Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang: “Obiteljski liječnici imaju ključnu ulogu u kontroli komorbiditeta udruženih s nastankom kronične bubrežne bolesti!”
ealth Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
U okviru Special Policy Reporta i Foruma sudjelovala je i doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, spec. obiteljske medicine, Ordinacija obiteljske medicine dr. Valerija Bralić Lang, s Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, spec. obiteljske medicine, Ordinacija obiteljske medicine dr. Valerija Bralić Lang, s Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
2020. godine pokrenuta je globalna incijativa THE DECADE OF THE KIDNEY (™- AAKP i EKHA za Europu) s ciljem podizanja svijesti o zdravlju bubrega i pravovremenoj dostupnosti dijagnostici i inovacijama. Koji bi bili Vaši prijedlozi za poboljšanje ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti ?
S ponosom mogu reći da je upravo na moju inicijativu Hrvatsko društvo za hipertenziju i Hrvatska liga za hipertenziju na čelu s akademikom Bojanom Jelakovićem i uz podršku svih stručnih društava obiteljske medicine (DNOOM, HDOD-HLK, KOHOM, HUOM, HUUGO) te ostalih relevantnih društava (HDB-HLZ, HKD-HLZ, HDDBM-HLZ, HDFE) uputilo molbu HZZO-u za uvođenje pretrage albumin / kreatinin u laboratorije na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Upravno vijeće HZZO-a molbu je prihvatilo, a nakon nedavne objave u Narodnim novinama (08.02.2023.) pretragu je moguće zatražiti za osobe koje boluju od šećerne bolesti, pretilosti, kronične bubrežne bolesti, arterijske hipertenzije i hipertenzivnih bolesti, ishemijske bolesti, kod bolesnika s presađenim bubregom, i kod pušača. Ovime smo postigli mogućnost utvrđivanja mikroalbuminurije kao ranog pokazatelja razvoja bubrežnoga oštećenja, ali i oštećenja endotela cijeloga krvožilnog sustava širokoj skupini bolesnika u riziku.
Prema smjernicama svih međunarodnih i domaćih stručnih društava ovu je pretragu potrebno provoditi na primarnoj razini zdravstvene zaštite na kojoj je od presudne važnosti. Ujedno, postigli smo da je na nalazima iz istih laboratorija sve veći broj onih koji uz vrijednost kreatinina odmah daju izračun procijenjene glomerularne filtracije, što do sada nije bio slučaj. Time smo dva osnovna parametra za procjenu bubrežne funkcije dobili dostupnima liječnicima obiteljske medicine. Oni su idealno pozicionirani i imaju ključnu ulogu u kontroli komorbiditeta udruženih s nastankom kronične bubrežne bolesti kako za njezino rano otkrivanje tako i za redovito praćenje velike većine bolesnika koji su u niskom riziku razvoja terminalne faze kronične bubrežne bolesti.
Kako možemo poboljšati ishode liječenja uz dostupne terapijske inovacije?
Uvažavajući povezanost nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda oboljelih od kronične bubrežne bolesti, troškove liječenja osoba na dijalizi ili koje imaju transplantirani bubreg, ali i činjenice da značajan broj oboljelih nema progresivni oblik bolesti i ne treba liječenje nefrologa te ih može i mora redovito pratiti liječnik obiteljske medicine, upravo je važno da se i u toj najvećoj skupini pacijenata provode sve mjere kojima se usporava progresija bolesti i kardiovaskularni rizik. Smjernice jasno navode da je kod svih ovih pacijenata potrebno provoditi promjene nepovoljnih životnih navika, prestanak pušenja, blokadu reninangiotenzinskog sustava, optimalnu kontrolu arterijskog tlaka, glikemije i lipida te inhibiciju natrij- glukoza kotransportera 2 (SGLT2). SGLT2 inhibitori su u prvoj liniji liječenja kronične bubrežne bolesti, ne samo za osobe sa šećernom bolesti, međutim nama nisu dostupni za ovu indikaciju. Uz ovo, liječenjem podliježećeg razloga kronične bubrežne bolesti, izbjegavanjem nefrotoksina i pravovremenom prilagodbom doze lijekova koje pacijent uzima itekako možemo utjecati na ishode.
Postoji li jaz u skrbi kroničnih bubrežnih bolesnika između Hrvatske i zapadnih država koje imaju bolje ishode? Što biste istaknuli kao izazov s kojim se važno suočiti?
Kronična bubrežna bolest sve do uznapredovalih stadija ima vrlo nespecifične ili nikakve simptome. Jedan jaz, a odnosi se na nemogućnost pravovremenog detektiranja kronične bubrežne bolesti kod svih koji su u riziku, smo upravo riješili i nadam se da će se to u vremenu koje je pred nama, tijekom Dekade bubrega, jasno i vidjeti. Drugi jaz odnosi se na činjenicu da je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oko polovica liječnika nespecijalista obiteljske medicine koji nemaju kompetencije za vođenje kompleksne skrbi kakva je potrebna pacijentima s kroničnom bubrežnom bolesti. S tim u vezi, dobra je vijest o više od 160 novih specijalizanata obiteljske medicine kao i Priručnik o kroničnoj bubrežnoj bolesti za liječnike obiteljske medicine koji je pripremljen u organizaciji Hrvatskog društva za bubreg. Organizacijsko i administrativno rasterećenje liječnika obiteljske medicine kako bi se mogli dovoljno i adekvatno posvetiti ovim bolesnicima izazov je koji zahtijeva širi angažman nadležnih struktura.
Imate li neke primjere dobrih praksi iz drugih država koje bi hrvatska zdravstvena administracija mogla usvojiti i implementirati kada govorimo o kroničnoj bubrežnoj bolesti?
Već bi administrativno rasterećenje, za početak ono nemedicinsko, kao i iz opsega ostvarivanja raznih prava pacijenata koja ne zahtijevaju da ih rješava liječnik, ostavilo znatno vremena koje bi se moglo posvetiti na primjer probiru rizičnih za kroničnu bubrežnu bolest.
Kako vidite ulogu obiteljskog liječnika i inovativnih tehnologija (poput aplikacija, eKartona, telemedicine) u skrbi kronične bubrežne bolesti?
Podaci iz eKartona sadrže demografske podatke, dijagnoze, biometrijska mjerenja i mjerenja vitalnih znakova, bilješke o liječenju, podatke o lijekovima, laboratorijske i radiološke rezultate, sve vrlo relevantno za skrb bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. Međutim, na sadašnjoj razini eKartona podaci nisu adekvatno povezani niti usmjereni liječniku koji rješava neku kroničnu nezaraznu bolest pa tako niti kroničnu bubrežnu bolest i zahtijevaju posebne vještine snalaženja i primjene. Aplikacije npr. Za određivanje glomerularne filtracije već se koriste, opet ne inkorporirano u eKarton. Ono što nedostaje je i pravovremena dvosmjerna komunikacija sa specijalističkom skrbi, neovisno o mjestu rada. Uključivanje samih pacijenata u aktivnu skrb o vlastitoj bolesti također je važno, ali za adekvatno korištenje inovativnih tehnologija potrebno je poraditi na podizanju razine zdravstvene pismenosti koja je veliki problem u rješavanju svih kroničnih nezaraznih bolesti pa tako i kronične bubrežne bolesti.
Koja bi bila Vaša takeaway poruka za desetljeće bubrega 2020.-2030.?
Brojni čimbenici koji oštećuju bubrežnu funkciju, kao što su npr. šećerna bolest i pretilost su u porastu te je uz starenje stanovništva za očekivati porast broja oboljelih od kronične bubrežne bolesti. Posebnu pažnju moramo posvetiti svima koji su u riziku (starijima, oboljelima od šećerne bolesti, pretilosti hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, nasljednih bolesti bubrega kao i uz ozljedu bubrega).
Za pravilnu prevenciju napredovanja bolesti kao i liječenje komplikacija bolesnike je važno prepoznati na vrijeme, ali i pravovremeno uvesti farmakoterapiju sukladno smjernicama.
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
