Special Editorial “Priče iza oficine” – Specijalisti kliničke farmacije su bakljonoše inovativne ljekarničke skrbi i upravljanja farmakoterapijom u javnom i bolničkom sektoru!

ekarništvo osnažuje zdravstvene sustave” tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana farmaceuta u organizaciji Međunarodne farmaceutske federacije (FIP) koji se tradicionalno obilježava 25. rujna. U vrijeme kada se zdravstveni sustavi diljem svijeta oporavljaju od krize izazvane pandemijom COVID-19 i kada postoji opći konsenzus da je potrebno hitno zajedničko djelovanje kako bi zdravstvene usluge ispunile buduće potrebe zajednica, ovogodišnja kampanja Svjetskog dana farmaceuta predstavlja priliku za osnaživanjem svijesti o ljekarnicima kao inteligentnom rješenju za zdravstvene sustave koji se nalaze između terapijskih inovacija u zdravstvu i pacijenta.

,

Ante Orbanić, Marija Mikulčić, Ivana Marinović, Vlatka Brezak Špoljar, Ljubica Frančić Pranjković, Goran Perković (magistri farmacije i specijalisti kliničke farmacije)

Ante Orbanić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Ante Orbanić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Pomicati granice ljekarničke skrbi znači kontinuirano ulaganje u svoje obrazovanje kako bi bili u tijeku s najnovijim dostignućima, oblicima i načinima liječenja te aktualnim smjernicama kako bi pružili našim pacijentima najbolju moguću ljekarničku skrb. Također, izuzetno je važna i suradnja s ostalim dionicima zdravstvenog sustava. Kroz koordiniranu i integriranu komunikaciju unutar multidisciplinarnog tima, pacijent je postavljen u središte individualiziranog pristupa. Ovaj pristup osigurava da svaki pacijent dobije najučinkovitiju, prilagođenu i sveobuhvatnu zdravstvenu skrb, uzimajući u obzir njegove jedinstvene potrebe, očekivanja i vrijednosti. Time se ne samo poboljšava kvaliteta i sigurnost zdravstvene skrbi, već se i potiče aktivno sudjelovanje pacijenata u njihovom liječenju, čime se dodatno unapređuju ishodi liječenja. U svojoj praksi, aktivno promičem integrirani pristup skrbi, gdje ljekarnici imaju ključnu ulogu u optimizaciji terapije lijekovima, edukaciji pacijenata i praćenju ishoda liječenja. Kroz individualne konzultacije i edukacije, pomažem pacijentima da bolje razumiju svoje stanje i terapiju, čime se poboljšava njihova suradljivost i ishodi liječenja.

Ante Orbanić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Ljekarnici su zdravstveni radnici s kojima pacijenti najčešće komuniciraju i koji ih najčešće susreću, čineći ih najdostupnijima u zdravstvenom sustavu. Zbog toga ljekarnici imaju važnu ulogu u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, te svojim intervencijama i savjetovanjem pacijenata mogu smanjiti teret za sekundarnu i tercijarnu skrb. Investiranje u ljekarničku skrb ne samo da poboljšava ishode liječenja i kvalitetu života pacijenata, već također doprinosi smanjenju ukupnih troškova zdravstvene skrbi kroz prevenciju komplikacija i hospitalizacija. Zbog toga je važno da se prepozna i podrži uloga ljekarnika kao neophodnih članova multidisciplinarnog tima, te da aktivno sudjeluju u kreiranju okvira koji će omogućiti daljnji razvoj i unapređenje ljekarničke skrbi i kliničke farmacije, kako u javnom, tako i u bolničkom ljekarništvu, na dobrobit svih građana.

Marija Mikulčić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Marija Mikulčić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

U današnjem užurbanom vremenu u kojem pratimo brzi napredak medicine i farmacije iznimno je važno držati korak s novitetima i pomicati granice ljekarničke skrbi. Kao specijalista kliničke farmacije u bolnici svakodnevno se susrećem s novim izazovima, koje u suradnji s drugim medicinskim osobljem, kao dio multidisciplinarnog tima, rješavamo da bi se svakom bolesniku dala najbolja moguća zdravstvena skrb. Iznimno je važna dobra komunikacija sa svim članovima multidisciplinarnog tima i sa samim bolesnikom koji bi trebao biti uključen u sve aspekte svojeg liječenja. Kao predsjednica povjerenstva za lijekove i član stručnog vijeća nastojim utjecati na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i dostupnost potrebne farmakoterapije za sve naše bolesnike. Kao voditeljica odjela bolničke ljekarne dostupna sam svim zaposlenicima bolnice za savjete vezane za farmakoterapiju tijekom, ali i nakon radnog vremena.

Marija Mikulčić, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

S godinama se obim posla povećava i sve više se radi na personaliziranoj farmakoterapiji pa bi svakako trebalo educirati i zaposliti više magistara farmacije i specijalista kliničke farmacije. Uvelike bi pomogla potpuna informatizacija i povezivanje da se smanji papirologija, olakša pristup informacijama i oslobodi vrijeme koje bi se posvetilo bolesniku. Također bi trebalo više ulagati u infrastrukturu bolničkih ljekarni da se olakša i ubrza rad. Apelirala bi na zdravstvenu administraciju da se što prije zakonski riješe domene rada i kompetencije kliničkih farmaceuta kako bi njihov rad bio što prije priznat i adekvatno plaćen. Kao dio multidisciplinarnog tima, klinički farmaceut može uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života bolesnika utjecanjem na smanjenje broja nuspojava, kliničkih interakcija lijekova i provođenjem kvalitetnijeg transfera zdravstvene skrbi.

Ivana Marinović, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Ivana Marinović, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Klinički farmaceuti provođenjem postupka usklađivanja farmakoterapije prilikom prijema i otpusta pacijenta iz bolnice, izrađuju najbolju moguću medikacijsku povijest i najbolji mogući otpusni plan, te otklanjaju nenamjerna odstupanja u farmakoterapiji. Klinički farmaceuti provode intervencije visokog intenziteta, usmjerene na farmakoterapiju tijekom cijelog razdoblja pacijentovog boravka u bolnici, te organiziraju otpust u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima  iz primarne zdravstvene zaštite, liječnicima obiteljske medicine i javnim ljekarnicima. U provođenju ovih procesa od velikog je značaja komunikacija s pacijentom i njegovo aktivno uključivanje u proces liječenja, što je i vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti pacijenta

Ivana Marinović, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Zadaća kliničkog farmaceuta kao člana multidisciplinarnog tima je usklađivanje farmakoterapije, nadzor propisane terapije s ciljem prevencije mogućih medikacijskih pogrešaka i optimizacije farmakoterapije, savjetovanje i edukacija pacijenata, pružanje informacija o lijekovima kako bi se povećala sigurnost pacijenta. Zbog specifičnog znanja i stručnosti iz područja farmacije, farmakoterapije i farmakologije, klinički farmaceut ima mogućnosti davanja prijedloga zdravstvenom osoblju o mogućim izmjenama u terapiji pacijenta. Time klinički farmaceut doprinosi postizanju optimalnih ishoda za pacijenta i sigurnosti pacijenta, što ima dodatnu ekonomsku korist za zdravstveni sustav. Objavljene su brojne studije koje ukazuju na važnost kliničkog farmaceuta u bolničkom okruženju, ali i u drugim razinama zdravstvene zaštite.

Vlatka Brezak Špoljar, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Vlatka Brezak Špoljar, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Posljednjih godina došlo je do velikih promjena u bolničkoj ljekarničkoj profesiji. Osim tradicionalne uloge u nabavi, distribuciji i kontroli lijekova ljekarnici imaju dodatnu odgovornost s obzirom na sigurnost pacijenata, racionalno propisivanje lijekova i optimizaciju farmakoterapije. Klinička farmacija područje je mog osobnog i profesionalnog interesa. Ponosna sam što imam priliku raditi u vrlo dinamičnom i svestranom timu bolničke ljekarne KB Sveti Duh pod vodstvom magistre farmacije Anite Šimić. S punim pravom mogu reći da pomičemo granice ljekarničke skrbi. U našoj ustanovi ljekarnici sudjeluju u pripremi genske terapije, centralnoj pripravi antineoplastičnih lijekova i izradi magistralnih pripravaka za odjel neonatologije. Moj zadatak je nadzor propisane terapije u smislu ispravnosti odabira lijeka, prikladnosti farmaceutskog oblika, doze, intervala doziranja i izbjegavanja klinički značajnih interakcija lijekova. Aktivno sudjelujem u radu Povjerenstva za lijekove, u farmakovigilancijskim aktivnostima i procesu odobravanja izdavanja rezervnih antibiotika. Trenutno polazim edukaciju iz područja palijativne medicine, izrazito važne multidisciplinarne grane medicine čiji je ljekarnik neizostavni dio. Svim navedenim aktivnostima cilj je uspostava kvalitetne ljekarničke skrbi za hospitalizirane pacijente. Posebno me veseli rad sa studentima završne godine studija farmacije koji u našoj ustanovi provode dio svog stručnog usavršavanja, kao i mentorstvo studijskog boravka studenata iz Erasmus programa.

Vlatka Brezak Špoljar, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

U središtu interesa kliničkog farmaceuta više nije lijek, nego bolesnik i njegove potrebe. Unatoč velikom razvoju struke, potencijal uključivanja farmaceuta u proces liječenja nije još svugdje dovoljno prepoznat i iskorišten.  Potreban je bolji zakonodavni okvir koji bi omogućio implementaciju kliničke farmacije u zdravstveni sustav. Ključni korak koji je nužan je ugovaranje financijskog vrednovanja rada ljekarnika sa nacionalnim osiguravateljem. Kolegama bih poručila da sve svoje aktivnosti, istraživanja i projekte bilježe, publiciraju i prezentiraju s ciljem popularizacije struke i edukacije novih mladih naraštaja. Klinička farmacija može dati golem doprinos unaprjeđenju hrvatskog zdravstvenog sustava. Očekuje je sjajna i izazovna budućnost.

Ljubica Frančić Pranjković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Ljubica Frančić Pranjković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Zakon o ljekarništvu kaže da magistri farmacije imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete ljekarničke djelatnosti. U obavljanju ljekarničke djelatnosti oni, u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode ljekarničku skrb. Stručno usavršavanje iz područja kliničke farmacije pridonosi pomicanju granica ljekarničke skrbi. U radu u javnoj ljekarni, znanje koje sam stekla na specijalizaciji iz kliničke farmacije omogućuje mi i pridonosi boljoj suradnji s liječnicima i to najviše s liječnicima obiteljske medicine. Ta suradnja ima cilj postizanje najprikladnije i sigurne primjene lijekova u svih pacijenata koji dolaze u ljekarnu.

Ljubica Frančić Pranjković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Od strane zdravstvenog sustava trenutno ne postoji dovoljna podrška koja bi mogla utjecati na izraženiju implementaciju znanja i vještina kliničkog farmaceuta u svakodnevnoj praksi. Klinički farmaceut u javnoj ljekarni nema uvid u laboratorijske nalaze i povijest bolesti pacijenta. Ti podaci su mu potrebni prilikom pregleda farmakoterapije i uočavanje potencijalnih farmakoterapijskih problema.  Kako bi došao do tih podataka treba imati dobru suradnju s pacijentom, liječnikom obiteljske medicine i medicinskom sestrom, te dovoljno vremena. Nadam se da će u budućnosti klinički farmaceut u javnoj ljekarni imati jednostavniji pristup bar laboratorijskim nalazima kako bi mu se olakšao rad, te se iskoristila njegova znanja i vještine u postizanju optimizacije farmakoterapije.

Goran Perković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Goran Perković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Obzirom kako je trenutno organizirana ljekarnička skrb u javnim ljekarnama, promicanje same skrbi za mene prvenstveno podrazumijeva uspostavu bližeg odnosa s pacijentom i liječnikom obiteljske medicine gdje se uspostavlja odnos koji je dio svakodnevne rutine. Time se daje na znanje svim sudionicima takvog sustava da je ljekarnik dostupan za savjetovanje odnosno suradnju više kao dio ljekarničke svakodnevnice, a manje kao iznimka u svakodnevnom ljekarničkom radu. Ovdje bih konkretno dao naglasak na rješavanje problematike vezano za optimizaciju farmakoterapije na specijalističkoj razini.

U svom svakodnevnom radu pokušavam implementirati ovakav klinički, rutinski način rada što je više moguće. Mogu reći da se vide pozitivni pomaci ali mi je i jasno da me na polju implementacije kliničke farmacije u našu javnu ljekarnu čeka još puno posla.

Goran Perković, mag. pharm., spec. kliničke farmacije

Postoje brojni znanstveni radovi, rađeni između ostalog i u Hrvatskoj,  koji ukazuju na korist ljekarničkih intervencija u primarnoj zdravstvenoj skrbi odnosno ogroman potencijal takvih intervencija bilo da se radi o kliničkim ili farmakoekonomskim ishodima. Kako bi se taj potencijal realizirao u Republici Hrvatskoj, prije više od deset godina je uvedena specijalizacija iz kliničke farmacije za javno i bolničko ljekarništvo. Iako je veliki interes kolega magistara farmacije za ovu specijalizaciju odnosno unapređenje ljekarničke skrbi, te se broj specijalista kliničke farmacije postupno povećava, do sada usluga optimizacije farmakoterapije od strane specijalista kliničke farmacije nije implementirana u zdravstveni sustav.  Konkretni razlozi zašto je zdravstveni sustav inicijalno prepoznao veličinu potencijala kliničke farmacije kada je uveo ovu specijalizaciju, a još nije iskoristio taj ogromni potencijal, meni osobno nije poznat.

Također, treba reći da su već postojeći kolege specijalisti uložili jako puno vremena i drugih svojih resursa kako bi završili ovu specijalizaciju te stoga  mislim da izostanak implementacije njihovog specijalističkog rada u sustavu nije korektan niti prema njima.

Obzirom da je implementacija ovakvih novina, vjerujem, nerijetko kompleksna, poručio bih da kao specijalisti stojimo na raspolaganju Ministarstvu zdravstva da zajedno adekvatno implementiramo kliničku farmaciju te time zdravstveni sustav klinički i farmakoekonomski podignemo na višu razinu.

SPECIAL POLICY REPORT SU PODRŽALI //