d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Održana konferencija ‘Public Health and Future of Healthcare’ u Europskom parlamentu povodom 95. godišnjice ŠNZ ‘Andrija Štampar‘

U

organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,  povodom 95. godišnjice Škole, održana je konferencija o javnom zdravlju i načelima Andrije Štampara, oca suvremenog javnog zdravlja, okupivši istaknute hrvatske, europske i svjetske znanstvenike i dužnosnike. Uz zastupnika Resslera, na konferenciji je sudjelovala i ravnateljica Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’ Mirjana Kujundžić Tiljak, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, akademik Zvonko Kusić, stalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Irena Andrassy, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, zastupnica Romana Jerković, prorektor za studente Medicinskog fakulteta u Zagrebu Boris Brkljačić, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva Škole Stjepan Orešković, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Ana Borovečki te predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije i akademske zajednice.

 

 

 

Zastupnik Ressler, kao suorganizator konferencije, ističe kako je Andrija Štampar kao osoba itekako prepoznata za svoga vremena i na Zapadu, dokaz hrvatske pripadnosti europskoj civilizaciji neovisno o državnim uređenjima kroz koje je Hrvatska prolazila u turbulentnom 20. st. “Andrija Štampar bio je vizionar i znanstvenik ispred svoga vremena. Kriza koja donosi neizvjesnost, kao i velike globalne promjene izazvane posljedicama pandemije koronavirusa, ponovno su označile važnost i ulogu javnog zdravstva u Hrvatskoj i Europi. Upravo zato, u povodu 95. obljetnice osnutka Škole narodnog zdravlja, odali smo posebno priznanje ulozi ideologa moderne zdravstvene politike”, rekao je Ressler.

 

 

 

 

 

 

Poruke oca suvremenog javnog zdravstva aktualnije su nego ikada do sada, u vremenima pandemije i krize, a zadatak novih generacija znanstvenika i stručnjaka jest osvijestiti i proširiti njegov znanstveni doprinos javnom zdravstvu, politički i upravljački jednom od osjetljivijih područja suvremenih država Zapada

 

 

 

 

 

Ravnateljica Kujundžić Tiljak ističe kako je Štampar uvijek čvrsto branio ljudsku i civilizacijsku vrijednost prava na zdravlje, time bivajući daleko ispred svoga vremena. „Pandemija, kriza i patnja koje je naša generacija nedavno iskusila iznova nas vraćaju na pouke i poruke velikog Štampara: prevencija je ključ zdravlja kako pojedinca, tako i društva i nacije, a zdravlje je više od odsustva problema i boli, ono je nužno spoj tjelesnog, duhovnog i društvenog blagostanja. Izazovi javnom zdravstvu katkad prelaze državne granice, oni su nerijetko globalni, poput pandemije, a pri formiranju odgovora na njih, smatra Štampar, redovito moramo voditi računa o posebitostima dane države i dane zajednice. I u tom smislu Štampar je bio daleko ispred svog vremena, shvaćajući što je to istinski zdrav pojedinac i istinski zdravo društvo.“, istaknula je ravnateljica Kujundžić Tiljak.

 

Akademik Kusić naglasio je kako je Štampar u svakom razdoblju svojeg života ostavljao itekakav trag u društvu i zajednici, primjerice zahvaljujući samom Štamparu i njegovoj strategiji tadašnja država, u jednom razdoblju između dva svjetska rata, smatrana je uzorom u pogledu politika javnog zdravstva. Zahvaljujući Štamparu, tada je uspostavljen veliki broj institucija i tijela javnog zdravstva. „Štampar je bio pod političkim pritiskom tadašnjeg kraljevskog režima, institucija koju je osnovao bila je nerijetko zanemarivana. Prisiljen umiroviti se, odmah je prepoznat od strane uglednih ljudi sa Zapada te je putovao i radio diljem svijeta kao međunarodni stručnjak. Istinski građanin svijeta, a uvijek i svugdje samosvjesni Hrvat.“, rekao je Kusić.

 

Pročelnik Orešković rekao je kako se često pitao što bi Štampar rekao na naše vrijeme i kako bi postupao u tom vremenu. „Štampar je bio direktan čovjek, spreman na borbu radi struke i svojih uvjerenja. Zbog toga je često trpio posljedice. Ne smijemo zaboraviti, ne smijemo kleknuti pred kulturološkim Alzheimerom, a to je stalna opasnost. To je možda i najvažnija Štamparova karakterna poruka za nas i naše vrijeme.“, zaključio je Orešković.

 

 

 

 

 

Uvodnim porukama sudionicima su se obratili i dr. Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu te Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije.

Panel “Modern public health system through the vision of Andrija Stampar” moderirala je prof. Ana Borovečki, a u njemu su sudjelovali:

  • Akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH
  • Steven Alan Solomon, Principal Legal Officer, WHO
  • Prof. Laurent Chambaud, Andrija Štampar Medalist 2022

Potom je uslijedio panel “The future of public health in Europe koji je moderirao prof. Stjepan Orešković sa sljedećim sudionicima:

  • Nicolae Stefanuta (Renew), zastupnik u Europskom parlamentu
  • Romana Jerković (S&D), zastupnica u Europskom parlamentu
  • Isabel de la Mata, Europska komisija
  • Oxana Domenti, predstavnica SZO pri Europskoj uniji
  • George Rutherford, University of California

Usuglašeni su zaključci i preporuke konferencije: https://mef.unizg.hr/app/uploads/2022/10/Concluding-Remarks.pdf 

 

 

 

 

 

Vizija i načela Andrije Štampara, oca modernog javnog zdravstva

 U povodu 95. obljetnice Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

PORUKA IZ EU PARLAMENTA:

ŠTAMPAR JE DALJE JE UTJECAJAN I VAŽAN ZA ONE KOJI BRINU O NARODNOM ZDRAVLJU!

 

Ostavština Andrije Štampara je snažna i relevantna. Snažna je zbog relevantnosti koncepata i ideja, a relevantna zbog neriješenih problema i goruće potrebe za dostupnom, ravnopravnom i pravičnom zdravstvenom skrbi.

 

Njegovih deset načela napisanih prije gotovo jednog stoljeća još uvijek su jasan, intenzivan i živopisan „vodič“ za znanstvenike, edukatore, kreatore politika i vlade da djeluju u korist zdravog i pravednog društva. Štampar se fokusirao na populacijski kontekst i probleme stanovništva te korištenje postojećih javnozdravstvenih metoda i zdravstvenih tehnologija. Kao vizionar i revolucionar, Štampar je pokušao pronaći inovativne načine borbe protiv zaraznih bolesti te se uhvatiti u koštac s gorućim socio-medicinskim problemima, poput društvenih odrednica zdravlja.

 

Tijekom 20. stoljeća Štamparova vizija integrirana je u sve međunarodne organizacije čineći temelj globalnih zdravstvenih standarda. Pokazao je postojanost, svevremenost i globalnu aktualnost, preživljavajući različite faze i konceptualne tranzicije zdravstvenih sustava i zdravstvenih politika. Također je znao da se nacrt njegovih ideja organizacije zdravstvenog sustava može uspješno provesti samo ujedinjavanjem ideja, politika i zajednica, te obilježja upravljanja državama.

 

 

 

 

Sljedivši Štamparovu ostavštinu, jasno je da:

 

Sada i u budućnosti, snažne i otporne zdravstvene sustave mora razviti obrazovana, kvalificirana i motivirana zdravstvena radna snaga, što je od temeljne važnosti za uspješnu zdravstvenu politiku i jednakopravnu zdravstvenu skrb, a što je, posljedično, ključno za postizanje dostupnosti zdravstvene skrbi usmjerene prema čovjeku i svima, te ostvarenje “prava na zdravlje” kako je preporučila i Konferencija o budućnosti Europe.

  • Pandemija COVID-19 razotkrila je fragmentaciju i disperziju pružanja i financiranja zdravstvene skrbi u mnogim državama članicama, ukazujući na potrebu za boljom integracijom zdravstvenih sustava na razini EU-a.
  • Europska zdravstvena unija trebala bi poboljšati zaštitu, prevenciju, pripravnost i odgovor na prijetnje ljudskom zdravlju unutar Europske unije i na globalnoj razini.
  • Upravljanje zdravstvenim sustavima mora se smatrati strateški važnom aktivnošću i provoditi multisektorski, uvažavajući različite perspektive i prioritete.
  • Potrebno je razmatrati razvoj digitalnih tehnologija jer inovacije u tim područjima olakšavaju stvaranje novih radnih okruženja te okruženja u kojima se pruža zdravstvena skrb.
  • Posebnu pažnju treba posvetiti boljoj dostupnosti promicanja zdravlja, prevenciji bolesti, mogućnosti liječenja i rehabilitacije u lokalnim zajednicama, posebice u rijetko naseljenim područjima, udaljenim ili izoliranim ruralnim područjima i otocima, gdje je potrebno aktivnije korištenje suvremenih transportnih i telemedicinskih rješenja
  • Usmjerenost i dostatna ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućit će obrazovanje potrebnog zdravstvenog kadra koji bi mogli pružati odgovarajuće zdravstvene intervencije.
  • Učinkovito vodstvo ključno je za upravljanje zdravstvenim stručnjacima na svim razinama; to je složena i visoko cijenjena komponenta pružanja zdravstvene skrbi koja se sve više prepoznaje kao ključna u postizanju visokih standarda medicinske izobrazbe, istraživanja i kliničke prakse.
  • Preduvjet za sve navedeno je očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva i zdravstvenih djelatnika kako bi se svim zdravstvenim djelatnicima i pacijentima osigurao potpun i neometan pristup javnim uslugama.
  • Prema definiciji zdravlja kao “stanja potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti ili slabosti / nemoći”, naglasak bi trebao biti na očuvanju mentalnog zdravlja i prioritiziranju ulaganja u poboljšanju socijalnih odrednica zdravlja.

 

 

 

 

 

U povodu proslave snimljena je i prigodna emisija TV emisija “Iz srca Europe”.

 

 

 

PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //