“Heads Up” za partnerstvo zdravstvenim ustanovama! Dr. Andrija Karačić o Centru za crijevni mikrobiom kao inovativnom iskoraku u personaliziranom pristupu pacijentima!
entar za crijevni mikrobiom (CCM) prva je tvrtka u ovom dijelu Europe usko specijalizirana za analizu i istraživanje crijevnog mikrobioma. U skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama, te uz pomoć najpouzdanijih i dokazano najboljih biotehnoloških metoda obavljaju detaljnu analizu crijevnog mikrobioma. Nude inovativan, znanstveno utemeljen, drugačiji i često zanemaren pristup zdravlju koji naglašava ulogu crijevnog mikrobioma u prevenciji, liječenju zdravstvenih tegoba i očuvanju zdravlja. U CCM-u njeguju cjelovit, personaliziran i individualan pristup. Osim analize crijevnog mikrobioma, njihov tim stručnjaka s područja medicine, biotehnologije, biokemije i nutricionizma daje podršku u svakoj fazi nastojanja pacijenata da bolje razumiju svoje zdravstveno stanje, te informirano i ciljano djeluju s ciljem da poboljšanja zdravlja.
Uloga crijevnog mikrobioma danas je glavni predmet opsežnog izučavanja vodećih svjetskih znanstvenika i liječnika koji su složni da crijevni mikrobiom ima ključnu ulogu u zaštiti zdravlja. Njihova je misija da kroz suradnju sa Centrom otkrijete zajednički ono što pacijenti nisu znali o svome zdravlju, te da ga zajedno promijenimo – nabolje.
Za Health Hub razgovarali smo s dr. Andrijom Karačićem, specijalizantom abdominalne kirurgije, osnivačem Centra za crijevni mikrobiom.
Dr. Andrija Karačić, specijalizant abdominalne kirurgije, osnivač Centra za crijevni mikrobiom
1. Što je motiviralo mladog specijalizanta abdominalne kirurgije na ovakav inovativan iskorak u regiji i pokretanje integrativnog centra za mikrobiom?
S pojmom crijevni mikrobiom susreo sam se na početku specijalizacije. Iako mi se na prvu činilo apstraktno da crijevna flora može imati toliki utjecaj na zdravlje crijeva, pronalaskom sve više i više relevantnih znanstvenih istraživanja na ovu temu, posebice u području kirurgije, postao sam svjestan kako možda često problem kod pacijenta leži u crijevnom mikrobiomu. Stekao sam dojam kako upravo u crijevnom mikrobiomu leži odgovor na mnogobrojna pitanja koja si postavljamo u kirurškoj svakodnevnici poput onih: „Koji pacijent će razviti karcinom?; Koji pacijent će razviti komplikacije nakon provedene operacije?“ i sl.
Od ideje kako je crijevni mikrobiom „problem“ ubrzo se rodila ideja kako bi crijevni mikrobiom mogao biti i „rješenje“ u slučaju različitih medicinskih stanja. No, uočio sam kako u Hrvatskoj, ali ni u susjednim zemljama, ne postoji mjesto gdje se može saznati više o vlastitom mikrobiomu. Je li crijevni mikrobiom „problem“, uzročnik, zbog kojeg je došlo do bolesti, a još manje kako vlastiti crijevni mikrobiom pretvoriti u „rješenje“. Stoga sam se odlučio na inovativni iskorak i pokretanje Centra za crijevni mirkobiom, kao mjesta gdje pacijent može doći na analizu crijevnog mikrobioma, odnosno na utvrđivanje „problema“ unutar crijevnog mikrobioma. Nakon analize crijevnog mikrobioma svaki pacijent dobije interpretaciju situacije u kontekstu vlastitog medicinskog problema, ali i mogućnosti za pronalazak „rješenja“.
„Dodatna motivacija za pokretanje Centra bila mi je i želja da se na jednom mjestu mogu razviti partnerski odnosi unutar raznih sektora: visokog školstva, industrije, zdravstva, te pokrenuti nova istraživanja na temu crijevnog mikrobioma i konzultantske usluge za stručnjake i znanstvenike s interesom za ovu temu.„
Osim toga, moja druga motivacija bila je ta što, kao mladi specijalizant, nisam imao načina kako osnažiti edukaciju i integrirati znanja o crijevnom mikrobiomu. Tako sam zapravo bio potaknut kreirati mjesto na kojem će kolege liječnici, ali i stručnjaci iz drugih područja kao što su farmacija, nutricionizam i psihologija imati mogućnost educirati se o crijevnom mikrobiomu i povezanim temama poput probiotika, prebiotika, postbiotika… Integrativni centar za crijevni mikrobiom je zamišljen i kao mjesto na kojem se razvija i jedan holistički, multidisciplinarni pristup pacijentu, ali i međusobna suradnja između stručnjaka iz spomenutih srodnih područja. Dodatna motivacija za pokretanje Centra bila mi je i želja da se na jednom mjestu mogu razviti partnerski odnosi unutar raznih sektora: visokog školstva, industrije, zdravstva, te pokrenuti nova istraživanja na temu crijevnog mikrobioma i konzultantske usluge za stručnjake i znanstvenike s interesom za ovu temu.
Dr. Andrija Karačić, specijalizant abdominalne kirurgije, osnivač Centra za crijevni mikrobiom
2. Danas je koncept mikrobioma dobro poznat zdravstvenoj zajednici. Kako biste suradnim zdravstvenim ustanovama, ali i pacijentima objasnili važnost analize crijevnog mikrobioma u suradnji s Vašim centrom?
Analiza crijevnog mikrobioma je iznimno važna u procesu dijagnosticiranja i liječenja najrazličitijih medicinskih stanja jer kliničaru i pacijentu daje potpuno novu perspektivu. Crijevni mikrobiom, odnosno njegov sastav i funkcionalnost samo 12% ovise o genetskom nasljeđu. Zbog toga je crijevni mikrobiom potpuno individualan te je zapravo dobra slika kako naš organizam izgleda iznutra.
„Često volim reći kako su crijeva naš veliki „ekran“ u svijet, gdje zapravo vanjski svijet dolazi u doticaj s nama.“
Crijevni mikrobiom opravdano smatramo organom koji kontrolira funkcioniranje tog „ekrana“. Stoga ne čudi kako danas nema bolesti koja se ne povezuje s poremećajem određenog aspekta crijevnog mikrobioma. Raznolikost i uredna funkcionalnost crijevnog mikrobioma ključni su za sveukupno zdravlje čovjeka. Prvi korak ka zdravom mikrobiomu upravo je analiza istog, odnosno detekcija njegovih slabosti. Pri tome je ključna kvalitetna interpretacija rezultata analize iz razloga što jedino ona omogućuje primjerenu optimizaciju mikrobioma.
Analizom dobivamo numeričke vrijednosti zastupljenosti pojedinih bakterijskih koljena, rodova i vrsta koje na značenju tek dobivaju spajanjem pojedinih informacija u cjelovitu sliku crijevnog ekosustava, uzimajući u obzir životne navike i zdravstveno stanje pacijenta. Zbog velikog broja podataka ovaj proces je iznimno zahtjevan i iziskuje veliko znanje.
Drugi izazov u analizi crijevnog mikrobioma je izrada terapijskog plana, odnosno preporuka za optimizaciju crijevnog mikrobioma. Radi velikog broja čimbenika iz domene životnog stila i medicinskih stanja koji utječu na crijevni mikrobiom potrebno je pacijentu pristupiti kao osobi s vlastitim životnim navikama. Iako prehrana utječe na 56% ukupnog crijevnog mikrobioma, znanstvena literatura, ali i moje osobno iskustvo, pokazalo je kako i pacijenti sa „savršeno“ zdravom i raznolikom prehranom ponekad nemaju „zdrave“ mikrobiome. To upućuje na činjenicu kako fokusiranje na optimizaciju jednog aspekta pacijenta nije dostatno kako bi se crijevni mikrobiom poboljšao. Stoga je potreban multidisciplinaran i cjelovit pristup koji omogućuje sagledavanje cjelokupnog načina života i funkcioniranja pacijenta. Slabosti mikrobioma možemo ispraviti jedino ako pacijentu pristupamo kao osobi koja je tjelesno, mentalno, duhovno i društveno biće.
„Slabosti mikrobioma možemo ispraviti jedino ako pacijentu pristupamo kao osobi koja je tjelesno, mentalno, duhovno i društveno biće.“
Dr. Andrija Karačić, specijalizant abdominalne kirurgije, osnivač Centra za crijevni mikrobiom
3. Unutar zdravstvene zajednice postoji određena skepsa naspram analizama crijevnog mikrobioma, odnosno smatra se kako područje nije još dovoljno istraženo. Kakva su Vaša iskustva, odnosno iskustva pacijenata s ovim tipom usluga?
Prvo bih htio naglasiti kako je crijevni mikrobiom samostalan, živi ekosustav koja iako je u simbiozi s nama vodi potpuno nezavisan život od nas. Pacijentima često objašnjavam kako je crijevni mikrobiom kao jedna mala zajednica u kojoj žive različiti profili stanovnika s potpuno drugačijim potrebama i djelovanjem, zapravo jedna prava „država u malom“.
Raditi na crijevnom mikrobiomu znači zapravo sa što pragmatičnijim intervencijama utjecati na specifične populacije koje su ključne za zdravlje za čovjeka, slično kao i u politici. Poznavajući našu stvarnost svi znamo koliko je teško mijenjati stvari unutar jedne ustaljene, formirane zajednice. Potrebno je pogoditi pravu mjeru, koja neće iziskivati prevelik trud i ulaganje i ciljati pravu populaciju, čija će promjena zaista utjecati na zdravlje pacijenta.
„Raditi na crijevnom mikrobiomu znači zapravo sa što pragmatičnijim intervencijama utjecati na specifične populacije koje su ključne za zdravlje za čovjeka, slično kao i u politici.“
Sukladno tome naša iskustva su zaista miješana. Moram priznati da se rad, odnosno provedba intervencija razlikuje u potpunosti od pacijenta do pacijenta. Dok je kod nekih ljudi cilj promijeniti prehrambene navike, kod drugih je problem pogoditi pravi probiotik, a kod trećih pak san ili preopterećenost na radnom mjestu.
Uspjeh intervencije uvelike ovisi o pacijentu: promjene na crijevnom mikrobiomu ostvarive su najčešće tek nakon strogog pridržavanja intervencijama tijekom dva do tri mjeseca. Pacijenti koji su se strogo držali programa značajno su poboljšali mikrobiom, imali smo čak i „savršene“ crijevne mikrobiome, dok su pacijenti koji se nisu mogli pridržavati istih nažalost imali slabe ili nikakve rezultate. Što je pacijent bolje upoznat s problematikom crijevnog mikrobioma, kako on funkcionira te koliki je njegov utjecaj na njegovo zdravstveno stanje to će biti bolji „compliance“ (suradljivost) i posljedično bolji rezultat.
4. Koliko je važno pratiti svjetske znanstvene trendove i translatirati ih u praksu?
Mislim da su nove znanstvene spoznaje, koje su motori znanstvenih trendova, u potpunosti promijenile koncepte i ideje u medicinskoj praksi. Po mom mišljenju, jedan takav važan koncept je personalizirana medicina.
Danas pacijenti traže pristup koji je usmjeren na sagledavanje njihovih mogućnosti, želja i potreba. Model zdravstvene njege „one-size-fits-all“ potpuno je anakron i danas postaje sve manje učinkovit. Moderni čovjek zbog ubrzanog načina života traži od kliničara rješenja skrojena po njegovoj mjeri, a ne treba ni zanemariti kako danas, zbog široke dostupnosti informacija, često pacijent o specifičnoj problematici zna više od liječnika. Stoga smatram da je ključno baviti se personaliziranom medicinom i svakom pacijentu pristupiti kao individui, jer jedino tako možemo ostvariti uspjeh u liječenju.
„Ključno je baviti se personaliziranom medicinom i svakom pacijentu pristupiti kao individui, jer jedino tako možemo ostvariti uspjeh u liječenju.“
U skladu s tim stavom, i na temelju ovog koncepta personalizirane medicine, u Centru smo formirali poslovne procese koji stavljaju pacijenta u središte pozornosti te se usluge kroje upravo po njegovoj mjeri. Pacijenta ne vidimo kao klijenta kojem prodajemo određenu preformiranu uslugu, već kao partnera s kojim zajedno kreiramo program s kojim će pacijent korekcijom svojih navika razviti najbolji mogući crijevni mikrobiom.
Savjetodavni odbor Centra za crijevni mikrobiom: prof. dr. sc. Jagoda Šušković, dr. sc. Anđela Jelić, prof. dr. sc. Donatella Verbanac te dr. Andrija Karačić
5. Danas je vrlo popularan integrirani multidisciplinarni pristup za bolje ishode. Kako ste se odlučili za odabir savjetodavnog odbora?
U „liječenju“ crijevnog mikrobioma multidisciplinarni pristup je neophodan. Ne samo da je potrebno sagledati status pacijenta s više strana, već je i u liječenju potrebno primijeniti velik broj različitih modaliteta. Svjestan te činjenice odlučio sam se povezati sa stručnjacima iz Hrvatske koji imaju veliko znanje i iskustvo te još veću volju za ovakvim radom.
Za kompletnu evaluaciju pacijenta odgovorni smo dr. Ana-Marija Liberati Pršo, liječnica endokrinologinja i doktorica znanosti nutricionizma, dr. sc. Anđela Jelić, doktorica znanosti psihologije i moja malenkost. Prve konzultacije nastojim, ako je moguće, odraditi osobno, jer to smatram najboljim načinom za upoznavanje pacijenta i prikupljanje svih potrebnih podataka koji će kasnije poslužiti za što bolju interpretaciju.
Dr. Liberati Pršo zadužena je za sve moje upite vezane uz metabolički i hormonalni status pacijenta. Zbog učestale pojave inzulinske rezistencije, hipovitaminoze i različitih hormonalnih poremećaja, ključno mi je bilo imati stručnjakinju ovakvog profila u znanstvenom savjetu. S dr. Jelić konzultiram se često iz razloga što je ključno uzeti u obzir i psihološki status pacijenta. Zbog osovine crijevo-mozak, um i crijevni mikrobiom su intimno međusobno povezani, zbog čega je psiholog neizostavna karika. Nakon dospijeća rezultata često se ponovno konzultiram s dr. Liberati u vezi preporuka za prehranu.
Ovisno o stanju crijevnog mikrobioma često je važna primjena probiotika. Pošto su probiotici ogromno područje za sebe i tek polako kroz doktorski studij ulazim u tematiku, vrlo sam sretan što u svom Znanstvenom savjetu imam prof. dr. sc. Jagodu Šušković, profesoricu s PBF-a. Profesorica Šušković je znanstvenu karijeru sagradila upravo na probioticima te ju se može smatrati najvećim autoritetom u Hrvatskoj po tom pitanju. Prof. Šušković mi je od velike pomoći kad pacijentu treba propisati pravi probiotik. Osim probiotika, nakon analize izdajemo i preporuke za prebiotike, u koje ubrajamo vlakna i polifenole, koji će poticati rast odgovarajućih bakterija. Pošto je ključno propisati specifični prebiotik, odnosno kemijski spoj koji će postati supstrat isključivo bakterijama koje želimo, potrebna mi je osoba koja će mi precizno moći reći koji kemijski spojevi bi bili najidealniji za zateknuti profil mikrobioma. Stoga imamo izvrsnu suradnicu u prof. dr. sc. Donatelli Verbanac s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta koja ne samo da je vrsna biokemičarka upoznata s različitim oblicima vlakana i polifenola, već i vrhunska znanstvenica koja istražuje crijevni mikrobiom.
Savjetodavni odbor Centra za crijevni mikrobiom: prof. dr. sc. Jagoda Šušković, dr. sc. Anđela Jelić, prof. dr. sc. Donatella Verbanac te dr. Andrija Karačić
Savjetodavni odbor Centra za crijevni mikrobiom :dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, endokrinologinja i doktorica znanosti nutricionizma te dr. Andrija Karačić
6. Hrvatska je mala država,ali može biti fleksibilna u usvajanju i primjeni inovacija u zdravstvu. Koja bi bila vaša poruka zdravstvenom ekosustavu?
Najveću priliku u Hrvatskoj vidim u suradnji između zdravstvenih ustanova, visokoškolskih ustanova i tvrtki iz farmaceutske, biotehnološke, ali i informatičke industrije. Hrvatska je mala država, ali mislim da smo unatoč emigraciji i dalje bogati inovativnim i kreativnim ljudima. Mislim da bi trebali iskoristiti činjenicu da u našoj maloj Hrvatskoj imamo velike ljude s velikim idejama, znanjem i sposobnostima.
„Najveću priliku u Hrvatskoj vidim u suradnji između zdravstvenih ustanova, visokoškolskih ustanova i tvrtki iz farmaceutske, biotehnološke, ali i informatičke industrije.“
No, evidentan je manjak platformi gdje može doći do razmjene ideja između pojedinih članova zdravstvenog eko-sustava. Mislim da bi umrežavanjem pojedinci s novim idejama mogli puno lakše pronaći resurse za realizaciju svojih ideja. Danas, zbog tromosti sveukupnog zdravstvenog sustava, dobre ideje, nažalost, ostaju izgubljene u praksi, iako zapravo Hrvatska kao društvo teoretski ima potrebne resurse za ostvarivanje istih.
7. Odrasli ste u Švicarskoj, studirali i radili u inozemstvu. Danas ste osnovali obitelj i tvrtku u Hrvatskoj. Koje potencijale ste vidjeli u Hrvatskoj da ste se odlučili pokrenuti ovu inovativnu priču upravo u Lijepo našoj?
Mislim da danas zbog globalizacije i sveopće prisutnosti interneta ne možemo razmišljati u kontekstu država. Smatram da zaista adresa prebivalište nije više značajna odrednica u nečijoj karijeri. No, ono što je bitno, možda danas više nego ikad prije, je kvaliteta života koja dolazi s određenom adresom prebivališta.
Iako je Švicarska možda najljepša država na svijetu, ipak mi više odgovara hrvatski način života i želim uživati u svim pogodnostima koje mi nudi život ovdje. Pored sigurnosti, to je po meni zasigurno kvaliteta međuljudskih odnosa i ta mogućnost jednog sporijeg, polaganijeg života. Ne mogu negirati, ima dana kad pomislim da sam možda ipak trebao ostati u Švicarskoj, ali generalno gledano, posebice u pogledu osnivanja i razvoja tvrtke, moram priznati da sam zadovoljan sa svojom odlukom da karijeru, ali i obitelj, nastavim graditi u Hrvatskoj.
8. Koji su Vaši ciljevi i planovi? Gdje vidite Vaš Centar u budućnosti?
Primarno je plan od početka osnažiti suradnju sa zdravstvenim ustanovama koje vide priliku integriranja naše jedinstvene ekspertize i naših usluga u svoju ponudu kroz outsourcing modela jer tu uistinu možemo ponuditi globalno konkurentnu uslugu.
Kontinuirano radimo na poboljšanju našeg nalaza s ciljem kreiranja nalaza koji će pacijentu, partneru kliničaru ili nutricionistu u odgovarajućem obujmu dati sve relevantne informacije o njegovom mikrobiomu. Svaku sugestiju i komentar naših pacijentata, suradnika i partnera uvijek uzimamo u obzir s velikom zahvalnošću te ih nastojimo na najoptimalniji način implementirati u nove inačice nalaza.
Do kraja ove godine putujem u Berlin kako bih se sastao s direktorom i šefom odjela za istraživanja i razvoj laboratorija s kojim Centar surađuje. Cilj ovih radnih sastanaka bit će, ne samo davanja feedbacka hrvatskih pacijenata, već i rad na razvoju novih zajedničkih proizvoda i usluga. Iako tijesno surađujemo od početka, moram istaknuti kako naš partnerski laboratorij ne „odrađuje“ samo analize uzoraka, već zaista pokazuje interes za zajedničku suradnju i kreiranje najbolje usluge za naše pacijente.
Daljnji ciljevi odnose se na dovršavanje aktualnih znanstvenih projekata koje provodimo. Dva projekta bave se liječenjem rijetkih bolesti i utjecajem crijevnog mikrobioma, odnosno njegovom optimizacijom. Druga dva projekta bave se utjecajem posta na crijevni mikrobiom kod zdravih pojedinaca i utjecajem suplementacije kiselim kupusom na crijevni mikrobiom kod profesionalnih sportaša. U pripremi imamo još novih projekata koji će zasigurno pridonijeti boljem upoznavanju kako stručnjaka tako i opće populacije o mikrobiomu te njegovoj važnosti za zdrav i uravnotežen život.
Dugoročni planovi našeg Centra su pored svakodnevnog kliničkog rada daljnji razvoj naših znanstvenih aktivnosti, uključujući organizaciju edukacija o crijevnom mikrobiomu za stručnjake, ali i opću populaciju te kreiranje edukativnih materijala, knjiga i udžbenika za interpretaciju crijevnog mikrobioma. Naša vizija je da Centar bude mjesto gdje se širi praktično znanje, razvijaju stručnjaci koji žele napredovati u ovom području, ali i mjesto gdje pacijent može dobiti najkvalitetniju analizu crijevnog mikrobioma, ne samo kao nalaz, već personaliziranu analizu popraćenu stručnom holističkom interpretacijom njegovog zdravstvenog stanja.
CCM – Centar za crijevni mikrobiom
Ul. Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110, Zagreb, Sky Office, 20. kat
Email: info@ccm.hr
Telefon: +385 98 137 3344
www.ccm.hr
