Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Doc. dr. sc. Ranko Stevanović (HZJZ): “Osnažena uloga obiteljskog liječnika i patronažne skrbi je karika koja nedostaje za uspješniju borbu protiv bubrežnih bolesti!”
ealth Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
U okviru Special Policy Reporta i Foruma sudjelovao je i doc. dr. sc. Ranko Stevanović, prim. dr. med., specijalist obiteljske medicine, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva te Hrvatskog društva za smanjenje šteta po zdravlje koji je dao doprinos zaključcima u ime HZJZ-a.
doc. dr. sc. Ranko Stevanović, prim. dr. med., specijalist obiteljske medicine, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a,
predsjednik Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva te Hrvatskog društva za smanjenje šteta po zdravlje
2020. godine pokrenuta je globalna incijativa THE DECADE OF THE KIDNEY (™- AAKP i EKHA za Europu) s ciljem podizanja svijesti o zdravlju bubrega i pravovremenoj dostupnosti dijagnostici i inovacijama. Koji bi bili Vaši prijedlozi za poboljšanje ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti ?
Procjenjuje se da 1 od 10 osoba ima neki oblik oštećene bubrežne funkcije u Hrvatskoj. Kronično oštećenje teško je prepoznati – čak 90 posto bubrežne funkcije mora oslabjeti da se bi se pojavili simptomi. Kasno se reagira, onda kada se već mora razmišljati o nadomještanju bubrežne funkcije. Najvažnija je svjesnost – osviještenost o problemima koje nose oštećenja bubrežne funkcije – treba upoznati i upozoriti sve rizične, ponajprije one oboljele od šećerna bolest, zatim one s povišenim krvnim tlakom, osobe s upalnim bolestima
bubrega, osobe s prevelikom tjelesnom težinom, povišenim masnoćama da moraju kontrolirati i smanjiti rizike, da se obavezno šestomjesečno ili godišnje javljaju doktorima obiteljske medicine i naprave osnovne laboratorijske pretrage koje mogu rano upozoriti na početke oštećenja bubrega. Kronična bubrežna bolest nema simptoma, ne boli i ostaje neprepoznata, zbog toga je važno pokrenuti nacionalni program njezina ranog otkrivanja. Svakako bih preporučio probir na KBB kao opću javnozdravstvenu preventivnu mjeru kojom bi se kontrolirano postavljala sumnja i potvrđivala dijagnoza KBB.
Podjednako važno kao rano otkrivanje važan je harm reduction, pristup smanjenja šteta: primarna prevencija, edukacija od 0-99 godina na području unosa soli, šećera, masnoća, prejedavanja, loših navika kod uzimanja tekućina, ortoreksije. brige za zdravlje, kontrole, uzimanje lijekova, odnosno izbjegavanje onih lijekova koji utječu na bubrežnu funkciju, ustrajnost u liječenju
Kako možemo poboljšati ishode liječenja uz dostupne terapijske inovacije?
Povećanje prostornih i dijagnostičkih kapaciteta svakako bi unaprijedilo i poboljšalo sjajne rezultate hrvatskih znanstvenika i praktičara s područja bubrežnih bolesti, ali su oni svjesni naših mogućnosti i daju sve od sebe.
Postoji li jaz u skrbi kroničnih bubrežnih bolesnika između Hrvatske i zapadnih država koje imaju bolje ishode? Što biste istaknuli kao izazov s kojim se važno suočiti?
Ne bih se složio da postoji takav jaz. Hrvatska je među vodećim je zemljama u svijetu po broju doniranih i transplantiranih organa na milijun stanovnika, kao i prema ishodima transplantacija, prva je po broju transplantiranih bubrega i jetre na milijun stanovnika, druga po broju transplantiranih srca u svijetu. Naša klinička neforologija, laboratorijska dijagnostika, slikovna i funkcionalna dijagnostika na području bubrežnih bolesti, donacije i transplantacije bubrega, hemodijaliza najbolje su „od Beča do Istanbula“. Problemi ljudi, kadrova, financiranja prostora i opreme nadoknađuje se marljivim učenjem i radom a posebno mogu istaknuti izvanrednu povezanost svih ustanova i stručnjaka na području bubrežnih bolesti u Hrvatskoj.
Imate li neke primjere dobrih praksi iz drugih država koje bi hrvatska zdravstvena administracija mogla usvojiti i implementirati kada govorimo o kroničnoj bubrežnoj bolesti?
Primjeri dobrih praksi iz drugih država nalaze se na području prevencije, aktivnih javnozdravstvenih inicijativa i programa koji potpomažu sprječavanju, rano otkrivanje, brzu i točnu dijagnostiku na primarnoj razini zaštite. Nažalost, zbog izostanka ovakvog pristupa pacijenti tek u odmaklom stadiju KBB dolaze u specijalističku i bolničku skrb koja ne uspijeva
nadoknaditi izgubljene godine i desetljeća kada se je moglo postići više i bolje. Na tragu tih iskustava uspješnih zemalja u svijetu jest i pristup i rješenje iz istraživačkog projekta „Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj (EH-UH 2)” – Projekt Hrvatske zaklade za znanost, kojeg je vodio akademik Jelaković u kojem je sudjelovao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Taj projekt pokazao je primjer u praksi dokazanog pristupa jednoj širokoj javnozdravstvenoj akciji i inicijativi, kroz odvijanje projektnih aktivnosti i terenski rad.
Kako vidite ulogu obiteljskog liječnika i inovativnih tehnologija (poput aplikacija, eKartona, telemedicine) u skrbi kronične bubrežne bolesti?
Pojačana uloga obiteljskog liječnika i patronažne skrbi karika je koja nedostaje da bi bili uspješniji u borbi protiv bubrežnih bolesti. Skupa s pravilnim korištenjem inovacijskih tehnologija, kompletiranjem i širokom upotrebom eKartona unutar CEZIH-a koji je jedan od najboljih zdravstvenih portala u EU ali nije korišten niti dovoljno niti onako kako bi se to moglo, mogli bi se postići rezultati koji bi bilo znatno ispred stanja u kojem smo sada.
Koja bi bila Vaša takeaway poruka za desetljeće bubrega 2020.-2030.?
Primjena znanosti, osobito s područja javnog zdravstva, provjerene preventivne metode i akcije, intervencije na populacijskoj razini mogu postići značajan napredak i učiniti vidljivim poboljšanja. Zdravstvena administracija i financiranje trebaju pratiti dokazano opravdane znanstveno i stručno obrazložene projekte.
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
