Special Editorial “Priče iza oficine” – Anamarija Plazibat i Lara Ramić (Ljekarna SDŽ / Pharmagal): Od prevencije kroničnih bolesti do personaliziranog pristupa u izradi ljekarničkih pripravaka

ekarništvo osnažuje zdravstvene sustave” tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana farmaceuta u organizaciji Međunarodne farmaceutske federacije (FIP) koji se tradicionalno obilježava 25. rujna. U vrijeme kada se zdravstveni sustavi diljem svijeta oporavljaju od krize izazvane pandemijom COVID-19 i kada postoji opći konsenzus da je potrebno hitno zajedničko djelovanje kako bi zdravstvene usluge ispunile buduće potrebe zajednica, ovogodišnja kampanja Svjetskog dana farmaceuta predstavlja priliku za osnaživanjem svijesti o ljekarnicima kao inteligentnom rješenju za zdravstvene sustave koji se nalaze između terapijskih inovacija u zdravstvu i pacijenta.

Anamarija Plazibat, mag. pharm.

(Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije)

&

Lara Ramić, mag. pharm.

(Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova):

Što za Vas znači pomicati granice ljekarničke skrbi i kako Vi u svojoj praksi pomažete inovativnim zdravstvenim uslugama “iza oficine” na dobrobit pacijenata?

Anamarija Plazibat, mag. pharm. (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije):

Uloga ljekarnika se kroz povijest mijenjala te su se ljekarnici uvijek uspješno prilagođavali potrebama društva i svim izazovima. Ako pričamo o sadašnjim prilagodbama i pomicanju granica, moramo spomenuti pandemiju SARS-CoV-19 virusa. Ljekarnik se još jednom pokazao kao najdostupniji zdravstveni djelatnik, osoba koja je povezala pacijenta, liječnika obiteljske medicine, liječnika specijalistu, bolnicu, epidemiološku službu i dr.

Naša cijela Ustanova se prilagodila tadašnjoj situaciji te smo, uz redovan opseg posla, svakodnevni testirali mnoge pacijente, izdavali EU digitalne COVID potvrde, pacijentima davali sve potrebne informacije o izolaciji, samoizolaciji, propisanim mjerama i dr., te na mnoge druge načine provodili ljekarničku skrb. Izvrstan primjer je i brza reakcija na nestašicu antiseptika i dezinficijensa u tom periodu. Uz velike napore, radom u 3 smjene, smo proizvodili spomenute proizvode i nesebično ih slali na cijeli teritorij RH, te smo i na taj način pomogli kako zdravstvenim radnicima tako i ostalim građanima.

Anamarija Plazibat, mag. pharm. (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije)

Ljekarnička skrb je kompleksna, a naša uloga je bitno proširena. Kao što je navedeno u Zakonu o ljekarništvu, članak 6., ljekarnička skrb obuhvaća:

– racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole,

– unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva,

– praćenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova,

– izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija,

– skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata,

– poboljšanje učinka kliničkog liječenja i

– provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja.

Međutim, tu priča ne staje jer mi i dalje težimo novim ulogama u zdravstvenom sustavu. Pred nama su mnoge javnozdravstvene kampanje, svakodnevna mjerenja krvnog tlaka i glukoze u krvi, zajednički projekti s liječnicima obiteljske medicine, mentoriranje studenata i farmaceutskih tehničara, predavanja na mnogim skupovima i fakultetima, izrada magistralnih pripravaka, izazovi cijepljenja u ljekarnama, opskrba staračkih domova i domova za nezbrinutu djecu lijekovima i medicinskim proizvodima, društvene mreže i interakcija kakvu one nalažu, veća digitalizacija i dr.

Anamarija Plazibat, mag. pharm. (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije)

Koja bi bila Vaša poruka svim dionicima zdravstvenog sustava a posebice zdravstvenoj administraciji koja može ljekarničku skrb i inovacije  u radu s pacijentima promatrati kao investiciju u održivo i otporno zdravstvo?

Anamarija Plazibat, mag. pharm., (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije):

Smatram da se zdravstveni sustav RH našao u situaciji u kojoj svi dionici sustava moraju međusobno više komunicirati i surađivati u svrhu stabilnosti i održivosti istoga. Ako gledam s farmakoekonomskog aspekta, uloga ljekarnika je ključna, a posebice kada je riječ o pacijentima s kroničnim bolestima koji koriste veliki broj lijekova.

Ljekarnik u javnoj ljekarni se nalazi na zadnjoj, ključnoj „postaji“ kada pacijent preuzima svoju terapiju i odlazi van zdravstvenog sustava. Ta postaja je mjesto ozbiljnih medicinskih intervencija, mjesto usklađivanja terapije i sprječavanja dupliciranja lijekova. Intervenciji na toj postaji direktno je proporcionalna adherencija svakog pojedinca. Većom adherencijom se smanjuju troškovi lijekova kao i troškovi specijalističkih pregleda i bolničkog liječenja, a postižu se bolji ishodi liječenja.

Anamarija Plazibat, mag. pharm. (Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije)

Mislim da bi bilo korisno usmjeriti fokus na prevenciju sekundarnih komplikacija kroničnih bolesti, a ne na smanjenje cijena lijekova. Kao primjer mogu uzeti šećernu bolest. Naime, sigurno se puno više sredstava izdvaja na liječenje komplikacija šećerne bolesti nego na lijekove za liječenje same bolesti.

Ljekarnik ima značajan utjecaj na praćenje kako ove, tako i drugih kroničnih bolesti, ali i na mnoge druge situacije poput racionalne i pravilne primjene antibiotika.

Uvođenje modela “E-kartona” kao modela za cirkuliranje podataka među zdravstvenim djelatnicima, te uključivanje ljekarnika u taj model bi neupitno unaprijedilo cjelokupnu zdravstvenu skrb. Nadam se da će se ovakav rad ljekarnika implementirati u zdravstveni sustav te da će biti financiran od strane HZZO-a.

Lara Ramić mag. pharm. (Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova)

Možete li nam prenijeti svoju inspirativnu priču suradnje Vašeg Galenskog laboratorija i ljekarnika iz javnih ljekarni Ljekarne SDŽ na razvoju novih farmaceutskih proizvoda i koliko takva sinergija predstavlja potencijal za zdravstvo kada govorimo o personaliziranom pristupu pacijentima?

Lara Ramić mag. pharm. (Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova):

Galenski laboratorij specijaliziran je za razvoj i izradu galenskih pripravaka, koji su često personalizirani pripravci specifičnog sastava i doze. Glavna uloga Galenskog laboratorija je izraditi pripravke koji nisu komercijalno dostupni i prilagoditi ih potrebama pacijenata. Posebnost našeg Galenskog laboratorija Split je i u bliskoj suradnji s ljekarnama, ali i drugim zdravstvenim ustanovama na području Republike Hrvatske.

  Lara Ramić mag. pharm. (Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova)

Ljekarnici nam se gotovo svakodnevno obraćaju sa zahtjevima o izradi novih, specifičnih pripravaka namijenjenih pojedinom pacijentu. Ovim pristupom osnažujemo i pacijenta da aktivno sudjeluje u svojoj terapiji. Kada pacijent preuzme lijek namijenjen upravo njemu, dobiva osjećaj povjerenja u svoj plan liječenja, ali i u svog farmaceuta, što dovodi do bolje komunikacije te posljedičnog pozitivnog ishoda liječenja. Upravo to partnerstvo u zdravstvenom sustavu uz pomno odabranu formulaciju za pacijenta, predstavlja vrhunac personalizirane medicine, za koju vjerujem da će u budućnosti biti sve zastupljenija.

Lara Ramić mag. pharm. (Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova)

Svoje iskustvo, znanje i tradicionalne recepture odlučili smo pretočiti u Pharmagal, tvrtku osnovanu od strane Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj smo prvenstveno usmjereni na razvoj i proizvodnju  dodataka prehrani, kozmetičkih proizvoda i biocida. Kao farmaceut koji radi u razvojnom laboratoriju mogu reći da se stalno trudimo pružiti nešto novo, poslati poruku da uz učenje, zajedništvo i stalni napredak možemo imati kvalitetne proizvode kojih se ne bi posramili ni vodeći svjetski brandovi.

Lara Ramić mag. pharm. (Razvoj i registracija, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Pharmagal d.o.o. za proizvodnju lijekova)

SPECIAL POLICY REPORT SU PODRŽALI //