Bolnice kao digitalni zdravstveni hubovi budućnost – Trendovi na horizontu (Deloitte i Medical Futurist)

N

a kratkom Health Hub-ovom panelu o inovacijama početkom 2023. govorilo se o robotici i gejmifikaciji, modernim tehnologijama u „pametnoj“ skrbi šećerne bolesti, rehabilitaciji dugotrajnog COVID-a i zaštiti najosjetljivijih pacijenata od COVID-a, umjetnoj inteligenciji u zdravstvenim ustanovama, virtualnim treninzima, te još nekim inovacijama. Prof. dr. sc. Goran Roić, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu i ravnatelj Klinike za dječje bolesti (Klaićeva) govorio je o iskustvima u primjeni specifičnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji, koje konvertiraju govor u tekst, navodeći kako su ovakva rješenja uvelike optimizirala upravljanje vremenom i kvalitetu rada s pacijentima, posebice njemu kao radiologu. Prema jednom istraživanju 80% ravnatelja bolnica smatra da će bolnice postati digitalni zdravstveni hubovi kroz 3 godine, a ovakva rješenja mogu pomoći digitalnoj transformaciji odjela u zdravstvenim ustanovama i poboljšanju učinkovitosti u radu, složio se prof. dr. sc. Roić. Zdravstvena skrb na daljinu (poput virtualnih odjela, virtualnih timova i telemedicine) dobila je na važnosti tijekom pandemije. Čak i sada kada je općenito sigurno nastaviti s rutinskim pregledima „uživo“, mnogi su pacijenti i pružatelji zdravstvenih usluga shvatili da se za mnoga stanja skrb može pružiti učinkovitije i isplativije na daljinu. O porastu trenda „skrbi na daljinu“ govorio je konzultant za robotiku i gejmifikaciju ilustrirajući kako pacijent iz bolnice odlazi s „kuferom i gadgetima“ za telemedicinsku skrb dostupnu 24/7, jer dokazi ukazuju kako poznato okruženje i blizina obitelji mogu imati pozitivan učinak na ishode pacijenata.

Telemedicina danas pokriva niz usluga (od videopoziva liječnika do mjerenja parametara ili čak daljinske kirurgije, gdje kirurg izvodi operaciju na pacijentu na udaljenoj lokaciji koristeći robotsku tehnologiju). Pričalo se i o trendovima poput virtualne stvarnosti, antigravitacijskih traka, robotike i interaktivnih zidova s kamerama koje uvelike ubrazavaju procese rehabilitacije ne samo kod profesionalnih sportaša nego i kod pacijenata s dugotrajnim COVID-om.

Prenosimo Vam neke od trend reporta Deloitte-a i Medical Futurista o bolnicama kao digitalnim zdravstvenim hub-ovima budućnosti.

 

 

 

 

 

 

 

Digitalne bolnice budućnosti (Deloitte)

https://www2.deloitte.com/cn/en/pages/life-sciences-and-healthcare/articles/the-digital-hospital-of-the-future.html

 

Za 10 godina tehnologija bi mogla promijeniti naličje globalne zdravstvene skrbi, navodi Deloitte u svom članku o digitalnim bolnicama budućnosti. Kako troškovi zdravstvene skrbi nastavljaju rasti, mnoge bolnice traže dugoročna rješenja za smanjenje troškova pružanja bolničkih usluga. Budućnost pružanja zdravstvene skrbi izgledat će sasvim drugačije od današnjih bolnica. Očekuje se da će tehnologije koje se brzo razvijaju, zajedno s demografskim i ekonomskim promjenama, promijeniti bolničke ustanove diljem svijeta. Sve veći broj bolničkih zdravstvenih usluga već se „pomiče“ prema kućnoj njezi i izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama i ambulantama. Međutim, mnogi složeni i ozbiljno bolesni pacijenti i dalje će trebati akutne bolničke usluge unutar same bolničke ustanove.

Uz zastarjelu infrastrukturu u nekim državama, kao i povećanu potražnju za većim brojem kreveta u drugim državama, bolnički menadžment i vlade trebali bi razmisliti o tome kako optimizirati bolničku i izvanbolničku organizaciju te integrirati digitalne tehnologije u tradicionalne bolničke usluge kako bi se doista stvorio zdravstveni sustav „bez zidova“.

Kako bi saznali više o budućnosti pružanja zdravstvene skrbi s naglaskom na bolničke ustanove, Deloitteov centar za zdravstvena rješenja proveo je simulaciju zajednički s 33 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Sudionici su bili zdravstveni menadžment, lideri liječničke i sestrinske profesije, kreatori javnih politika, tehnološki stručnjaci i futuristi. Njihova je zadaća bila osmisliti specifične slučajeve upotrebe za kreiranje „digitalnih bolnica“ na globalnoj razini u sljedećih 10 godina (razdoblje koje bolničkom menadžmentu i upravnim odborima može osigurati dovoljno vremena za pripremu).

 

 

 

 

 

 

 

 

Ova simulacija osmislila je slučajeve „digitalnih bolnica“ u pet kategorija:

 

• Redefinirano pružanje skrbi

Nove značajke uključujući centralizirane digitalne centre za donošenja odluka (npr. kontrola zračnog prometa za bolnice), kontinuirano kliničko praćenje, ciljane tretmane (kao što je 3D ispis za operativne zahvate) te korištenje manjih, prijenosnih uređaja pomoći će u „digitalnom dizajnu“ bolnica za akutnu skrb.

 

• Digitalno iskustvo pacijenata

Tehnologije digitalne i umjetne inteligencije (AI) mogu omogućiti interakciju na zahtjev uz besprijekorne procese za poboljšanje iskustva pacijenata.

 

• Poboljšan razvoj talenata

Robotska automatizacija procesa (RPA) i AI mogu omogućiti pružateljima skrbi da zaista i provedu više vremena pružajući skrb, a manje vremena dokumentirajući istu.

 

• Operativna učinkovitost kroz tehnologiju

Digitalni opskrbni lanci, automatizacija, robotika i interoperabilnost sljedeće generacije mogu potaknuti upravljanje operacijama i učinkovitost tzv. back-officea.

 

• Dizajn za sveukupno blagostanje i oporavak

Dobrobit pacijenata i članova osoblja – s naglaskom na važnost okoliša i iskustva pri procesu liječenja – vjerojatno će biti važna u budućem dizajniranju bolnica. Izgradnja digitalne bolnice budućnosti može zahtijevati ulaganja u ljude, tehnologiju, procese i prostorije. Većina tih ulaganja vjerojatno će biti usmjereno ka budućnosti odnosno kratkoročno gledano, vodstvo bolnice možda neće odmah vidjeti povrat od ovih ulaganja. Dugoročno gledano, kako digitalne tehnologije poboljšavaju pružanje skrbi, stvaraju operativnu učinkovitost i poboljšavaju iskustvo pacijenata i osoblja. Povratni rezultat može biti u poboljšanoj kvaliteti skrbi, poboljšanoj operativnoj učinkovitosti te povećanom zadovoljstvu pacijenata.

 

 

 

 

 

 

Šest temeljnih elemenata poslovne digitalne strategije, prema preporuci Deloitte-ovog istraživanja, može pomoći u procesu osmišljavanja dizajna „bolnice  budućnosti“:

 

• Stvorite kulturu za digitalnu transformaciju.

• Razmotrite tehnologiju koja komunicira.

• „Igrajte“ na dugoročno.

• Usredotočite se na podatke.

• Pripremite se za Talent 2.0.

• Vodite računa o održavanju kibernetičke sigurnosti

 

 

 

 

 

 

 

5 trendova koji će odrediti bolnicu u budućnosti (Medical Futurist)

https://medicalfuturist.com/5-trends-that-will-determine-the-hospital-from-the-future/

 

 

Prenosimo Vam pet važnih trendova koji će pomoći u oblikovanju bolnice budućnosti i transformiranju skrbi!

 

Znanstvenici su stoljećima pokušavali zamisliti budućnost bolnica. Nakon nedavnog pomaka prema digitalnim zdravstvenim tehnologijama i usvajanja opcije „skrbi na daljinu“, djelomice potaknutih i pandemijom COVID-19, sasvim je prirodno zapitati se kako će ovaj razvoj utjecati na te zdravstvene ustanove. Što od njih možemo očekivati u budućnosti? Ili što će za desetljeće uopće biti bolnica?

 

Kratak odgovor Medical Futurista jest: da- fizičke ustanove i dalje će biti dio budućnosti zdravstva. Međutim, njihove uloge bit će znatno drugačije od onoga što su sada. One će integrirati nove elemente dizajna, prilagoditi digitalne zdravstvene tehnologije i postati specijalizirani centri za invazivne postupke, akutnu skrb i prevenciju bolesti. U tandemu, značajan dio zdravstvene skrbi bit će prebačen izvan bolnica, a zdravstveni radnici će trebati usvojiti nove vještine za tu svrhu.

 

Kako bismo zaronili u trendove koji oblikuju ovu budućnost i potrebne elemente da bolnice budu spremne za budućnost, časopis The Medical Futurist objavio je i prigodnu e-knjigu „Vodič kroz budućnost bolnica“, koja uz doprinos stručnjaka iz industrije, ima za cilj pripremiti kreatore politika, zdravstvene djelatnike i digitalne zdravstvene poslove odgovarajućim s preporukama za budućnost bolnica!

 

 

 

 

 

 

 

1. Pomak „Point.of-Care“ testova prema domovima

„Point of Care“ (POC) pojam se odnosi na mjesto gdje se pruža zdravstvena skrb. Tradicionalno se to odnosilo na bolesnički krevet u zdravstvenoj ustanovi. No kao što je posljednjih godina istaknuto, POC se proteže sve više „izvan bolničkih zidova“ kako bi obuhvatio i mjesta gdje se nalaze sami pacijenti (u njihovim domovima npr.), zahvaljujući skrbi na daljinu i telemedicinskim uslugama. To bi značilo da se pacijenti mogu pratiti i primati zdravstvene preporuke iz udobnosti svog doma, što je potaknulo novi koncept tzv. ‘virtualnih odjela’. Virtualni odjeli pružaju podršku pacijentima daljinskim nadzorom i liječenjem u vlastitom domu pomoću alata za praćenje zdravlja na daljinu. Oni omogućuju praćenje u realnom vremenu koje, u kombinaciji s dvosmjernom komunikacijom, omogućuje pacijentima da budu u kontaktu sa zdravstvenim stručnjacima.

 

 

 

 

 

 

2. Dizajniranje posebnih prostora za konzultacije na daljinu

McKinsey predviđa da bi se u budućnosti 25% ambulantnih usluga moglo obavljati putem telemedicine. Takav pristup može pomoći u smanjenju stope nepotrebnih posjeta, a istovremeno poboljšava iskustvo pacijenata. Kao takve, bolnice moraju biti tehnološki prilagođene i dizajnirane za takve metode pružanja skrbi. Potrebno je redizajnirati kliničke prostore kako bi se prilagodile sobama namijenjenim virtualnim konzultacijama i skrbi na daljinu. To će uključivati jednostavnu kontrolu zvuka i osvjetljenja, s dvostrukim ekranima za simultani razgovor s pacijentom te pristup njihovoj medicinskoj dokumentaciji.

 

 

 

 

 

3. Od rukom pisanih bilješki do konverzije glasa u tekst

U bolnicama će se morati usvojiti nove tehnologije koje olakšavaju aktivnosti zdravstvenih stručnjaka. Dok se većina bolnica trenutno oslanja na sustave elektroničkih zdravstvenih kartona (EHR), oni bi mogli utjecati na liječnike da rade učinkovitije obzirom da provode znatnu količinu vremena unoseći podatke u EHR-ove, ostavljajući im manje vremena za svoje pacijente. Drugi čak smatraju EHR-ove izazovom broj jedan. Obećavajuća alternativa ručnom unosu podataka u elektronske zdravstvene kartone je tehnologija pretvaranja glasa u tekst. Djeluje preko sustava za prepoznavanje glasa koji sluša i transkribira posjete pacijenta i liječnika bez potrebe za fizičkim unosom. Neke tvrtke već su razvile takva rješenja koja su spremna za primjenu u bolnicama, npr. softver koristi prepoznavanje govora i obradu prirodnog jezika za izdvajanje kliničkih podataka iz razgovora liječnika i pacijenta. Generirane sveobuhvatne medicinske bilješke naknadno se prenose u elektronske zdravstvene kartone pacijenta. Smanjenjem potrebe za ručnim upisivanjem u EHR-ove, liječnici će moći provoditi više vremena sa svojim pacijentima i pružiti im detaljniju zdravstvenu skrb.

 

 

 

 

 

 

4. A.I. kao pomoć pri donošenju odluka

Umjetna inteligencija (A.I.) doista može pružiti pomoć u mnoštvu dijagnostičkih procesa. Takav softver temeljen na A.I. tehnologiji može, primjerice, pružiti smjernice iz medicinske literature kako bi kliničarima pomogao identificirati stanja kao što su ADHD i poremećaji spavanja te kvantificirati kalcifikaciju koronarnih arterija. U biti, alati koji se pokreću umjetnom inteligencijom mogu postati liječnikov novi „asistent“ koji može pregledati značajne količine podataka iz elektronskih zdravstvenih kartona i radioloških pretraga. Također mogu otkriti neke specifične uzorke ili sumnjive znakove te dati preporuke. Liječnici mogu naknadno protumačiti te preporuke i odrediti optimalni klinički put za pacijenta. A.I. ima ogroman potencijal u zdravstvenoj skrbi a kako postaje sastavni dio pružanja zdravstvene skrbi, bolnice bi trebale moći implementirati takve opcije. Infrastruktura „cloud“ računalstva mogla bi biti takav način da zdravstvene ustanove budu spremne za umjetnu inteligenciju, ali medicinsko osoblje također bi se trebalo upoznati s tehnologijom i njezinim realnim potencijalom.

 

 

 

 

 

 

5. Kibernetička sigurnost & kako bolnice mogu zaštititi podatke pacijenata

S povećanom digitalizacijom zdravstvene skrbi, zdravstvene ustanove morat će uvažiti i moguće popratne rizike kibernetičke sigurnosti. Cybernapadi, koji su doživjeli porast na početku izbijanja pandemije COVID-19, mogu ugroziti osjetljive podatke o pacijentima, kao i utjecati na otkazivanje važnih zdravstvenih usluga poput operacija i radioloških pregleda. Bolnice bi stoga trebale uspostaviti odgovarajuće zaštitne protokole i pristupe protiv kibernetičkog kriminala. Oni mogu educirati i obučiti osoblje za prepoznavanje i suzbijanje aktivnosti zlonamjernih trećih strana koje često iskorištavaju ljudsku psihologiju. S tehničkog aspekta treba koristiti antivirusnu i antiransomware zaštitu; a operativni sustavi i softverske aplikacije trebaju se ažurirati (npr. zastarjeli softver zapravo je bio glavni uzrok zloglasnog cyber napada WannaCry na 61 instituciju NHS-a 2017.). Povrh ovih zabrinutosti vezanih uz kibernetičku sigurnost, bolnice će morati osigurati da se podacima pacijenata postupa transparentno. Kako će sve više zapošljavati A.I. alata, bolnice će morati koristiti podatke o pacijentima za „obuku“ algoritama, često tijekom suradnje s velikim tehnološkim tvrtkama. Međutim, pacijenti možda neće biti izričito obaviješteni o takvoj upotrebi svojih podataka. Bolnice će stoga morati osigurati da se s podacima pacijenata postupa odgovorno i transparentno; posebno za poticanje odnosa povjerenja između pacijenata, bolnica i programera za učinkovito usvajanje digitalnog zdravlja.

 

 

 

 

 

REFERENCE//

https://www2.deloitte.com/cn/en/pages/life-sciences-and-healthcare/articles/the-digital-hospital-of-the-future.html

https://medicalfuturist.com/5-trends-that-will-determine-the-hospital-from-the-future/

 

 

 

 

 

 

Pogledajte podcast LIDERI ZDRAVSTVA: “BOLNICE KAO DIGITALNI ZDRAVSTVENI HUBOVI BUDUĆNOSTI”

 

 

O reformi eZdravstva i bolnicama kao digitalnim hub-ovima budućnosti razgovarali smo s dva odlična stručnjaka,prof. dr. sc. Davorom Vagićem (ravnateljem KBC Sestre milosrdnice koji je na predstavljanju reforme zdravstva #ZdravljeJePrvo govorio o reformi i digitalizaciji bolničkog sektora), te gdinom. Emilom Franjčecom (stručnjakom za digitalizaciju iz CISCO-a s neizmjernim iskustvom na području zdravstva).

 

Saznajte u našem podcastu kakva je vizija bolnica budućnosti uz nove tehnologije!