Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Akademik Bojan Jelaković: “1 od 5 bolesnika sa kroničnom bubrežnom bolesti će doći do dijalize, no nažalost će 4 umrijeti prije toga jer nisu na vrijeme prepoznati, pravilno liječeni i praćeni.”
ealth Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
U okviru Special Policy Reporta i Foruma sudjelovao je i akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju HLZ-a, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.
akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb,
predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju HLZ-a, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.
Problem rane detekcije kronične bubrežne bolesti sličan je problemu svih kroničnih nezaraznih bolesti koje nemaju početno vidljive tegobe te zbog toga dugo ostaju neprepoznate. On je vrlo velik i prema nedavno završenim rezultatima epidemiološko kliničke studije koja je rađena pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost, tek 3 od 12 osoba koje imaju kroničnu bubrežnu bolest to i znaju. Dakle 9 od 12 osoba ne znaju da imaju kroničnu bubrežnu bolest, tako „hodaju“ ne znajući da su izloženi povećanom kardiovaskularnom riziku koji je povezan sa početnim stadijem kronične bubrežne bolesti; to je ključan problem o kojem treba razmišljati kada se govori o ranoj detekciji kronične bubrežne bolesti, uz usporenje progresije same kronične bubrežne bolesti koja neminovno dovodi do dijalize i transplantacije.
No, 1 od 5 bolesnika sa kroničnom bubrežnom bolesti će doći do dijalize, no nažalost će 4 umrijeti prije toga, upravo zato što nisu na vrijeme prepoznati, pravilno liječeni i praćeni.
Kako tome doskočiti? – to nije samo pitanje hrvatske medicine nego i medicine u svijetu, i jedno je od gorućih pitanja obzirom da je prevalencija kronične bubrežne bolesti u porastu Tu postoji nekoliko mogućnosti… U Hrvatskoj ligi za hipertenziju zajedno s Hrvatskim društvom za bubreg pokušavamo razviti nekoliko modela. Jedan model uključuje primjenu pametne smartphone aplikacije kako bi građani sami na vrijeme odredili koliki je rizik za kroničnu bubrežnu bolest (u praksi će biti dostupna tijekom svibnja ili lipnja). Drugi model usmjeren je na ljudski aspekt i kontakt čovjek-čovjek, posebice za one koji ne koriste aplikacije na mobilnim uređajima, a riječ je o uključivanju ljekarnika koji su prva linija „fronte“ u zdravstvenom sustavu gdje pacijent često ulazi „u sustav“, pogotovo sa kroničnim nezaraznim bolestima. Ljekarnici su nedovoljno iskorišteni svojim potencijalom u zdravstvenom sustavu i žele suradnju s liječnicima, stoga ćemo ih angažirati kroz drugi model, kako bismo vidjeli kako prilagoditi skrb različitim potrebama pacijenata u državi.
Posebno će se pristupati onima koji imaju poseban rizik za kroničnu bubrežnu bolest, onima s pozitivnom obiteljskom anamnezom, pretilima, hipertoničarima, osobama sa šećernom bolešću itd.
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
