Editorial “Jesmo li dovoljno svjesni rizika gripe?” – Ana-Marija Liberati Pršo: “Preporuke za imunizaciju dijabetičara protiv gripe trebaju “upgrade” u smislu informatizacije!”
ealth Hub pripremio je seriju intervjua sa brojnim stručnjacima, kardiologom, dijabetologom, obiteljskim liječnikom, ljekarnikom te (javno)zdravstvenom administracijom na temu kroničnih bolesnika i cijepljenja protiv gripe u smislu pravovremene prevencije komplikacija kod osoba s dijagnozom dijabetesa ili kardiovaskularnih oboljenja.
Prema definiciji ECDC-a, sezonska gripa je bolest koja se može spriječiti cijepljenjem te od koje svake godine oboli otprilike deset do trideset posto europskog stanovništva, uzrokujući stotine tisuća hospitalizacija diljem Europe. U najvećem riziku su osobe starije životne dobi, mlađa djeca te pacijenti s kroničnim bolestima, no nemojmo zaboraviti da su svi u opasnosti od razvoja ozbiljnih komplikacija—koje uključuju upalu pluća, miokarditis i encefalitis, a koje mogu dovesti do fatalnih ishoda – smrti.
U zajedničkoj izjavi Povjerenice Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane dr. Stelle Kyriakides, regionalnog direktora WHO-a za Europu dr. Hansa Henrija P. Klugea i direktorice ECDC-a Andree Ammon, epidemija gripe u sezoni 2022.-2023. počela je rano u europskoj regiji, a zabrinutost je dodatno rasla zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i COVID-19 koji još uvijek predstavlja prijetnju javnom zdravlju. Sve institucije istaknule su veliku prijetnju ovih infekcija na zdravstvene usluge i europske građane, uz naglašavanje važnosti cijepljenja posebno osjetljivih skupina građana protiv gripe i COVID-19.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Također je važno ukazivati i na važnost data-driven skrbi i digitalne transformacije imunizacije, obzirom da je Hrvatska jedna od europskih lidera u informatizaciji zdravstva te taj potencijal vrijedi iskoristiti za unaprjeđenje skrbi uključujući i prevenciju imunizacijom uz bolju učinkovitost imunizacijskih programa. Naime, na Policy Forumu o gripi kojeg je Health Hub organizirao prije 1,5 godinu na Školi narodnog zdravlja, prikupljali smo prijedloge komora i stručnih društava o tome kako mogu informatički sustavi biti potpora u provedbi imunizacijskih programa propisanih od strane HZJZ-a i MIZ-a. Neki od prijedloga sudionika su bili npr. da BIS-evi automatski po dijagnozi na kardiološkim i dijabetološkim odjelima na otpusnim pismima pišu preporuke za imunizaciju kod rizičnih skupina, a obiteljski liječnici i ljekarnici su spominjali mogućnost da se po MKB-u automatski pojavljuje podsjetnik za imunizaciju protiv gripe / korone / pneumokoka prilikom upisa dijagnoze ili izdavanja lijekova po MKB-u. Također su tada prisutne udruge pacijenata spominjale i edukacijske poruke u eKartonu za građane, koje uključuju i pravo na besplatno cijepljenje koje Hrvatske osigurava rizičnim bolesnicima.
O tome smo razgovarali s dr. sc. Ana-Marijom Liberati-Pršo, dr.med., specijalisticom interne medicine, subspecijalisticom endokrinologije i dijabetologije, te prvom hrvatskom internisticom s doktoratom nutricionizma, s Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Sveti Duh.
dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, s Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Sveti Duh.
Trenutna brojka oboljelih od šećerne bolesti u svijetu procjenjuje se na 400 milijuna, s daljnjim, neprekinutim trendom porasta. Naime dijabetes je posljednjih desetljeća postala kronična bolest pandemijskih razmjera koja se sobom nosi mnoštvo komplikacija, neželjenih ishoda, povećani mortalitet te narušenu kvalitetu života.
Srećom, živimo u doba moderne dijabetologije koja i oboljelima i liječnicima uvelike olakšava borbu s dijabetesom, budući da nam je na raspolaganju čitava paleta multifunkcionalnih, potentnih antidijabetika (oralnih I injektibilnih), modernih inzulina te napredne tehnologije u vidu sofisticiranih inzulinskih pumpi I senzora za kontinuirano praćenje glukoze. No, usprkos svim dostupnim terapijskim i dijagnostičkim opcijama I pomagalima, i dalje se suočavamo s velikim brojem bolesnika koji ne postižu terapijske ciljeve, koji razvijaju kronične dijabetičke komplikacije, koji nerijetko bivaju hospitalizirani s težim oblicima akutnih/infektivnih bolesti te na žalost skraćenim životnim vijekom i za više od 10 godina.
Kada pokusavamo dokučiti koja je to karika koja nedostaje u lancu dobre kontrole bolesti i prevencije komplikacija, najčešće se kao rješenje nudi – prevencija. I to sve razine prevencije – od one primarne koja podrazumijeva rano uvođenje zdravih životnih navika (pravilna prehrana bez šećera i trans- masti, s minimalno zasićenih masti, s puno vlakana te biljnih namirnica bogatih vitaminima, mineralima I antioksidansima; nepušenje; redovita tjelovježba; kvalitetan i dostatan san; adekvatna hidracija…), do sekundarne i tercijarne koja osim mjera primarne prevencije podrazumijeva i dodatne korake koji znacajno smanjuju rizik od neželjenih dijabetičkih komplikacija (i njihove progresije) te neželjenih ishoda, a to su pravovremeno uvođenje i intenziviranje farmakoterapije, stroža samokontrola glikemije, redoviti specijalistički pregledi i – cijepljenje.
Cijepljenje je – ovisno o zemlji \ regiji o kojoj govorimo – i dalje nedovoljno primjenjivana mjera prevencije (20-70% procijepljenosti), a istovremeno izrazito uspješna u smislu prevencije neželjenih ishoda.
Osobe s dijabetesom su, naime, izuzetno vulnerabilna skupina s obzirom na promijenjen i narušen imunološki odgovor, glukovarijabilnost i hiperglikemiju kao neovisan čimbenik za razvoj i napredovanje infekcija, česte komorbiditete i polipragmaziju. Ako govorimo o gripi, osobe s dijabetesom trostruko češće bivaju hospitalizirane radi komplikacija influenze, a četverostruko češće završavaju u jedinicama intenzivnog liječenja, nerijetko s prolongiranim pa i trajnim posljedicama.
Takodjer, u osoba s dijebetesom češći su i smrtni ishodi od komplikacija influenze nego u osoba bez dijabetesa. Osim što češće razvijaju komplikacije influenze, teže oblike bolesti pa i smrtni ishod, osobe s dijabetesom tjednima nakon preboljenja gripe imaju narušenu glikemijsku kontrolu koja je teško savladiva čak i uz primjenu viših doza inzulina. Tako narušena glikemija ne samo da je izvor frustracije kako za bolesnika, tako i za liječnika, već je i rizični faktor za progresiju kroničnih komplikacija.
Imajući u vidu sve navedeno, smatram da bi cijepljenje protiv gripe u osoba s dijabetesom kao izuzetno vulnerabilne skupine trebalo biti obavezna mjera prevencije. Svjetske krovne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američkog dijabetološkog društva (ADA) I Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) već godinama preporučuju cijepljenje protiv gripe kao temeljnu preventivnu mjeru u osoba s dijabetesom, a u nastavku mi se čini da bi takve preporuke od strane struke trebale doživjeti svojevrsni “upgrade” u smislu informatizacije. Naime, kako bi se u svakodnevnoj praksi -u kojoj su liječnici preopterećeni prevelikim brojem pacijenata i administracijom – smanjila šansa da se bolesniku s dijabetesom daje preporuka za cijepljenje protiv gripe, bilo bi poželjno uvrstiti tu preporuku kao svojevrsni obrazac u sve informatičke sustave i softvere kojima se koriste liječnici (poput CEZIH-a, BIS-a, SPP-a itd). Dakle, kada u ordinaciju na pregled dođe osoba s dijabetesom, na kraju pregleda se pojavi podsjetnik ili alarm koji, nakon pruženih dijetetskih I farmakoloških preporuka \ terapije, skreće pozornost I na dodatnu preporuku – za cijepljenje.
Pravi utjecaj gripe na zdravlje pojedinca, zdravstvene sustave i zajednicu još uvijek su nedovoljno prepoznati, a gripa se vrlo često banalizira i povezuje isključivo sa respiratornim simptomima čak i unutar zdravstvenih krugova, stoga je važno kontinuirano progovarati o znanstveno dokazanim poveznicama gripe sa lošim zdravstvenim ishodima u iznimno rizičnim skupinama građana kao što su bolesnici s kardiovaskularnim oboljenjima ili osobe sa šećernom bolešću.
Upravo su iz tog razloga gosti podcasta “GRIPA – JESMO LI DOVOLJNO SVJESNI RIZIKA?” kojeg moderira Anita Galić (Health Hub), specijalisti koji se svakodnevno susreću s kroničnim bolesnicima:
+ prim. Daniel Lovrić, dr. med., specijalist interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije, Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, aritmije i transplantacijsku kardiologiju, Klinika za bolest srca i krvnih žila, KBC Zagreb
+ dr. sc. Ana-Marija Liberati-Pršo, dr.med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, te prva hrvatska internistica s doktoratom nutricionizma, Odjel za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KB Sveti Duh
Malo smo pogledali i u digitalnu budućnost imunizacijske skrbi kako bi se olakšala klinička praksa 
Pogledajte podcast već danas!
PRISTUP PODCASTU (uz bodovanje Hrvatske liječničke komore):
https://www.e-medikus.com/…/gripa-jesmo-li-dovojno…
