Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Objavljeno izvješće Economist Impact-a o kroničnoj bubrežnoj bolesti i utjecaju na EU
ealth Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
Rano otkrivanje i zaustavljanje progresije kronične bubrežne bolesti trebalo bi biti prioritet i ključna komponenta nacionalnih zdravstvenih planova i programa javnog zdravstva diljem Europe, a najnovija publikacija u izdanju Economist Impact-a istražila je sociekonomske utjecaje te ponudila zdravstveno-političke zaključke i aktivnosti koje bi mogle pomoći u ublažavanju bremena ove bolesti diljem Europe. (Economist Impact, Chronic kidney disease – Driving change to address the urgent and silent epidemic in Europe, 2023.)
«Kronična bubrežna bolest svake godine prerano odnosi milijune života te opterećuje europske zdravstvene sustave s oko 140 milijardi eura.
Stručnjaci na području nefrologije preporučuju probir na kroničnu bubrežnu bolest za rizične asimptomatske osobe, s ciljem identificiranja i upravljanja bolešću, kao i sprječavanja napredovanja bolesti zajedno s povezanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Trenutačne zdravstvene intervencije za uznapredovalu fazu kronične bubrežne bolesti usmjerene su na specijalističke intervencije kao što su dijaliza i transplantacija bubrega, a koje financijski opterećuju zdravstveni sustav te su invazivni.
Ukoliko se rano otkrije ili se na vrijeme intervenira s dostupnim preventivnim i suvremenim terapijskim mjerama, progresija bolesti se može usporiti, a komplikacije svesti na najmanju moguću mjeru, pomažući ljudima da žive dulje i zdravije.»
1. // Osnaživanje edukacije i podizanje svijesti
Kronična bubrežna bolest nije uvijek dostatno prepoznata unutar javnosti, među zdravstvenom administracijom i zdravstvenom strukom
ŠIRA JAVNOST
Uključite širu javnost putem medijskih kanala koji dopiru do većeg broja ljudi, što je ključno za uspjeh programa ranog otkrivanja KBB-a, obzirom da opća populacija uglavnom nije svjesna ovog stanja. Kampanje za podizanje svijesti stanovništva trebale bi poboljšati znanje o funkciji bubrega, bubrežnim bolestima i čimbenicima rizika za KBB. Ciljajte na one koji su najugroženije skupine pomoću inicijativa za podizanje svijesti i zdravstveno opismenjavanje (te skupine mogu uključivati starije osobe, one sa šećernom bolešću, hipertenzijom ili pretilošću. Okruženja primarne i specijalističke skrbi mogu biti «prijemčive» za slanje poruka pacijentima o ranom otkrivanju. Podržavajte medijske kanale kako bi organizacije pacijenata podigle svijest o ovom problemu.
ZDRAVSTVENI STRUČNJACI (osobito liječnici obiteljske medicine)
Preporučuje se pokrenuti ciljane kliničke obrazovne programe koje provode specijalisti za liječnike obiteljske medicine, što su korisni smjerovi za povećanje svijesti i poticaj za integraciju. Sugerira se provesti kampanje koje će motivirati liječnike primarne zdravstvene zaštite na povećanje testiranja na KBB, što se može osigurati i kroz dodatne poticaje. Načini za učinkovito identificiranje visokorizičnih pacijenata mogu se usvojiti kroz najbolje prakse drugih država. Savjetuje se potaknuti liječnike obiteljske medicine da s pacijentima razgovaraju o kroničnoj bubrežnoj bolesti, osobito onima s visokim rizikom od kronične bubrežne bolesti, što može zahtijevati dodatno vrijeme, ali se može vrednovati na različite načine u različitim zdravstvenim sustavima.
POLITIČKI DIONICI (oni koji utječu na zdravstvene i ekonomske sustave)
Potrebno je poboljšati razumijevanje o tome kako kronična bubrežna bolest utječe na prosperitet države, a takve spoznaje mogu potaknuti zdravstvene čelnike i kreatore politika na istraživanje aktualnih utjecaja na zahvaćeno stanovništvo i preporuke o akciji. Potrebno je naglašavati zdravstveno-ekonomske argumente. Kako kreatori politika imaju višestruke prioritete, nedavna istraživanja o KBB-u mogu utjecati na prioritiziranje ovog stanja te utjecati na pokretanje foruma koji okupljaju dionike KBB-a kako bi raspravljali o akcijama. Preporučuje se evaluacija nacionalnih zdravstvenih planova imajući na umu najnovija istraživanja KBB-a, a shodno tome je potrebno zagovarati nacionalnu strategiju za KBB ili bubrege te integrirati u postojeće planove za kronične bolesti.
2. // Rano otkrivanje i liječenje
Rano otkrivanje može omogućiti da se pacijentima ponudi plan liječenja utemeljen na suvremenim znanstvenim dokazima kako bi se usporila progresija bolesti te ublažili simptomi.
KREIRANJE I OPTIMIZIRANJE STRATEGIJE RANOG OTKRIVANJA
Potrebno je provesti rano otkrivanje za rizične populacije i redovito pratiti zdravstvene politike i njihove ciljeve kako bi se identificirale prilike za poboljšanjem. Savjetuje se i financiranje istraživanja koja mogu optimizirati planove praćenjem izvedivosti i prihvatljivosti strategija ranog otkrivanja KBB-a. Savjetuje se surađivati sa zagovaračkim skupinama kako bi se osmislili programi ranog otkrivanja usmjereni na pacijente te implementirali u ciljanim zajednicama. Potrebno je kreirati poticaje za liječnike da pregledaju rizične pacijente (kao što su programi plaćanja prema učinku ili alternativni modeli plaćanja), a gdje je potrebno, moguće je istražiti operativnu učinkovitost u probiru KBB-a za uklanjanje ekonomskih i praktičnih prepreka.
CILJANI PROBIR ZA RIZIČNE OSOBE NA RAZINI PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Preporučuje se integrirati probir na razini primarne zdravstvene zaštite za rizične pojedince u svim prilikama (primjerice, testiranje pojedinaca na KBB koji ispunjavaju određene kriterije na pregledima koji nisu povezani s bubrezima). Preporučuje se iskoristiti elektronička medicinska evidencija i digitalne inovacije. Potrebno je zagovarati integrirani pristup KBB testiranju pri praćenju drugih nezaraznih kroničnih bolesti. Potrebno je razviti namjenske strategije za optimizaciju i povećanje udjela pregledanih osoba unutar manjinskih / etničkih skupina. Sugerira se ocjenjivanje uspješnosti programa testiranja uz redovitu procjenu učinkovitosti te dijeljenje znanja između država.
KLINIČKE SMJERNICE
Preporučuje se prijevod i implementiranje globalnih kliničkih smjernica (KDIGO) za rano otkrivanje i liječenje u nacionalne smjernice i sustave poboljšanja kvalitete. Potrebno je široko komuniciranje o ovim smjernicama te razvoj alata jednostavnih za korištenje na temelju smjernica namijenjenih pružateljima primarne zdravstvene zaštite. Preporučuje se uvrstiti izobrazbu o primjeni smjernica za skrb o kroničnoj bubrežnoj bolesti u nastavni plan i program medicinskih škola.
STRATEGIJE LIJEČENJA
Potrebno je osigurati da dostupni putevi skrbi i metode liječenja odražavaju najnovije kliničke smjernice. Kronična bubrežna bolest treba biti uključena u strategije upravljanja bolestima za druge srodne nezarazne kronične bolesti. Potrebno je ukazati na jasne puteve upućivanja za dijagnosticirane osobe, što će pacijentima pomoći u snalaženju u složenom zdravstvenom sustavu.
3. // Usvajanje digitalnih alata za prikupljanje podataka, pohranu i komunikaciju
Europa nema unificirani pristup ka usvajanju digitalnih alata , a većina država ima priliku pokrenuti još projekata za utilizaciju dostupnih podataka o KBB putem eKartona ili registra pacijenata. Bez ovih podataka, nema dovoljno uvida za usmjeravanje istraživanja, kreiranje nacionalnih zdravstvenih politika ili prilagodbu plana liječenja.
TEHNOLOŠKE INOVACIJE
Preporučuje se donijeti jasne smjernice za korištenje potencijala telemedicine. Osiguravanje sigurnosti i povjerljivosti uz digitalne alate može poboljšati pravovremenost skrbi uz smanjenje opterećenja koje nose putovanja pacijenata. Preporučuje se investirati u e-zdravstvene kartone uz razvoj dugoročnih planova za maksimiziranje potencijala digitalizacije. Zajednički standardi za strukturiranje podataka mogu poboljšati interoperabilnost. Podsjetnici i upozorenja temeljena na umjetnoj inteligenciji mogu se uključiti u e-zdravstvenu evidenciju.
REGISTRI PACIJENATA
Potrebno je raditi na razvoju nacionalnog registra bubrežnih bolesnika kao prioritet u državama koje ga nemaju. Također se savjetuje da postojeći registri budu prošireni na praćenje bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti (treća faza) kako bi se bolje procijenio učinak politika intervencije u ranim fazama bolesti. Savjetuje se pravovremeno potaknuti ili uspostaviti standardizirani unos podataka u registre za bolji nadzor i poboljšanje kvalitete. Preporučuje se poticati analizu podataka iz registra s ciljem donošenja politika, strategija i programa otkrivanja i liječenja KBB temeljenih na podacima.
Preuzeto i prevedeno na hrvatski iz:
* Economist Impact, Chronic kidney disease – Driving change to address the urgent and silent epidemic in Europe, 2023.
https://impact.economist.com/perspectives/sites/default/files/chronickidneydisease_economistimpact_mar2023_final.pdf
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
