Movember & “Riješimo muški problem”- prof. dr. sc. Tomislav Omrčen: “Pozivam sve zdravstvene djelatnike da se aktivno uključe u osvještavanje o raku prostate!”
ak prostate je vodeći rak „ubojica“ koji odnosi živote muškaraca u sjevernoj i zapadnoj Europi, a ujedno je najčešći rak kod muškaraca u Europi sa značajnim posljedicama na zdravstvene sustave. Svake godine oko 450 000 muškaraca u Europi oboli od raka prostate. Zakašnjela dijagnoza može dovesti do viših stadija metastatske bolesti, što utječe na visoku stopu smrtnosti i dugotrajan negativni utjecaj na kvalitetu života. Uz zdravstvenu struku i uvažavanje potreba pacijenata, Europska komisija je kroz niz inicijativa prepoznala rak prostate kao jedan od političkih prioriteta, uvažavajući inovacije od razine probira i ranog otkrivanja sve do liječenja i kvalitete života. Europski plan protiv raka i najnovije europske smjernice za screening raka uključili su i problematiku raka prostate, s naglaskom na smanjenje nejednakosti u otkrivanju i liječenju među državama članicama EU.
Kako Health Hub kao think tank promiče dijeljenje najboljih europskih praksi, a uzevši u obzir mjesec studeni (November) kao mjesec svjesnosti o raku prostate, pokrećemo javnozdravstveno – edukativni projekt koji doslovno i metaforički govori o potrebi odlučnih akcija i konkretnog suočavanja sa svim postojećim barijerama u dijagnostici i liječenju raka prostate kao vodećeg europskog „muškog problema“. Vodeći računa o perspektivi pacijenata i njihovom putu kroz sustav, perspektivi (javno)zdravstvene profesije da osiguraju skrb sukladno najsuvremenijim globalnim smjernicama te perspektivi zdravstvene administracije i donositelja odluka, inicijativom „RIJEŠIMO MUŠKI PROBLEM!“ želimo integrirano pristupiti osvještavanju problema i što bržem i konkretnijem prijedlogu rješenja na dobrobit spašavanja života, boljih ishoda liječenja i što kvalitetnijeg života preživjelih od raka prostate u Hrvatskoj.
Serija članaka uključuje pregled zdravstvenih politika na razini EU i Hrvatske, te nekoliko intervjua zdravstvenih stručnjaka koji će pokriti teme vezane uz rak prostate, od neispunjenih potreba pacijenata do puta pacijenta, dostupnosti dijagnostike i terapije te trendovima u skrbi koji su na horizontu.
Movember je pokret obilježavanja studenog kao mjeseca zaštite zdravlja muškaraca. Fokus je na zdravstvenim problemima koji pogađaju muškarce, među kojima je i rak prostate. Rak prostate je važan javno-zdravstveni problem u Hrvatskoj te je najučestaliji zloćudni tumor u muškaraca s oko 2800 novooboljelih u 2021. g što čini gotovo 1/5 svih karcinoma u muškoj populaciji. Na svjetskoj razini, prema podacima GLOBOCAN-a godišnje u svijetu od raka prostate oboli nešto manje od 1.5 milijuna muškaraca (oko 7% svih karcinoma oba spola), a umre nešto manje od 400 000 bolesnika. U okviru javnozdravstveno-edukativne inicijative Health Hub-a „Riješimo muški problem!“ koja se provodi kao podrška Movember-u i prioritizaciji teme raka prostate, prof. dr. sc. Tomislav Omrčen, specijalist onkologije i radiologije s Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split, s nama je podijelio važne poruke o pravovremenom otkrivanju i suvremenom liječenju ovog „muškog“ problema.
prof. dr. sc. Tomislav Omrčen, specijalist onkologije i radiologije s Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split
Od raka prostate, najčešćeg novodijagnosticiranog raka muškaraca u Hrvatskoj (kako navodi HZJZ), godišnje oboli oko 2800 osoba, a prema posljednjim je podacima u 2021. godini umrlo njih 805.
Podaci prikupljeni iz europskih država dostupni u Digitalnom atlasu raka prostate ukazuju kako Hrvatska ima 122 oboljela na 100.000 stanovnika, što govori da je incidencija raka prostate u Hrvatskoj ispod europskog prosjeka od 153,9 na 100.000 stanovnika. Kako ocjenjujete ove podatke?
Incidencija raka prostate u Hrvatskoj iznosi oko 122 na 100 000 stanovnika što je manje od europskog prosjeka. Mogući razlog manjoj učestalosti raka prostate u našoj zemlji leži u činjenici što je svjesnost od ove bolesti u Hrvatskoj niža nego u zapadnim zemljama te probir raka prostate u našoj zamlji još uvijek nije zaživio.
Godišnje u Hrvatskoj oko 800 muškaraca umre od raka prostate koji je 2. uzrok smrti od zloćudnih tumora u muškoj populaciji. Na svjetskoj razini od raka prostate godišnje umre nešto manje od 400 000 bolesnika. Smrtnost od raka prostate u Hrvatskoj je viša od europskog prosjeka. Mogući uzrok toj činjenici leži u podatku da se u Hrvatskoj značajno veći postotak bolesnika s rakom prostate dijagnosticira u uznapredovalijem stadiju bolesti u odnosu na zapadne zemlje. Procjena je da 15-20% muškaraca s rakom prostate u Hrvatskoj već kod postavljanja dijagnoze ima metastatsku bolest što je značajno više nego npr u SAD gdje taj postotak iznosi oko 5%.
Metastatski rak prostate je neizlječiva bolest i viši početni postotak bolesnika s metastatskom bolešću doprinosi većoj smrtnosti od ove bolesti unatoč ukupnom napretku u liječenju ove bolesti. Stoga, potrebno je ukazivati na važnost raka prostate kao javno-zdravstvenog problema te pokušati promovirati mjere dijagnostike raka prostate u što ranijoj fazi koja se i bolje liječi od metastatske bolesti. Jedna od vrlo pristupačnih i relativno jeftinih metoda je određivanje za prostatu specifičnog antigena u krvi (PSA) u krvi odraslih muškaraca. Osim probira raka prostate, potrebno je razvijati svijest od vođenju zdravog života što uključuje prehranu bogatu voćem i povrćem, adekvatnu tjelesnu aktivnost i održavanje normalne tjelesne težine, prestanak pušenja i prekomjernog unosa alkohola.
Preživljenje od raka prostate varira od države do države, no neki podaci ukazuju da još uvijek trebamo težiti onim državama u kojima je petogodišnje preživljenje 90%. Što je po Vama potrebno napraviti iz perspektive pacijenata, struke i administracije kako bismo popravili ovu situaciju?
Stopa 5-godišnjeg preživljenja od raka prostate u našoj zemlji je oko 70% što je značajno lošije od 90% koliki iznosi u mnogim zapadnim zemljama. Već sam naglasio da je jedan od razloga nepostojanje organiziranog probira za rak prostate te posljedično veći postotak bolesnika koji se inicijalno dijagnosticiraju s metastatskom bolešću. Stoga se savjetuje odraslim zdravim muškarcima koji nemaju povećan rizik od raka prostate (misli se prvenstveno na negativnu obiteljsku anamnezu ove bolesti) započeti određivanje PSA jednom godišnje od 50.-te godine života, a kod muškaraca s pozitivnom anamnezom raka prostate započeti s PSA probirom već od 40.-te godine života. Potrebno je institucionalno i planski od strane države definirati i organizirati probir i ranu dijagnostiku raka prostate kod naizgled zdravih muškaraca. Također, svi muškarci koji u određenoj životnoj dobi imaju probleme s mokrenjem (otežano, bolno, učestalo, učestalo noćno mokrenje, krv u mokraći) trebaju se javiti najprije svom izabranom liječniku opće medicine, a potom i biti upućeni urologu na obradu.
Iako nema pouzdanih podataka o zastupljenosti PSA testiranja u Hrvatskoj, osnovni epidemiološki parametri iz Digitalnog atlasa raka prostate pokazuju da ima prostora za poboljšanje ukupne prognoze i rizika povezanih s rakom prostate u hrvatskoj populaciji u odnosu na ostale države Europe.
Kako ocjenjujete danas dostupnu dijagnostiku u Hrvatskoj ( s posebnim osvrtom na Vašu regiju) i može li se postupak ranog otkrivanja poboljšati?
PSA probir je jednostavna i relativno jeftina metoda kojom se rak prostate može otkriti u ranijim fazama kad je stopa izlječenja značajno veća nego u uznapredovalom ili metastatskom stadiju. Dijagnostika raka prostate koja uključuje klinički pregled, određivanje PSA, UZ prostate, multiparametrijsku magnetsku rezonanciju prostate široko su dostupni u Hrvatskoj. I ostale metode tzv. konvencionalne dijagnostike koja uključuje scintigrafiju kostiju, RTG pluća, MSCT pluća, trbuha i zdjelice dostupni su našim sugrađanima. Nešto veći problem predstavlja dijagnostika nove generacije koja uključuje PET-CT s kolinom ili PSMA PET-CT s galijem koji su dostupni u samo malom broju centara u Hrvatskoj, s tim da naglašavam da u u Dalmaciji ove dvije metode uopće nisu dostupne te su pacijenti primorani odlaziti u Zagreb. Napominjem, dijagnostika nove generacije u raku prostate služi za razlučivanje raka prostate koji je lokaliziran od uznapredovale ili metastatske bolesti.
prof. dr. sc. Tomislav Omrčen, specijalist onkologije i radiologije s Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split
U gotovo 90% slučajeva rak prostate javlja se kod muškaraca starijih od 60 godina, a incidencija je u porastu.
Nove smjernice za probir na rak koje je izdala Europska komisija preporučuju PSA testiranje (testiranje prostata specifičnog antigena) kod muškaraca mlađih od 70 godina.
Kakva su Vaša klinička iskustva u praksi na području Vaše ustanove i regije?
Mislim da probir za rak prostate treba započeti kod muškaraca od 50.g života ukoliko ne postoji povećani rizik za pojavu ove bolesti, a kod muškaraca s rakom prostate u obitelji i najbližih rođaka probir mora početi ranije. Ne postoji sustavno praćenje o tome koliko često ili kada započinju muškarci u Hrvatskoj, pa tako i u Dalmaciji ili našoj županiji određivati PSA, no, činjenica jest da se preveliki broj dijagnosticira s uznapredovalim rakom.
Hrvatska je prema Digitalnom atlasu raka prostate među zadnjih 10 zemalja EU po broju građana koji imaju pristup urologu, sa stopom od 34.615 stanovnika na jednog urologa.
Kakva je situacija i sa ostalim specijalistima poput radioterapeuta i onkologa, te koliko je važna dostupnost kompetentnim stručnjacima i centrima izvrsnosti kako bismo postigli željene ishode liječenja?
Situacija s brojem specijalista iz onkologije i radioterapije u našoj zemlji nije idealna i svjedoci smo nedostatka liječnika svih specijalizacija pa tako i liječnika koji liječe zloćudne tumore. Potrebno je bolje planiranje u zdravstvu posebno glede raspisivanja specijalizacija iz navedenog područja, edukacija postojećeg kadra, nabava najmodernije dijagnostičke i terapijske aparature kako bi se rak prostate dijagnosticirao na vrijeme i počeo liječiti bez odgode i najboljim metodama. Tek tada rezultati liječenja i ishodi će biti na razini razvijenih zapadnih zemalja.
Photo by Freepik
Prema tzv. „bibliji onkoloških podataka koje objavljuju Karolinska Institut i švedski Institute for Health Economics, u 2018. godini je izravni trošak od raka u Hrvatskoj iznosio je 61 € po osobi, što je bilo znatno manje od europskog prosjeka od 154 € po osobi.
Obzirom da brojni čimbenici doprinose poboljšanim ishodima za oboljele od raka prostate, studije su pokazale da one zemlje koje ulažu više u liječenje raka imaju tendenciju postizanja boljih ishoda za pacijente.
Kako danas ocjenjujete dostupne opcije liječenja raka prostate i postoje li nejednakosti u dostupnosti terapija odnosu na države koje imaju bolje ishode (prema razgovoru s Vašim kolegama iz inozemstva ili nastavno na aktualne smjernice stručnih društava)?
Trenutno smo u fazi, na razini čitave zemlje, nabave najmodernijih radioterapijskih uređaja za liječenje raka općenito, pa tako i raka prostate, što se financira iz fondova Europske unije i vjerujem da će s implementacijom istih naši bolesnici s rakom prostate imati pristup liječenju na najvišoj razini. Također, u tijeku je nabava i najnovije sofisticirane opreme za kirurško liječenje raka prostate. Glede sustavnog liječenja u Hrvatskoj, mislim da možemo biti zadovoljni jer su našim bolesnicima s rakom prostate dostupne gotovo sve terapijske opcije liječenja uznapredovalog i metastatskog raka prostate koje uključuje novu generaciju hormonskog liječenja, kemoterapiju, radionuklidnu terapiju, a očekujemo i skori dolazak na listu HZZO i nove ciljane terapije potrebne za liječenje raka prostate uznapredovalog stadija. Također, našim bolesnicima s uznapredovalim rakom prostate omogućeno je sveobuhvatno gensko testiranje njihovog tumora u sklopu kojeg dobivamo dodatne informacije o prirodi samog raka i mogućim terapijskim opcijama koje se mogu financirati iz posebnog fonda odobrenog od strane HZZO. Moje mišljenje je da glede sustavnog liječenje ne zaostajemo za zapadnim zemljama.
prof. dr. sc. Tomislav Omrčen, specijalist onkologije i radiologije s Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split
Rak prostate može imati ozbiljan učinak na oboljele i njihove obitelji. Taj se utjecaj očituje ne samo u smislu smrtnosti i preživljavanja, već i u odnosu na narušavanje kvalitete života (QoL) pacijenata, što podrazumijeva utjecaj na urinarnu, spolnu i funkciju crijeva, općenito stanje i funkcioniranje u fizičkim i društvenim ulogama.
Kakva su Vaša iskustva tijekom razgovora s pacijentima, komentiraju li koliko im ova bolest negativno utječe na ostale segmente života?
Rak prostate je prvenstveno o muškom spolnom hormonu, testosteronu, ovisan tumor i nerijetko liječenje raka prostate usmjereno je ka inhibiciji testosterona tj smanjenju njegove razine u serumu oboljelih muškaraca što značajno utječe na kvalitetu života muškaraca s rakom prostate, a prvenstveno se tiče pogoršanja spolne moći sve do impotencije. Osim erektilne disfunkcije, hormonska terapija raka prostate uzrokuje gubitak koštane i mišićne mase, intoleranciju glukoze u krvi, poremećaj lipidograma, veću sklonost krvožilnim poremećajima kao i kognitivnim poremećajima. Radikalni operativni zahvat raka prostate s uklanjanjem bolesne prostate također rezultira poremećajem spolne funkcije, poremećajem mokrenja sve do inkontinencije urina. Primjena zračenja u liječenju raka prostate također je praćen s ranim i kasnim nuspojavama liječenja, a koje uključuju upalu mjehura ili upalu sluznice završnog debelog crijeva. Sve navedeno značajno remeti normalan život bolesnika i značajno može utjecati na svakodnevnu kvalitetu života i s tim bolesnik s rakom prostate kojem predstoji liječenje, a i njegova obitelj, mora biti dobro upoznat.
Kako ocjenjujete danas, temelje svakodnevnog rada sa Vašim pacijentima, da izgleda njihov „put pacijenta“ od sumnje, preko dijagnoze do dostupnosti liječenju?
Postoji li neki savjet muškarcima diljem Hrvatske, da „riješe ovaj muški problem“ na vrijeme, kako bismo im taj put pacijenta olakšali i u konačnici poboljšali ishode liječenja?
Potrebno je razvijati svjesnost o raku prostate u općoj, ne samo muškoj populaciji. Potrebno je naglašavati činjenicu da je rak prostate najučestaliji zloćudni tumor u muškaraca u našoj zemlji, da postavljanje dijagnoze raka prostate u ranoj fazi rezultira značajno boljim ishodima liječenja, da zdrav način života može smanjiti učestalost raka općenito, pa tako i raka prostate.
Na europskoj razini postoje mnoge preporuke kako je potrebna politička prioritizacija i odlučno djelovanje u rješavanju problema raka prostate, kako bi se poboljšali ishodi liječenja oboljelih.
Europski plan borbe protiv raka je već unaprijedio smjernice za rano otkrivanje a i puno se govori o smanjenju nejednakosti u dostupnosti inovativnim metodama liječenja među državama istoka i zapada EU.
Koji bi bio Vaš poziv na akciju kako bismo što odlučnije i učinkovitije riješili ovaj muški problem?
Pozivam sve djelatnike u zdravstvenom sustavu, a posebice liječnike opće medicine, urologe i onkologe, da se aktivno uključe u promidžbu važnosti javno-zdravstvenog problema raka prostate kao najučestalijeg zloćudnog tumora u muškaraca kroz kampanju probira i ranog otkrivanja raka prostate, prvenstveno putem PSA probira, najprije kod muškaraca s povećanim rizikom, a potom i kod muškaraca bez povećanog rizika za pojavnost raka prostate, kroz kampanju zagovaranja zdravog načina života koji uključuje redovitu tjelovježbu, zdravu prehranu bogatu voćem i povrćem s mediteranskom dijetom kao osnovom, prestanak pušenja i prekomjernog unošenja alkohola.
Pozivam i odgovorne u zdravstvenom sustavu da rade na omogućavanju bolje dostupnosti najboljoj skrbi za oboljele od raka prostate kroz veći broj specijalista koji sudjeluju u liječenju raka prostate, najsuvremeniju dijagnostiku, najsuvremeniju radioterapijsku opremu kao i opcije sustavnog liječenja. Za kraj, naglašavam važnost multidisciplinarnog pristupa dijagnosticiranju i liječenju raka prostate kroz koji se postižu najbolji ishodi bolesnika s rakom prostate.
