u vremenima dinamičnih inovacija i tehnologija u borbi protiv raka…

Doc. dr. sc. Krešimir Gršić, spec. orl., subspec. plastične i rekonstruktivne kirurgije (voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb te predsjednik Zagrebačke lige protiv raka), Verica Mešić (predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače), Daniela Ćutić (Market Access and & Government Affairs Manager, Merck Group), Elizabet Baloević (Medical Director, Merck Group)

Doc. dr. sc. Krešimir Gršić, spec. orl., subspec. plastične i rekonstruktivne kirurgije

Voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb

Predsjednik Zagrebačke lige protiv raka

Doc. dr. sc. Krešimir Gršić, spec. orl., subspec. plastične i rekonstruktivne kirurgije (voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb te predsjednik Zagrebačke lige protiv raka)

Individualnost terapije

Današnje poimanje onkološke terapije pomalo je zastarjelo te je zasnovano na mehanicističkom principu koji vrijedi duže od 50 godina. Što je tumor veći ili što bolesnik ima više metastaza propisuje se agresivnija terapija koja je usko vezana uz sijelo/lokaciju odakle tumor polazi. U istom je duhu onkološko liječenje shvaćamo kao unaprijed programirani rat s prvom, drugom, trećom… linijom obrane. Takvo shvaćanje onkološke bolesti ima minimalnu poveznicu s biološkim karakteristikama tumora koji je definiran s njegovim unikatnim genetskim profilom koji programira njegovu agresivnost kao i konačnu prognozu bolesti. Budućnost onkološkog liječenja morat će se zasnivati na individualnoj terapiji za svakog bolesnika i za svaku bolest. Priželjkujemo određivanje biološkog profila bolesti za svakog bolesnika te biranje najučinkovitije terapije „s police“ prema učinku, a ne prema liniji obrane.

“Budućnost onkološkog liječenja morat će se zasnivati na individualnoj terapiji za svakog bolesnika i za svaku bolest. Priželjkujemo određivanje biološkog profila bolesti za svakog bolesnika te biranje najučinkovitije terapije „s police“ prema učinku, a ne prema liniji obrane…”

Je li to kirurgija, „stara“ ili „nova“ kemoradioterapija ili imunoterapija potpuno je svejedno dok je terapija učinkovita i za bolesnika blagotvorna. Biološki agresivnije tumore liječit ćemo odmah, bez obzira na stadij bolesti, najučinkovitijim metoda bez obzira kojoj liniji obrane pripadaju. Za tumore dobre diferencijacije birat ćemo poštednije metode, koje će garantirati izlječenje uz niske stope jatrogenih nuspojava. Ukupno gledano, takav će futuristički pristup onkološkom liječenju biti izrazito zahtijevan. Morati će pomiriti razne naizgled nespojive kategorije; socijalnu komponentu koja proklamira apsolutnu raspoloživost svih vidova terapije, te ekonomsku koja je limitirana osobnim i državnim dohotkom, te ograničena tržištem koje ulaže u nova znanja i generira učinkovitije protokole i tehnologije liječenja.

Individualnost pacijenta

Svi veliki zdravstveni sustavi onkološkog bolesnika doživljavaju kao šifrirani podatak koji je opisan brojnim egzaktnim matematičkim skalama. S perspektivne otkrivanja novih terapija i procjenjivanja njihove učinkovitosti to je izrazito efikasno i učinkovito. Ali u suvremenom shvaćanju onkološke bolesti važno je shvatiti da naš temeljni interes nije tumorska bolesti već pacijent koji živi sa svojom bolešću. Terapiju je nužno prilagoditi ne samo eradikaciji onkološke bolesti već nam cilj mora biti individualno socijalno, ekonomsko i psihofizičko blagostanje bolesnika. Nakon što je bolesnik detaljno upoznat sa svojim zdravstvenim onkološkim stanjem on mora postati aktivni dionik onkološkog procesa. Nužno je uvažavanje i približavanje njegovih želja s realnim mogućnostima liječenja. Bolesnika mora biti svjestan svih dobrobiti pojedinih onkološki postupaka, ali istovremeno i spoznati akutne i/ili kronične posljedica te iste terapije. Primjeri takvih odluka je temeljni izbor onkološkog liječenja. Za istu bolest veliki i opsežan kirurški zahvat u odnosu na kemoterapiju može donijeti bolje rezultate preživljenja, ali uz žrtvu trajnog gubitka organa. Kemoterapija s druge strane može donijeti potpuno izlječenje sa u cijelosti sačuvanim organom, ali uz visoki rizik da bolesnik na nju uopće ne reagira. Individualni stav bolesnika za svaku bolest, za svaki stadij bolesti stavlja bolesnika pred veliki izazov da sa svojim onkološkim timom dijeli sve dobrobiti, ali i potencijalne štete odabrane onkološke terapije. Samo razumijevanjem bolesnikovih želja i odabirom najsvrsishodnije onkološke terapije moguće je postići cjelovito onkološko i socioekonomsko zadovoljenje bolesnika. Drugim riječima cilj onkološke terapije nije samo izliječiti pojedinca već njegovu postterapijsku kvalitetu života prilagoditi njegovim željama i mogućnostima.

Doc. dr. sc. Krešimir Gršić, spec. orl., subspec. plastične i rekonstruktivne kirurgije (voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata Klinike za bolesti uha, nosa, grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb te predsjednik Zagrebačke lige protiv raka),

Individualnost liječnika

Multidisciplinarni pristup liječenju je jedina moguća strategija u pristupu onkološkoj bolesti. Temelji se na timu koji je sazdan od vrsnih stručnjaka različitih specijalnosti (kirurga, radioterapeuta, internističkih onkologa, nutricionista…) koji svojim znanjem i iskustvom biraju optimalni modalitet liječenja. Takav pristup i podjela odgovornosti daju uvjerljivo jako dobre, mjerljive i usporedive rezultate liječenja. Znači li to da će u skoroj budućnosti umjetna inteligencija koja može svakodnevno prikupljati i obrađivati stotine novih znanstvenih članaka biti ta koja će istisnuti osobu iz konzilija i donositi za bolesnika najbolji terapijski protokol? Odgovor je vjerojatno potvrdan, ali s velikom ogradom. Nama su i dalje potrebni vrhunski liječnici koji će kroz svoju individualnost biti korektori savršeno nesavršene umjetne inteligencije. Možda je to najlakše prikazati kroz poziv kirurga. Izvediv kirurški zahvat za jednog kirurga nije nužno izvediv za drugog; odnosno ista operacija u rukama dva različita kirurga možda uopće neće imati iste onkološke rezultate. Planiranje onkološkog liječenja kroz kemoterapiju i radioterapiju ima niz individualnih točaka (doza i trajanje terapije, određivanje rubova i polja zračenja) koji u čitavom onkološkom mozaiku mogu za bolesnika značiti ozdravljenje ili gubitak bitke s bolešću. U doba umjetne inteligencije nama je još uvijek potrebna jaka onkološka terapeutska individua koji će znati obuzdati ogromnu količinu raspoloživih informacija, te osobnim znanjem i iskustvom izabrani onu koja će za bolesnika biti presudna za izlječenje.